Dr Miljko Ristić za B92.net o iznenadnim smrtima sportista, koroni i vakcinama: "Žao mi je Novaka"

Suočavamo se sa manjkom donora organa, pandemijom, nedovoljnom ili pogrešnom informisanošću stanovništva o vakcinama i na kraju dolazi sumnja. Ona koja pokreće pitanja i nesuglasice među populacijom. Šta se dešava, dokle smo stigli, a gde smo stali? Na ova, ali i mnoga druga pitanja o kardiološkim bolestima odgovorio je najbolji kardiohihurg u Srbiji i regionu, profesor doktor Miljko Ristić.

Zdravlje

Izvor: Milosavljeviæ Milica

Utorak, 06.09.2022.

09:48

Dr Miljko Ristić za B92.net o iznenadnim smrtima sportista, koroni i vakcinama:
Photo: Amir Hamzagic/ATAImages

Eminentan kardiološki stručnjak, profesor doktor Miljko Ristić obrazovanje je stekao u Briselu, Parizu, Hjustonu i Cirihu, a takođe je jedan od lekara koji su operisali pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića u vreme kada je izvršen atentat.

Problematika sa kojom se ceo svet suočava je manjak donora organa, ali i pandemija koronavirusa i njene posledice po zdravlje pojedinca. Naša zemlja je na dnu liste po presađivanju organa, pogotovo srca, a razlog tome je, kaže kardiohirurg, prof. dr Miljko Ristić, manjak donora organa, pre svega srca.

"Postoje norme koje predviđaju koliko treba da bude donora od kojih se može uzeti srce, bubreg, jetra ili neki drugi organ. Za našu zemlju bi to trebalo da iznosi oko 70 donora, ako recimo zemlja ima 7 miliona stanovnika. Ali, ako pogledate, sramota je što je u našoj zemlji urađena samo jedna transplantacija srca, umesto da ih bude više. Transplantacija bubrega ima tu neku prednost u odnosu na srce, pošto je parni organ pa samim tim je tu situacija sa donorima i bolja. Bubreg može da vam dâ član porodice", rekao je lekar.

Svedoci smo da u svetu svakako postoji nedostatak donora, ali naša zemlja je pri dnu te lestvice. Godišnje u svetu neophodno je 100.000 donora, a u realno se uradi se samo 5.000 transplatancija. Međutim, ima nade.

"Ovde se donekle menja neka situacija u svetu, pošto su se pojavili uređaji koji zamenjuju čovekovo srce. To su veštačka srca i pumpe koje ogromnim delom zamenjuju snagu srca, ali takvi pacijenti su vezani za postelju. Mislim da to veštačko srce koje se primenjuje u svetu već desetak godina ne može da zadovolji sve aspekte jednog komfornog života, pošto je ono veoma bučno, pa je taj pacijent prinuđen na živi u jednoj bučnoj sredini, što izaziva psihološke posledice", tvrdi dr Ristić.

Međutim, dodaje da postoje veštačka srca koja su sada biološkog porekla, što je nada kardiohirurgije i ona će sigurno naći primenu u budućnosti.

Profesor ističe da u Srbiji imamo tri klinička centra koja su najbolja po pitanju kardiohirurgije, a to su: Klinički centar Srbije, Klinički centar Niš i Novi Sad.

"Posledice koronavirusa će trajati i više od tri godine"

Foto: Prinscreen TV Prva
Dokazano je da kovid može da napadne bilo koji organ u organizmu, jer kod nekog napada prvo pluća, a gde su pluća, tu je i srce.

"Postoji 173 simptoma u radovima koji su objavljeni i odnose se na to kako kovid deluje na svaki deo našeg organizma, bilo da je u pitanju centralni nervni sistem, bubrezi, jetra ili mišići. Prevashodno je to bolest koja se odnosi na srce, krvne sudove i pluća. Do sada je dokazano da posledice kovida mogu da ostanu i duže od tri godine, pošto smo sada svakako tek u trećoj godini pandemije. Pacijenti koji su oboleli od kovida su u velikoj meri duže vreme patili od posledica ovog virusa, nema tu pravila, pogotovo kod onih koji su i ranije bolovali od kardiovaskularnih bolesti", naveo je profesor.

