“Apple je uvećao iPod” bila je jedna od čestih pošalica nakon izlaska prvog iPada. Konkurencija je, bez šale, skoro pa sve vreme radila upravo to.
Pre godinu dana Apple je bio prvi i jedini, ali poslednje čemu smo se nadali je da će iPad 2 i dalje biti prilično usamljen. Vreme između dva iPada može se podeliti u dva perioda: pre i posle Androida 3.0 (Honeycomb), planiranog i napravljenog za tablete, predstavljenog početkom februara tekuće godine.
Dok Honeycomb i prvi prmerci uređaja baziranih na istom nisu stigli, na tržištu su se pojavljivale mahom doslovno uvećane verzije telefona (Samsung Galaxy Tab, Dell Streak), opremljene Androidom napravljenim za telefone i nekolicinom aplikacija prilagođenih za veliki ekran. Čak je i sam Google objasnio da Android takav kakav je nije za tablet uređaje.
Android 3.0 pak jeste, Google ga je napravio baš i samo za tablete, a Motorola je prva izašla na tržište modelom Xoom za koji se očekivalo da će biti istinski i prvi konkurent Appleovoj spravi.
Xoom je izazvao podeljena mišljenja, visoka cena i nedostatak aplikacija prilagođenih tabletima pokazali su se kao ozbiljni nedostaci inače hardverski veoma dobro opremljenog uređaja. Motorola još nije izašla sa brojkama u vezi sa prodajom, govori se da ne ide baš najbolje i da je do sada prodato oko 100 hiljada komada. Moto nije jedini, ostali proizvođači poput Samsunga, Acera, Sonyja, Lenova ili Asusa samo što nisu predstavili ili pustili u promet svoje uređaje bazirane na Androidu 3.0.
Istini za volju, tableti bazirani na Androidu nisu jedini Appleov takmac u najavi, HP se sprema da plasira izuzetno obećavajući Touchpad na WebOS-u, Microsoft aktivno portuje Windows na Arm, upravo ovaj tandem je već probao da se pozicionira HP Slateom na Windowsu 7, a RIM je još u septembru 2010. predstavljeni BlackBerry Playbook konačno pustio u prodaju.
Lako je zaključiti da je “pre-Honeycomb” era trajala dovoljno dugo da je Apple jednom rukom mogao zadati novi domaći zadatak konkurenciji. Taman kada se činilo da Android konjica stiže, Apple je predstavio iPad 2, naslednika modela koji je prema navodima kompanije prodat u preko 15 miliona primeraka.
Šta je novo
Ukratko, ne mnogo toga. Apple je za početak napravio dva bitna osveženja na bitnim mestima.
Kućište je u novom izdanju tanje za oko 4,5 milimetara, što uz zaobljeni dizajn zadnjeg dela iPad 2 čini da izgleda izuzetno tanko. iPad 2 je znatno više tanji u odnosu na prvi, nego što je lakši, pa 15% manja masa u konkrentim brojkama znači 80-ak grama manje.
Silikon unutar kućišta je dupliran, pa iPad 2 pogoni novi Apple A5 procesor (dizajnirao Apple, napravio Samsung), što znači dva ARM Cortex A9 čipa na po 1GHz i dva PowerVR SGX grafička procesora. Memorije je dvostruko više nego u slučaju prvog iPada, odnosno 512 megabajta. Rečnikom razumljivog jezika, iPad 2 bi trebalo da je ozbiljno brži i lakši za korišćenje. Uporedno poređenje sa prvim je metod koji smo koristili, a rezultati su krajnje zanimljivi.
Ako izuzemo kameru/e, USB priključke i prostor za dodatnu memoriju, jedna od najvećih zamerki na prvi iPad bila je masa. iPad 2 ostao je slične mase kao prethodnik, te 3G verzija broji 610, a WiFi 600 grama. Ipak, iPad 2 neporedivo je lakše držati, a nakon nekog vremena provedenog sa njim i uzimanja u ruke prethodnika stvari postaju jasne. Zaobljena zadnja površina i pomenuta 4 i po milimetra iPad 2 čine značajno lakšim i udobnijim za držanje i rukovanje, što za krajnji rezultat ima mnogo više od 15% bolji ugođaj, koliko je novi lakši od originalnog modela.
Što se brzine tiče, tvrditi da je sada sve brzo i divno nema puno smisla, iz prostog razloga što je i originalni iPad sasvim pristojno brza sprava. iPad 2 jeste brži, ali poboljšanje na osnovu svakodnevnih rutina skoro je nemoguće izmeriti. Zato smo posegnuli za testovima koji bi trebalo da daju kakvu takvu sliku o dobitku na brzini. Testove koje smo probali tiču se JavaScript performansi (web servisi se ozbiljno oslanjaju na ovu tehnologiju) i performansi samog procesora kada je računske operacije u pitanju.
iPad 2 je u slučaju SunSpider Javascript testa pokazao skoro 4 puta bolje performanse, što je zasluga novog procesora, ali dobrim delom i softverskih unapređenja koje je doneo iOS 4.3 koji se isporučuje uz iPad 2 (originalni iPad na testu imao je 4.2.1).
Brojke nakon “puštanja” Linpacka na oba uređaja pokazuju slične rezultate. iPad 2 pokazao se 3,5 puta bržim od originalnog.
Ostaje sačekati da programeri dodatno optimizuju svoje aplikacije za nove resurse koje iPad 2 donosi, što se naročito odnosi na gejming industriju za koju se očekuje da valjano iskoristi nove grafičke čipove.
Dva osveženja koja su pomenuta ujedno su i jedina dva puna pogodka. Apple je uslišio želje korisnika i u iPad ugradio kamere. Namena prednje VGA kamere je jasna, te je sada moguće “Facetimeovati”, odnosno praviti video pozive. Zadnja kamera snima 720p video (30fps) i fotografije u istoj rezoluciji (da, fotografije 960 x 720), te je pored smešnog prizora, pravljenje fotografija iPadom daje i smešan rezultat.
Takva kakva je, prednja kamera upotrebljiva je za snimanje videa u dobrim uslovima, što je reklo bi se i bila osnovna ideja.
Apple je uz iPad 2 isporučio i iOS 4.3, koji je kasnije postao dostupan i za ostale uređaje. Nove su i GarageBand i iMovie aplikacije za iPad, unapređeni AirPlay, te HDMI izlaz (preko posebnog konektora, naravno). Primerak na testu na žalost nije imao Smart Cover te smo ostali uskraćeni mogućnosti provere da li je Apple zadao fatalni udarac industriji futrola za iPad.
Šta nije novo
Ako su se nagađanja u vezi sa kamerama delimično obistinila, ona u vezi sa ekranom nisu. iPad 2 isporučuje se sa istim ekranom kao što je to bio slučaj prošle godine: 1024x768 piksela, to jest 132 tačke po inču.
iPad je i dalje zatvor, stvari su i u vezi sa tim ostale potpuno iste. Za povezivanje se i dalje mora poseći za iTunesom, a interna memorija stvar je debljine novčanika. Raspon je ostao isti, dostupni su modeli od 16, 32 i 64 GB.
Šta sad
Jasno je da je Apple pažljivo analizirao stanje na tržištu i konkurentske pokušaje, i iPad 2 napravio precizno mereći koliko je potrebno kako bi nastavio da bude bolji od drugih. Konkurencija ovakva kakva je u ovom trenutku, iPadu bez boljeg ekrana i osetno manje grama, Flasha i sa prilično lošom kamerom ipak i dalje gleda u leđa. Drugim rečima, Apple je već ogroman ekosistem unapredio boljim performansama i upotrebljivošću uređaja, što je u ovom trenutku taman koliko treba.
Da stvari budu još zanimljivije, iPad 2 je prilično konkurentan kada je cena u pitanju, budući da najjeftiniji model (16GB, WiFi) košta 499$ u SAD, istovetni 3G primerak je 629, dok 64GB WiFi i 3G modeli staju 699, odnosno 829 dolara. Motorola Xoom košta 799, T-Mobile G-Slate 499, koliko bi trebalo odvojiti i za najjeftiniji BlackBerry Playbook. Cene u Evropi su slične ali u evrima, a zanimljivo je da se iPad 2 pojavio i kod nas, te dok traju zalihe beli 64GB 3G model košta 119 890 dinara (u Italiji isti košta 799EUR, u SAD kao što je pomenuto 829$).
Zaključak u ovom momentu je jasan. iPad 2 je najbolja kupovina ukoliko se tablet mora imati sada i odmah (i može se nabaviti po razumnoj ceni naravno), budući da konkurencija još uvek ima problema sa stvarima koje je Apple odavno prevazišao (oskudan broj aplikacija, platforma na začetku i sl.). Još malo strpljenja nije na odmet, budući da će se u narednim mesecima stvari verovatno iskristalisati, očekuje se sve više proizvođača tableta na Androidu i lagano pomeranje celog ekosistema napred (konsolidacija platforme, razvoj aplikacija). I ostali će narednih meseci izvesno videti čemu mogu da se nadaju, pre svega HP i RIM.
Ukoliko pak imate prvi iPad i zadovoljni ste njime, nećete pogrešiti ako sačekate sledeću iteraciju (iPad 3, ili kako će se već zvati). iPad 2 jeste neosporno bolji od prvog, ali ukoliko ne planirate da se igrate novim igrama koje će iskorišćavati svu snagu novog čipa i prednja kamera vam nije neophodna, prvi iPad će vas sasvim dobro služiti još koliko je ostalo do iPada 3.
Autor: Ivan Jelić
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Deveti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Kuvajt.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da je rat protiv Irana gotovo završen, i da su SAD ispred očekivanog roka od četiri do pet nedelja.
Osmi dan sukoba Amerike i Izraela sa Iranom. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije. IRGC saopštio je da je njegova jedinica dronova izvela masovni napad na vazduhoplovnu bazu Al Dafra u UAE.
Turska strahuje da bi sukob SAD i Irana mogao prerasti u širi regionalni rat. Ankara pokušava da posreduje, dok istovremeno brine zbog ekonomskih posledica, kurdskog pitanja i mogućeg novog talasa izbeglica.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatražila je od Izraela da ne izvodi nove napade na iranska energetska postrojenja, posebno na naftnu infrastrukturu, piše Aksios pozivajući se na tri izvora upoznate sa tim pitanjem.
Kanje Vest se u petak pojavio na sudu zbog radova na svojoj bivšoj vili, a tamošnji mediji pišu da se navodno nije mučio sa pitanjima, već da ostane budan dok je sedeo na optuženičkoj klupi.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatražila je od Izraela da ne izvodi nove napade na iranska energetska postrojenja, posebno na naftnu infrastrukturu, piše Aksios pozivajući se na tri izvora upoznate sa tim pitanjem.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Danas je 1.476. dan rata u Ukrajini - Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je s ruskim liderom Vladimirom Putinom. Ipak, mirovni pregovori su "na čekanju", jer je pažnja saveznika Kijeva usmerena na napade na Iran, izjavio je Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp u subotu je tvrdio da je Teheran u ranim danima rata pogodio iransku osnovnu školu, usmrtivši na desetine dece, da bi u ponedeljak priznao kako zapravo nije imao pojma o čemu govori.
Kanje Vest se u petak pojavio na sudu zbog radova na svojoj bivšoj vili, a tamošnji mediji pišu da se navodno nije mučio sa pitanjima, već da ostane budan dok je sedeo na optuženičkoj klupi.
Ceremonija dodele Ig Nobelovih nagrada, satiričnih priznanja za neobična naučna dostignuća, ove godine će prvi put biti održana van Sjedinjenih Američkih Država, u Cirihu, zbog zabrinutosti organizatora u vezi sa političkom situacijom.
Američka pop pevačica Britni Spirs nalazi se pod velikim stresom nakon nedavnog hapšenja zbog vožnje u pijanom stanju, dok članovi porodice pokušavaju da je ubede da obnovi kontakt sa ocem Džejmijem Spirsom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin rekao je danas da još jednom poziva hrvatskog pevača Tonija Cetinskog da se izvini zbog izjava da je SPENS bio logor tokom devedesetih godina zbog čega je otkazao i nastup, ali i da je pop pevač Jakov Jozinović dobrodošao.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
S dolaskom proleća ljudi pate od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od glavnih zdravstvenih problema u svetu, ali jednostavne promene u svakodnevnom životu mogu da budu način da sačuvate zdravlje srca, otkrio je kardiolog dr Frančesko Lo Monako.
Kompanija OpenAI odlučila je da dodatno odloži lansiranje dugo očekivanog režima rada za odrasle (Adult Mode) za svoj četbot ChatGPT, navodeći bezbednosne provere kao glavni razlog.
Vest se brzo proširila, pa su vozači u velikom broju pohrlili na pumpu. Formirali su se dugi redovi, nastala je gužva u saobraćaju, a mnogi su nosili i kanistere kako bi iskoristili neobičnu priliku.
Renault Bridger je mali krosover koji će biti dostupan sa benzinskim, hibridnim i električnim pogonom. Za sada je reč o konceptu, ali serijska verzija stiže sledeće godine.
Komentari 38
Pogledaj komentare