Predsednik Srbije pozvao je još jednom vlasti Hrvatske da se odrede prema zločinu počinjenom nad Srbima u akciji Oluja 1995. "Činjenicu da je za nekoliko dana proterano 250.000 Srba iz Hrvatske ne možemo nazvati ekscesom, već je to etničko čišćenje. Ubijanje 2.500 ljudi nikako nije pojedinačan slučaj, već organizovan zločin", rekao je Tadić, navodi se u sapštenju iz njegovog kabineta.
On je naveo i da haške optužnice koje su podignute protiv hrvatskih generala nedvosmisleno povezuju tadašnji državni i vojni vrh Hrvatske sa zločinima u Oluji, u periodu od 4. do 26. avgusta 1995, piše u saopštenju. Navodi se i da predsednik Srbije osuđuje svaki počinjen zločin i protivi se pristupu da se pominjanjem jednog negira drugi zločin.
Tadić se saglasio da su dobrosusedski odnosi Srbije, odnosno SCG i Hrvatske, veoma bitni za stabilnost u regionu i ocenio da suočavanje sa zločinima koji su počinjeni upravo doprinosi konačnom pomirenju i daljem unapređenju odnosa dve zemlje, navodi se u saopštenju. Tadić je prethodno tražio da lideri regiona 5. avgusta, na godišnjicu Oluje, osude zločine nad Srbima koji su se dogodili u Hrvatskoj 1995. na isti način na koji je on osudio zločine u Srebrenici.
"Srebrenica i Oluja nisu isto"
Stjepan Mesić je rekao da Srebrenicu, kao najveći zločin koji se dogodio u istoriji tog područja, nije moguće izjednačavati s pojedinačnim ekscesima ili slučajevima u vojnoj akciji Oluja. Mesić je tako odbacio poziv Borisa Tadića. Mesić je naveo da treba imati na umu da nijedan zločin s hrvatske strane nije izveden u Srbiji, a da su, s druge strane, reke srpskih dobrovoljaca u pratnji tenkova stizale u Hrvatsku kako bi proširile teritoriju Srbije. Mesić ne veruje da će Tadićeva izjava poremetiti odnose Hrvatske i Srbije.
Dimitrijević: To su političari
Vojin Dimitrijević, direktor Beogradskog centra za ljudska prava, podseća da su i Mesić i Tadić političari i da oni mogu da urade samo ono za šta imaju oslonca u velikom delu populacije. "Tadić ima oslonca, posle najnovijih otkrića, da nešto kaže o Srebrenici. Međutim, niko u Srbiji Srebrenicu nije nazvao ogromnom vojnom pobedom ili bar retko, a u Hrvatskoj se u celom političkom spektru Oluja smatra veličanstvenom policijsko-vojnom akcijom. Prema tome, Mesić se ne usuđuje da tako nešto kaže", kaže Dimitrijević.
"Jedna od razlika između Srebrenice i Oluje je u tome što je Srebrenica usredsređen, intenzivan, kratkoročan, drastičan postupak, dok je progananje Srba u Hrvatskoj razvučeno na više faza, setimo se samo Bljeska. Sada otkrivamo šta se sa Srbima dešavalo u Osijeku. Prema tome, ako političari nešto ne mogu da urade, treba ih razumeti, ali sumnjivo je da li u tom utrkivanju u osudi ili priznavanju može da se postigne pravo pomirenje, koje mora da bude rezultat objektivnog uviđanja svih situacija", kaže Dimitrijević.
osudi ili priynavanju da se postigne pravo pomirenje.
Izbegli su počeli da se vraćaju u Hrvatsku, a I jedan i drugi predsednik smtraju da njihove izjave neće pokvariti odnose između dve zemlje
Od kada se dogodila 'Oluja' spekuliše se da je to bio dogovor između predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsednika Srbije Slobodana Miloševića. To nikada nije dokazano i verovatno je to nemoguće i dokazati. Ipak, činjenica je da se sa tog područja istovremeno sa ljudima bez borbe povukla i vojska.
"Naravno, u vezi sa Olujom postoji ona tragična strana svega jer se još ne zna šta je pozadina cele te situacije u to vreme. Šta je to razmena stanovništva, kakve su to ideje bile o preseljavanju ljudi u Bosnu, ali mi koji smo bili u Beogradu znamo da oni nisu baš svesrdno primani u Beogradu, nisu smeli da siđu sa auto-puta, a da nije bili nekoliko ljudi iz nevladinih organizacija, oni bi već na granici morali da plaćaju čašu vode pet maraka", kaže Dimitrijević.
Pupovac: Neizbežne diskusije
Predsednik Srpskog Narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac ocenio je da su diskusije između Hrvatske i Srbije o akciji Oluja neizbežne i da će ih biti. Pupovac je podsetio da su se sve stranke u Saboru Hrvatske složile oko toga da ne donesu deklaraciju kojom bi taj zločin bio osuđen, ali da je tada predsednik Sabora pomenuo sve civilne žrtve i neophodnost da se svakom zna ime i grob i da se počinioci suoče s pravdom.
Britanski mediji: Gorka proslava Oluje
Srbi najviše oklevaju da se vrate u Hrvatsku zbog slabe ekonomije i diskriminacije prilikom zapošljavanja, piše britanski Ekonomist povodom desetogodišnjice operacije Oluja. Tom akcijom Hrvatska je zauzela Krajinu, podseća list u članku posvećenom Srbima iz Hrvatske, pod nazivom "Olujna sećanja". Neki ne žele da napuste Srbiju, u kojoj je ekonomija u još gorem stanju, i zato što se plaše da će u Hrvatskoj biti uhapšeni jer su tamo optuženi za ratne zločine. Taj problem bi uskoro mogao da bude prevaziđen pošto su se Srbija i Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina dogovorile da do 2006. reše preostale izbegličke slučajeve.
Kako piše nedeljnik, u Hrvatskoj će proslava desetogodišnjice oslobođenja dela zemlje koju su Srbi okupirali proći uz osećaj gorčine pošto Hrvatska ne može da počne pregovore o ulasku u Evropsku uniju upravo zbog odbeglog generala Ante Gotovine, optuženog u Hagu za etničko čišćenje i ubistva Srba tokom Oluje. Pošto Hrvatska nije uhapsila Gotovinu, pregovori sa EU ostaju zamrznuti do daljeg, piše Ekonomist, prenosi BBC na srpskom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Sramotno je i skandalozno za zapadne demokratije da krajnje desničarski pokreti u nekim evropskim zemljama dobijaju podršku države, rekao je danas turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.
Organizatori Pesme Evrovizije saopštili su danas da zadržavaju pravo da uklone palestinske zastave i propalestinske simbole na takmičenju koje će biti održano sledeće nedelje u Švedskoj.
Danas blago smanjenje tegoba mogu osetiti hronični bolesnici, ali se oprez ipak savetuje osobama sa srčanim problemima, astmatičarima i psihičkim bolesnicima.
Da li vam je dosta vode, ali želite najbolju hidrataciju, posebno jer dolazi toplije vreme? Evo nekoliko napitaka koji su ukusni, ali vas u isto vreme drže hidriranim.
Publika i kritičari u određenim američkim bioskopima već su imali priliku da pogledaju najnoviji film Gaja Ričija, "The Ministry of Ungentlemanly Warfare", sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi.
A special session began at noon in the Serbian Parliament, where the election of the new Government of Serbia will be considered. Representative Miloš Vučević presented an exposé at the meeting.
Serbian President Aleksandar Vučić announced when the vote for the resolution on Srebrenica will be scheduled and when the Council of Europe will be held regarding Kosovo and Metohija.
President of the National Assembly, Ana Brnabić, has called a special session for today, the agenda of which is the election of the government and taking the oath of the President and members of the Government of Serbia.
An emergency session of the United Nations Security Council on the situation in Bosnia and Herzegovina was held today in New York, and it was convened due to the violation of the basic rules of the Dayton Agreement by the resolution on Srebrenica.
Nekoliko vlasnika iPhone-a javno se požalilo na to da je telefon "zaboravio" da ih probudi, što je podstaklo i Apple da istraži problem s aplikacijom alarma.
BYD Atto 3, kompaktni električni krosover i njegov najuspešniji model van matične zemlje, košta od 37.990 evra u Španiji i Nemačkoj. U Kini isti model startuje od 15.430 evra.
Istraga BBC-ja utvrdila je okolnosti pod kojim su dvojica dečaka upucana u Dženinu na Zapadnoj obali, ponukavši eksperta za ljudska prava UN-a da izjavi kako izgleda da je jedna od smrti bila ratni zločin.
Komentari 52
Pogledaj komentare