Američki magazin "Atlantik" objavio opširnu analizu sa dramatičnom objavom: "Američki vek" je završen, a kraj te dominacije opisan je kroz Ričarda Holbruka.
Čovek koji je vodio američku spoljnu politiku u ovom delu sveta devedesetih ponovo je spomenut u kontekstu Kosova, kada je bivši glavnokomandujući američke vojske u Evropi Ben Hodžis Srbima i Albancima poručio: "Treba vam novi Holbruk", prenosi Sputnjik.
Pre nešto više od mesec dana, uticajni američki magazin “Atlantik” objavio je opširnu analizu sa dramatičnom objavom: “Američki vek” je završen. Ono što je interesantno, ocenjuje Sputnjik, jeste to što je autor te analize, pisac i novinar Džordž Paker kraj dominacije SAD opisao kroz život i karijeru upravo Ričarda Holbruka.
Paker piše da je ono što se obično zove „američki vek“ trajalo zapravo nešto više od 50 godina, što je bio i Holbrukov životni vek. Počeo je krajem Drugog svetskog rata i bumom koji je usledio — stvaranje Ujedinjenih nacija, NATO-a, nicanje globalnog slobodnog tržišta...
“Naš osećaj da možemo sve dao nam je Maršalov plan i Vijetnam, Dejtonski mir i beskrajni rat u Avganistanu. Naše samopouzdanje i energija, naš zamah i ambicije, naše preterivanje i slepilo – sve je bilo kao kod samog Holbruka. On je bio naš čovek. Zato pričam ovu priču”, piše Paker.
Holbrukova doktrina: Ako mi ne uradimo ništa, niko neće
On podseća da je Holbruk služio kao diplomata u administracijama svih demokratskih predsednika SAD, od Džona Kenedija do Baraka Obame, od Vijetnama do Avganistana‚ ali ga je njegov egoizam udaljio od nadređenih i kolega.
Parker ističe da je Holbrukova doktrina bila: ako mi ne uradimo ništa, niko drugi neće. Ne obavezno silom, nego punom težinom američkog uticaja. A baš to je potvrđeno u Dejtonu, gde je on okončao rat i doneo nestalan mir u Bosnu.
"Sada kada te reči pripadaju istoriji i kada smo se predali nacionalizmu čija me ružnoća sve više i više podseća na balkansku politiku, trebalo bi da ponovo posetimo Bosnu da bismo videli šta se gubi kada Amerika odluči da ostavi svet na miru", piše Paker.
Paker se zatim upušta u predstavljanje suštine sukoba u bivšoj Jugoslaviji, čija je poenta Srbi su loši momci, čija je “fašistička vojska” pokušala da satre sve što nije srpsko u Hrvatskoj i BiH, a Amerika je jedina koja je to zlo mogla da zaustavi, ističe Sputnjik.
Milošević je pio viski, Holbruk se držao rakije
Onda je na scenu stupio novi američki predsednik Bil Klinton, koji je, prema Pakerovim navodima, bio opčinjen knjigom "Balkanski duhovi" autora Roberta Kaplana, a u kojo je Balkan opisan kao region natopljen krvlju prastarih plemenskih mržnji.
Klinton u početku, navoodi dalje Paker, nije želeo da umeša SAD u rat u Bosni, ali je u leto 1994. godine, sa državnim sekretarom Vorenom Kristoferom, postavio Holbruka za pomoćnika državnog sekretara, sa zadatkom da pokuša da zaustavi rat na Balkanu, koji je u tom trenutku ušao u četvrtu godinu.
"U Miloševićevoj palati u Beogradu Holbruk je dočekan kao stari drugar iz kafane. Kada je batler u belom došao da ponudi mineralnu vodu i rakiju, Holbruk je pitao: ’Mogu li da uzmem dve?‘, Milošević je odgovorio: ’Ambasadore, uzmite tri‘", prepričava ovaj susret Paker.
Tada su počeli pregovori oko mogućeg načina da se okonča sukob. Milošević je pio viski, a Holbruk se držao rakije.
"Priča, piće i hrana potrajali su osam sati. Milošević je pio sve vreme, malo bi ga uhvatilo, pa bi se otreznio i tako nekoliko puta. Za to vreme, Holbruk bi samo prineo šljivovicu ustima i jedva je liznuo", piše Paker.
Tačan početak kraja američke dominacije
Potom su usledili NATO udari na položaje Srba u BiH, Milošević je odredio pregovarački tim i tako su postavljene koordinate za pregovore u Dejtonu. Dogovor je na kraju postignut, a Holbruk je ubeležio veliku pobedu.
"Dejton nije obeležio novi put napred u američkoj priči. Pre će biti da je bio početak jednog kraja", piše Paker.
"Prema Dejtonskom sporazumu, u posleratnoj Bosni razmešteni su i ruski vojnici pod komandom NATO-a, što je prvi i poslednji put da se to desilo. NATO se širio do samih granica bivšeg SSSR-a, a Holbruk se nije obazirao na upozorenja ljudi poput Henrija Kisindžera da bi takvo ponašanje moglo da podstakne rusku paranoju", ističe Parker.
On kao tačan trenutak od kog je počeo pad Amerike, naveo 1998. godinu i skandal sa Minuikom Levinski, a neuspeh posleratne Bosne Paker navodi kao ključni dokaz propasti Amerike.
Amerike na Balkanu više gotovo i da nema, piše na kraju opširne analize u "Atlantiku". "Posle povlačenja SAD, Bosna je postala politički vakuum. Vakuum je polako počela da ispunjava Rusija", piše Paker.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u intervjuu za Ekonomist da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija "probije linije fronta" i ako Kijev to zatraži od Pariza, prenosi portal BFMTV.
Fudbaler Pari Sen Žermena i francuski reprezentativac Lukas Ernandes mogao bi zbog povrede kolena da propusti predstojeće Evropsko prvenstvo u Nemačkoj, prenosi Ekip.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u intervjuu za Ekonomist da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija "probije linije fronta" i ako Kijev to zatraži od Pariza, prenosi portal BFMTV.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, zajedno sa ambasadorom
Markom Đurićem, razgovarao je danas sa ambasadorima i predstavnicima zemalja Kvinte u
Beogradu i predstavnikom Delegacije Evropske unije.
Predsednik Salvadora Najib Bukele najavio je na javnom skupu svim ministrima u vladi ove zemlje da će protiv njega biti pokrenuta istraga za korupciju.
Organizatori Pesme Evrovizije saopštili su danas da zadržavaju pravo da uklone palestinske zastave i propalestinske simbole na takmičenju koje će biti održano sledeće nedelje u Švedskoj.
Da li vam je dosta vode, ali želite najbolju hidrataciju, posebno jer dolazi toplije vreme? Evo nekoliko napitaka koji su ukusni, ali vas u isto vreme drže hidriranim.
Publika i kritičari u određenim američkim bioskopima već su imali priliku da pogledaju najnoviji film Gaja Ričija, "The Ministry of Ungentlemanly Warfare", sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi.
A special session began at noon in the Serbian Parliament, where the election of the new Government of Serbia will be considered. Representative Miloš Vučević presented an exposé at the meeting.
Serbian President Aleksandar Vučić announced when the vote for the resolution on Srebrenica will be scheduled and when the Council of Europe will be held regarding Kosovo and Metohija.
President of the National Assembly, Ana Brnabić, has called a special session for today, the agenda of which is the election of the government and taking the oath of the President and members of the Government of Serbia.
An emergency session of the United Nations Security Council on the situation in Bosnia and Herzegovina was held today in New York, and it was convened due to the violation of the basic rules of the Dayton Agreement by the resolution on Srebrenica.
Nekoliko vlasnika iPhone-a javno se požalilo na to da je telefon "zaboravio" da ih probudi, što je podstaklo i Apple da istraži problem s aplikacijom alarma.
BYD Atto 3, kompaktni električni krosover i njegov najuspešniji model van matične zemlje, košta od 37.990 evra u Španiji i Nemačkoj. U Kini isti model startuje od 15.430 evra.
Komentari 18
Pogledaj komentare