Naučnici sa Australijskog nacionalnog univerziteta istakli su da je dosad umanjivana uloga netaknutih šuma i njihove biomase u borbi protiv globalnog zagrevanja, preneo je Rojters.
Tako Međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promene (IPCC) i Protokol iz Kjota uopšte ne prave razliku između kapaciteta za upijanje ugljen-dioksida plantažnih i netaknutih šuma, upozorili su australijski istraživači.
Netaknute šume, međutim, mogu da upiju tri puta više CO2 nego što se ranije pretpostavljalo, ukoliko se uzme u obzir i uticaj biomase. Trenutno se kapacitet upijanja ugljen - dioksida šuma procenjuje na temelju kapaciteta plantažnih šuma.
Panel IPCC definiše šumu kao skup drveća višeg od dva metra i sa pokrivenošću tla krošnjom od najmanje deset odsto, ali u Australiji ta definicija obuhvata visinu drveća iznad deset metara i pokrivenost tla krošnjom iznad 30 odsto.
U izveštaju australijskih naučnika navodi se procena da netaknute šume jugoistočne Australije upijaju oko 640 tona ugljen-dioksida po hektaru, dok procena IPCC iznosi samo oko 217 tona tog gasa po hektaru.
Prirodne šume ne samo da upijaju više CO2 od plantažnih šuma, nego imajući u vidu da ostaju netaknute, one taj gas zadržavaju duže nego plantažni zasadi, tvrde naučnici.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare