To je osnovna poruka velikog dokumenta “Plan za primerene, održive i sigurne penzije” koji je, nakon dve godine rada, predstavila Evropska komisija.
Cilj reforme je prevazilaženje negativnih posledica starenja stanovništva i manjeg prirodnog priraštaja na kontinentu s jedne i podsticanje ekonomskog rasta s druge strane.
Za Evropsku komisiju je očigledno da se radni vek produžava, ali svaka zemlja odrediće sama kad će građanin u obaveznu penziju. Evropska komisija nalaže da
odlazak u penziju bude harmonizovan sa očekivanim životnim vekom u nekoj državi.
Očekivani životni vek se, idući od zapada prema istoku ili od Francuske prema baltičkim zemljama, smanjuje i za deset godina. Ali se generalno povećava od 1960. godine i taj trend će se nastaviti do 2050. godine.
Osim povezanosti očekivanog životnog veka sa penzionisanjem, želi se otežati rano penzionisanje, izjednačiti dob penzionisanja muškaraca i žena, podržati duži radni vek i smanjiti nenajavljeno neželjeno penzionisanje, jedan je od zaključaka dokumenta.
U Evropskoj uniji je u ovom momentu 120 miliona penzionera, a to je skoro 25 odsto stanovništva. Ta cifra se povećava, tako da će 2060. godine biti jedan radno aktivan na jednog penzionera.
U ovom predlogu Komisije uzima se u obzir i mobilnost građana EU na tržištu rada. Dakle, bilo koji građanin EU mogao bi da “nosi” svoju penziju iz države u državu EU, kako gde bude radio.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare