"Kako je fizika dobra kad uzmeš telefon, a ovamo 'Zemlja ravna'"
Istorijski podvig Ilona Maska, odnosno njegove kompanije Spejs X, koja je u svemir poslala automobil marke Tesla raketom “falkon hevi”, bila je glavna vest svetskih medija prošle nedelje. Da li će Ilon Mask zainteresovati mlađu generaciju za nauku, ali i kako opravdati zabrinjavajuće veliki broj teoretičara zavera u Srbiji i svetu za B92 govori fizičar doc dr Boža Nikolić sa Fizičkog fakulteta.
Autor: Tara Tomović
foto: Centar za promociju nauke
O značaju misije “Falkon hevi” nema sumnje. A nema ni sumnje da je to pre svega uspešna reklama za kompaniju Ilona Maska, što je, prema mišljenju dr Nikolića, bio i prevashodni cilj celog događaja.
“Ovaj čin je značajn za nauku zbog toga što je praktično pokazano da efikasnije gorivo može da omogući slanje većeg tereta u orbitu oko Zemlje. To bi značilo da se sa manje letova mogu preneti delovi za buduće orbitalne stanice, teleskope i slično, što bi u zbiru pojeftinilo buduće svemirske projekte. Sa druge strane ovaj poduhvat pokazuje i da privatni kapital može biti značajno uložen u nauku i razvoj tehnologije, a da to ne budu samo visokokomercijalni projekti”, kaže dr Nikolić za B92.
Dilema je šta je najznačajnije u čitavoj priči – Tesla automobil u svemiru ili povratak dve od tri rakete na zemlju?
“Tesla (automobil) u svemiru i nije neka vest. Vest je masa automobila koji je stigao u orbitu. Ali činjenica da su se vratile rakete, uspešno, jeste značajna informacija. Ako je sve priprema za buduće letove sa ljudskom posadom onda je i te kako važno da ljude bezbedno vratite. Zbog toga i ne čudi što kompanija insistira na ovako skrojenim vestima. Komercijalni letovi u svemir će se odvijati u vrlo bliskoj budućnosti. To može da bude i dobar izvor prihoda za Nasu, evropsku svemirsku agenciju, rusku, kinesku, indijsku... Spojite lepo i korisno, i ako je spoj dobar, eto i više letova u svemir sa naučnim ciljevima.”
Ipak, zabrinjavajući je bio broj komentatora koji su smatrali da je čitav događaj insceniran u holivudskom studiju, te da je tako nešto potpuno nemoguće. Komentari poput “prodavac magle”, ”manipulator ljudskog mozga” i slično, bili su samo od nekih.
“Meni je jedino zabrinjavajuća pažnja koja je data ovakvim komentarima. Zašto uvek pravimo besplatnu reklamu ovakvim ‘filozofima’? Uvek će biti onih koji sumnjaju, koji misle da su prevareni. Sumnja je sama po sebi neophodna kao početak bilo kakve kreacije, naučne, umetničke... Problem je onaj nastavak. Ako sve ostane na sumnji, i samo se jedan šablon zameni drugim, onda nema neke vajde.”
Zašto su ljudi u Srbiji skloni verovanju u teorije zavere, posebno kada je nauka, koja je pritom dokaziva, u pitanju?
“Nije to srpska endemska bolest. U tome smo vrlo moderni i napredni i pratimo svetske trendove iz najrazvijenih zemalja. Mi, na sreću, još uvek živimo u zemlji u kojoj nije moguće da raznorazne verske sekte ili sumnjiva udruženja građana utiču na programe predmeta u školama. Svuda u svetu su ljudi skloni da prihvate jednostavna objašnjenja za stvari koje dobro ne razumeju. Teže im je da prihvate da nešto ne razumeju, i da bi razumeli moraju da ulože određeni trud, nego da prihvate naizgled logično objašnjenje oko koga ne moraju da se trude da shvate. Linija manjeg otpora. Uostalom, na tome se bazira i čitav marketing i politički uticaj na široke narodne mase, samo što je u tim oblastima olako prihvatanje informacija bez razmišljanja vrlo poželjno i prihvaćeno kao normalno.”
foto: epa/Cristobal Herrera
Drugi važan razlog za popularnost ovakvih teorija zavere je u obrazovanju, onakvom kakvo jeste u skoro celom svetu, dodaje dr Nikolić.
“Osnove prirodnih nauka su odavno van svakog skupa znanja koji nazivamo opštim obrazovanjem. U takvoj civilizaciji lako prolaze bilo kakve ‘alternativne’ ideje. Zato je moguće da vrlo obrazovani ljude brane neznalice time da svako ima pravo na svoj pogled na svet. Ali sloboda govora podrazumeva i odgovornost za izgovoreno. Ako neko govori besmislice onda mora da podnese da to neko i nazove besmislicama. O problemu obrazovanja i mestu prirodnih nauka u njemu je još sedamdesetih godina prošlog veka govorio i pisao znameniti Karl Sagan, ali nije uspeo da proizvede neku značajnu reakciju. Evo ilustracije, zamislite neku lepu žurku. Na žurci dva fizičara raspravljaju o teoriji struna. Prilazi im profesor istorije i kada čuje o čemu razgovaraju, samo se nasmeje i kaže: ‘Izvinite, nikada nisam bio dobar sa brojevima’. Okrene se i ode. Svi će reagovati kao na duhovitu opasku. Zašto bi vrhnski intelektualac znao bilo šta o matematici, fizici, biologiji... Zamislite sada obrnutu situaciju, dva profesora književnosti razgovaraju o novoj knjizi poznatog pisca, prilazi im fizičar, i kada čuje o čemu razgovaraju kaže: ‘Izvinite, nikada nisam bio dobar sa padežima’. Svi će se okrenuti, zabezeknuti i tretirati ti ga kao velikog primitivca. Zar ne?”
Međutim, druga vrsta “nevernika” su svakako “ravnozemljaši”. Kako uopšte ljudima koji u 21. veku smatraju da je Zemlja ravna dokazati da nije?
“Ne bih ih zvao nevernicima. Nije pitanje da li verujete ili ne da je Zemlja ovakva ili onakva. Pitanje je: da li znate kakvog je oblika Zemlja? Dakle, u pitanju su neznalice. Sve je moguće u 21. veku. Vlada ogromno zagađenje i prenaseljenost informacijama. U toj poplavi je teško glavu održati bistrom. Svaka informacija koja deluje logično može dosta da poremeti nesigurnu glavu. To je sve normalno. Ono što nije normalno je insistiranje da se svaka zabluda i neznanje tretiraju kao pogled na svet. Dokazi o obliku Zemlje su mnogobrojni i svako može da izvede čitav niz ogleda i da o rezultatima razmišlja. To je najbolji put, kao i za svako drugo učenje. Koga zanima može da razmisli, na primer, o tome zašto putanje ptica selica izgledaju tako kako izgledaju? Ako tvrdite da je Zemlja ravna, onda ptice apsolutno neracionalno troše svoju energiju da bi stigle na odredište. U životinjskom svetu nema vrste koja se rasipa energijom. Čovek jedini ima tu privilegiju. Pa šta onda rade te ptice? Važno je da se istakne da Zemlja nije okrugla zato što to neko kaže, već zato što je to objektivna, proveriva činjenica. Proučavanjem neke nauke učimo načine kako da određene ideje i teorije proverimo i shvatimo šta je objektivna činjenica a šta je samo model koji tek treba da se proveri”, kaže on.
A ”argumentima” onih koji su ubeđeni da žive na ravnoj Zemlji dr Nikolić se ne bi previše bavio.
“Ima tu svašta, od negiranja kompletne fizike, do vrlo visprenih zapažanja koja nije tako lako opovrgnuti. Zanimljivo je da ako tvrdite da je Zemlja ravna, onda da biste druge pojave mogli da objasnite morate da smislite skoro kompletnu novu fiziku. Recimo, sa gravitacijom nešto debelo nije u redu ako je Zemlja ravna. Uz malo truda morate da oborite skoro kompletnu fiziku da bi se održao vaš model! Zaključak je da možda fizika stvarno nije dobra, ali sve to lepo pokažete i dok se vozite do kuće automobilom i vesti o vašem otkriću javljate drugarima mobilnim telefonom, ni za trenutak se ne zapitate a kako te sprave rade? Kako je fizika dobra kad vam zatreba automobil, telefon i skoro sve što koristite od uređaja a nije dobra kada treba da odbranite model o obliku Zemlje?”
foto: epa/Space X/Handout
Srećom, teoretičari zavera i “ravnozemljašli” su ipak u manjini. Lepa vest je da se nakon lansiranja “falkon hevija” nauka zasigurno vratila “u modu”.
”Ovakvi projekti mogu malo da zainteresuju mlade ljude za nauku, ali ne očekujem neki veliki pomak. Vreme se promenilo. Šestdesetih godina je uticaj koji je svemirski program SAD i SSSR-a imao na odnos ljudi prema nauci bio ogroman, i to ne samo u te dve moćne zemlje. Velika dostignuća u fizici i hemiji sa početka prošlog veka takođe. Ali tada nismo bili prenaseljeni informacijama. Možda bi veliki uticaj imao let na Mars sa ljudskom posadom, uspostavljanje komunikacije sa nekom vanzemaljskom civilizacijom ili bar dokaz da nismo sami, neka potpuno nova tehnologija koja bi značajno promenila uslove u kojima živimo, multinacionalni svemirski projekat zaštite planete od meteorskih udara, bolji i jevtiniji lekovi za najteže bolesti...”, zaključuje dr Nikolić u razgovoru za B92.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nova fabrika sendvič-panela u Gornjem Vakufu-Uskoplju ulazi u završnu fazu. Investicija je vredna oko 30 miliona evra, a u pogonu bi trebalo da radi nešto više od 100 ljudi. Na konkurs je stiglo oko 350 prijava, od čega 150 iz inostranstva.
Saudijski naftovod "Istok-Zapad", veliki infrastrukturni objekat, napadnut je u regionu Medine, objavili su danas saudijski državni mediji pozivajući se na izvor iz Ministarstva energetike.
Srpski košarkaš Nikola Topić napravio je važan korak ka povratku na teren, pošto ga je Oklahoma Siti Tander poslao u svoj razvojni tim "Blu", gde će nastaviti oporavak nakon operacije leđa.
Španija je naložila uljarama da od novembra 2026. godine skladište 12 odsto svoje proizvodnje kako bi regulisala ponudu privremenim povlačenjem dela ulja sa tržišta.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu svakodnevno telefonom razgovara sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, pozivajući ga da pokrene novu vojnu ofanzivu protiv Irana, objavio je list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Broj poginulih u eksploziji u fabrici za proizvodnju čelika u Izmiru porastao je na najmanje 17, a broj povređenih sada iznosi 12, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu za radnicima koji su ostali zatrpani pod ruševinama.
Slatinska banja, udaljena svega 17 kilometara od Čačka, poznata je po hladnoj sumporovitoj mineralnoj vodi, mirnom prirodnom okruženju i povoljnom privatnom smeštaju.
U najstresnijem kuvarskom izazovu šeste sezone MasterChef Srbija, doskorašnji vođa Crvenog tima Stefan Kokanović oduševio je sudije svojom kombinacijom mesa od prepelice sa bundevom, pomoradn
Došao je red na najteži deo kada sudije saopštavaju koji takmičari idu na balkon i nastavljaju samostalnu borbu, a kojih dvoje će morati da vrate crne kecelje.
Naučnica Nensi Rajns, koja je godinama bila ateista i plašila se smrti, tvrdi da je tokom operacije kičme doživela neobično iskustvo. Opisala je mističan pejzaž, neobično svetlo i glas koji joj je poručio da je stigla kući.
Slučaj Džensena Huanga, direktora Nvidije, izazvao je zabrinutost u SAD nakon medijskih navoda da je Alis Huang, bivša direktorka kompanije Megaspid, navodno radila za kinesku obaveštajnu službu.
Otac Rasela Brenda izazvao je pažnju izjavama nakon presude sinu, a u njegovim autobiografijama otkriveni su i šokantni detalji njihovog komplikovanog odnosa, uključujući događaje iz glumčevog detinjstva.
Tomi Volš, poznati voditelj BBC emisije "Ground Force", preminuo je u 69. godini nakon duge bolesti. Emisija koju je vodio sa Alanom Tičeršom i Čarli Dimok pratilo je čak 12 miliona ljudi.
Povišen LDL holesterol jedan je od najvažnijih faktora rizika za srčana oboljenja. Kardiolog objašnjava zašto je opasan, kako utiče na krvne sudove i na koji način možete da ga držite pod kontrolom.
Dobitnik Nobelove nagrade je upozorio da bi tehnologija mogla da bude blizu izazivanja velikog incidenta, poput pada elektroenergetskog ili bankarskog sistema.
Windows 11 nastavlja da jača svoju poziciju u najnovijem Steamovom istraživanju hardvera, dok 16GB RAM-a povećava prednost u odnosu na 32GB, a Intel vraća deo tržišnog udela kod procesora.
Italija priprema veliku reformu saobraćajnih propisa koja donosi strože kazne za prekoračenje brzine, vožnju pod uticajem alkohola i droga, ali i nova pravila za motocikle i električne trotinete.
Američke vlasti pokrenule su istragu o više od 1,2 miliona Fordovih vozila zbog bočnih vazdušnih jastuka koji se aktiviraju bez upozorenja i mogu da izazovu opekotine drugog i trećeg stepena.
Žena sa Floride vozila je iznajmljenu Toyotu brzinom od 193 km/h kako bi prijatelja na vreme dovezla na sud. Umesto u sudnici, oboje su završili u zatvoru.
Ilon Mask tvrdi da narudžbine za električnim kamionetom Tesla Cybertruck znatno premašuju proizvodne kapacitete, ali najavljuje da bi proizvodnja mogla biti obustavljena za oko osam meseci.
BYD-ov luksuzni brend Yangwang predstavio je električnu limuzinu Altior sa četiri motora, 39 zvučnika, dva frižidera i enterijerom ukrašenim žadom i svilom.
Komentari 160
Pogledaj komentare