Te su posledice, kaže on, teže kod onih pacijenata koji su registrovani kao srčani pacijenti. Mesecima se oseća slabost, malaksalost, brže zamaranje i lupanje srca. Velikoj većini će vreme pokazati da li su se te tegobe povukle.

Na početku pandemije, nekolicina lekara je prepisivala ljudima lek ivermetkin, koji je namenjen lečenju životinja, ne ljudi. Greška koju su počinili je za neke ljude nemerljiva, ali doktor Ristić savetuje da sigurno možete da ispitate apotekara kod kojeg kupujete lekove o tome da li je registrovan, jer ako jeste, vrlo je moguće da je bezbedan.

"Ljudi treba da pitaju apotekara da li je lek registrovan kod nas, jer ako nije, apsolutno ne treba da se koristi. To je uzimanje lekova na rizik", rekao je Ristić.

Suplementi štetni, sve više mrtvih sportista

Činjenica je da se već neko vreme dešavaju iznenadne smrti potpuno zdravih i mladih ljudi. Tako nije retko da čujemo od poznanika ili putem medija da je mladi sportista odjednom izgubio život u teretani ili na nekom drugom mestu. Kako se sve više mladih odlučuje da u svoju ishranu uvrsti i suplemente da bi dobili veću snagu i izdržljivost, zanimalo nas je da li su oni zaista toliko dobri.

"Postoji jedno pogrešno mišljenje za suplemente koji se uvode sportistima, a za to su najviše krivi lekari. Pokazano je raznim studijama, u radovima su upoređivane grupe sportista koji uzimaju suplemente i onih koji to ne konzumiraju, rezultati pokazuju da na 30 odsto sportista suplementi loše deluju. Suplementi, ma koliko da izgleda da su neophodni i da sprečavaju neku infekciju ili da pojačavaju snagu sportiste, to nije tačno jer su u prekomernoj količini veoma štetni."

Često sportisti krijući od lekara koriste nedozvoljena sredstva, poput narkotika i upotrebljavaju ga u kombinaciji sa alkoholom.

"Oni sa takvom kombinacijom oštećuju zid aorte i samim tim dolazi do njenog pucanja i oštećuju se nervne ćelije. U to se ubrajaju i energetska pića, koja su takođe suplementi i stimulativna sredstva."

Postoji mera vitamina C koja je neophodna za organizam. Najbolje je uzimati do 1000 miligrama dnevno, maksimalno 2000. Sve preko toga organizam nije u stanju da resorbuje, jer to prevazilazi kapacitete koje ima organizam.

Nole je napravio grešku sa odlukom o vakcinaciji

Od prijatelja, komšija i poznanika redovno čujemo njihovo mišljenje o vakcinaciji, te informacije kruže našim društvom i zbunjuju ljude kojima je vakcinacija možda jedina sigurnost.

"Ono što pravi zabunu kod ljudi je vakcinacija, postavljaju to pitanje da li da se vakcinišu ili ne. Recimo, jako mi je žao Novaka Đokovića, on je sada sebi napravio problem zbog toga. Mislim da je Nole tu pogrešio, ni doktori nisu u redu, Branislav Nestorović je savetovao Novaka o vakcinaciji. A mi da bi postali lekari učimo i ne možemo da položimo ispit iz epidemiologije ako smo protiv vakcina", istakao je Ristić.

Lekar podseća da je Srpsko lekarsko društvo pokrenulo inicijativu da se od sedamnaestoro lekara oduzme licenca, pošto su propagirali da se ljudi ne vakcinišu.

"Neophodno je da se u sve škole, od prvog razreda osnovne škole uvede neko zdravstveno vaspitanje. Jedan čas nedeljno je dovoljno deci da slušaju o vakcinama, drogama, pušenju i alkoholu, nadam se da će se to jednog dana uvesti u naš obrazovni sistem i ta prevencija je najbolja u sprečavanju bolesti. Ja se nadam da će se to u budućnosti nekako ostvariti", zaključuje Ristić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

95 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: