Brzina 160 km/h tek za osam godina

I ove turističke sezone „Železnice Srbije“ na pojedinim deonicama prevoze putnike brzinom konjske zaprege, to jest 10 km/h.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 23.08.2010.

10:30

Default images

Zbog višedecenijske nebrige o železničkoj infrastrukturi državi sada treba 4,6 milijardi evra da bi se, za osam godina, na Koridoru 10 vozovi kretali između 160 i 220 km/h.

Vlada Srbije je kreditno izuzetno aktivna, a za domaće i strane prevoznike sprema otvaranje tog tržišta po normativima EU.

Višečasovna kašnjenja, kažu u „Železnicama Srbije“, uzrokuju i radovi na beogradskom mostu „Gazela“, pa se već u prestonici vožnja produžava za čak pola sata na prugama Beograd-Bar, Beograd-Dimitrovgrad i Beograd-Preševo. To će trajati sve do 19. septembra, kad se završavaju radovi. Takođe, do riplijevskog kršenja voznog reda dolazi zbog „sunčanih krivina“; šine se krive na visokoj temperaturi, brzina ograničava na 20-30 km/h, pa je prosečna brzina na mnogim deonicama tek 50 km/h.

Miodrag Poledica, resorni načelnik u Ministarstvu za infrastrukturu, kaže da su za radove na celoj glavnoj ruti, železničkom Koridoru 10 sa kracima do mađarske, odnosno bugarske granice, pregovori o uslovima kreditiranja u toku ili se očekuju sa vlastima u Rusiji i Češkoj, kao i u stranim bankama.

"S Rusima još ugovaramo detalje kredita od 600 miliona dolara za razvoj Beogradskog železničkog čvora i izgradnju pruge Valjevo-Loznica. Radimo i na bilateralnom sporazumu o saradnji na infrastrukturnim projektima", kaže Poledica. S ruskom kompanijom „Metrovagonmaš“ ugovorena je kupovina 25 dizel lokomotiva, kreditom od 34 miliona švajcarskih franaka u železničkoj banci „Eurofirm“.

Vlada bi u septembru trebalo da usvoji izvođački, a potom i finansijski ugovor u okviru pregovora o „češkom kreditu“ od 120 miliona evra za konsolidaciju pruge Niš – Ćele-kula i Staničenje-Dimitrovgrad.

"Partneri su Češka eksportna banka i češka firma „Inekom“. Sa španskom vladom upravo pregovaramo o kreditu od 37 miliona evra za kupovinu deset novih dizel lokomotiva i modernizacije putničkih kola", navodi Poledica.

Zajmom iz Evropske investicione banke (EIB) od 80 miliona evra upravo se modernizuju magistralne pruge na tri deonice, uključujući i most preko Velike Morave, a u toku su početne pripreme pregovora o novom kreditu od 150 miliona evra, s tim da treba oko 220 miliona evra za modernizaciju pruge od Stare Pazove do Novog Sada i izgradnju drugog koloseka.

"Početkom avgusta raspisan je tender za 25 višedelnih elektromotornih vozova za regionalni putnički saobraćaj, po kreditu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 100 miliona evra. Već je 12 firmi otkupilo tendersku dokumentaciju, a biće ih još. Najbolji ponuđač biće poznat u prvom kvartalu iduće godine, rok isporuke za prvu garnituru je 18 meseci, za ostale kraj 2013. godine", dodaje Poledica.
Sa EBRD će 15. septembra biti potpisan ugovor o novoj pozajmici od 100 miliona evra, za 15 višesistemskih električnih lokomotiva po standardima EU, kao i za ulaganje u šest najkritičnijih deonica dužine 111 kilometara: Golubinci-Ruma, Sopot-Kovačevac, Vinarci-Đorđevo, Mala Krsna - Velika Plana, Bujanovac-Bukarevac 13,7 km, Vranjska Banja - Ristovac, Stepojevac-Vreoci-Lazarevac.

"Država ove godine daje budžetske garancije za kredite od oko 900 miliona evra. Krediti koje uzimamo kod EIB i EBRD obavezuju nas na usklađivanje naših s propisima EU, reformisanje „Železnica Srbije“, uvođenje nove organizacije i obezbeđivanje novca za putnički saobraćaj kao uglavnom neprofitabilan", objašnjava Poledica.

Od 15 „ćerki firmi“ u tom javnom preduzeću su opstali CIP, „Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika“, Preduzeće za izgradnju Železničkog čvora Beograd, Zaštitna radionica i „Srbijakombi“. Zasad ostaju u državnoj svojini.

"Integrisanje sa EU nalaže postepeno otvaranje železničkog tržišta domaćim i stranim privatnim prevoznicima. Vlada Srbije je usvojila više podzakonskih akata u okviru priprema da, za tri do pet godina, otvori to tržište u celosti. Prva faza donosi „Železnicama Srbije“ domaću konkurenciju, druga regionalnu, a treća otvaranje prema operaterima iz EU", kaže Poledica.

Otuda je cilj Vlade osposobljavanje „Železnice Srbije“ za eventualni izlazak na tržište EU: „da tamo vozimo njihove vagone“.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: