Dok ministarka finansija Diana Dragutinović za pad dinara optužuje špekulante na tržištu, ekonomisti navode da krivca treba tražiti u rasipništvu države.
Diana Dragutinović, ministarka finansija, kaže da je neophodno da Narodna banka i u budućnosti spreči nagle promene kursa koje su posledica špekulativnih udara.
Ona dodaje i da iznos deviznih rezervi garantuje odbranu dinara od špekulativnih udara. Dosadašnje promene kursa, kaže, nisu dramatične, a uz ekonomsku poziciju zemlje - mogu se oceniti kao poželjne.
Na pitanje šta će država da učini da spreči sunovrat dinara, ministarka odgovara da će „država sa svoje strane povlačenjem kredita za izgradnju infrastrukture doprineti poboljšanju ponude deviza u zemlji, a samim tim i stabilizaciji kursa“.
„Promene kursa dinara u prethodnih godinu i po dana su uglavnom bile postepene, tako da su privreda i građani imali vremena da se prilagode novom kursu. Spoljnotrgovinski i platni bilans Srbije pokazuju značajne znake poboljšanja, a to se nije dogodilo samo od sebe - tome je doprinela depresijacija dinara, ali i značajno smanjenje domaće potrošnje, naročito državne“, kaže Dragutinović.
Ekonomisti, pak smatraju da, pored objektivne okolnosti svetske krize, krivce za nagli pad dinara treba najpre tražiti i u rasipništvu ove vlade i prošlih srpskih vlada. U vreme kada su se devize od privatizacije slivale u državnu kasu, niko nije razmišljao o jačanju domaće valute.
Oni upozoravaju da, iako je tačno da NBS po zakonu samostalno vodi politiku kursa, nije samo centralna banka odgovorna za stabilnost valute, već je nesporno to odgovornost i vlade, i sadašnje i prethodnih.
Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da svaka zemlja, kada iscrpi priliv deviza od privatizacije, mora da ima jasnu koncepciju koje izvozne grane mogu da obezbede dalji priliv i da se u Srbiji o tome „očigledno nije razmišljalo“.
„Godinama se lagodno živelo i sve srpske vlade su se uljuljkivale, a sada nam svetska finansijska kriza ispostavlja veće račune u evrima“, kaže profesor Đukić.
I Veroljub Dugalić, predsednik Udruženja banaka Srbije, kaže da Vlada „i te kako ima uticaj na kretanje domaće valute, na posredan način“.
„Imamo hroničan spoljnotrgovinski i platno-bilansni deficit, nedovoljno direktnih stranih investicija, lošu konkurentnost privrede, a sve to utiče na stabilnost ekonomskog sistema. Posledično, stvara se raskorak između ponude i tražnje za devizama. Državna administracija nam je skupa, a sve to zahteva dodatna zaduživanja“, kaže Dugalić.
Na rasipništvo ove i prošlih vlada i nesposobnost da razmišljaju i planiraju dugoročno, nadovezala se i kriza na tržištima, a u poslednje vreme i zabrinjavajući pad evra. Samo tokom prošlog vikenda evro je oslabio za gotovo dva centa i sada se za njega dobija 1,23 dolara. Početkom godine vrednost evra je iznosila 1,43 dolara.
I pored toga, u Srbiji tražnja za evrom ne jenjava. Svi sa viškom dinara beže u valutu Evropske unije, a postoji i pritajeni strah šta će biti dalje sa kursom.
Iako evro u odnosu na dolar ima najslabiju vrednost, to nema nikakvih posledica po odnos evro-dinar. Slabljenje valute EU u odnosu na valutu SAD, kako objašnjava profesor Đorđe Đukić, jedino ima uticaja na naš spoljni dug. Kada slabi evro, više moramo da izdvojimo novca za vraćanje dugova u dolarima.
Da li je moglo nešto da se učini da dinar ne bude slab na spoljne ali i unutrašnje turbulencije? Sa gledišta ekonomista - moglo je i može.
„Mora se razmišljati na koji način povećati izvoz, brže završiti infrastrukturne investicije, kako povećati priliv investicija. Naravno, sve mora da se učini kako bi država bila efikasnija i racionalnija, da manje košta, kako bi nam budžetski deficit bio manji, a dinar stabilniji“, zaključuje Dugalić.
Dinar muči ekonomija, a ne psihologija
Kandidat za guvernera Narodne banke Srbije Dejan Šoškić smatra da je za vrednost naše valute presudan odnos ponude i tražnje, a mnogo manje psihologija. On kaže da probijanju granice od 100 dinara za evro nije kumovala psihologija, već odnos ponude i tražnje za devizama na tržištu.
Psihološki faktor bi mogao da igra ulogu ukoliko investitori očekuju visoku inflaciju i nizak nivo deviznih rezervi, odnosno nisku sposobnost države da izmiruje obaveze zemlje u celini, pojašnjava Šoškić.
On kaže da „u našem slučaju ne postoji nijedan od navedenih razloga. Inflacija je pod kontrolom i sa tendencijom daljeg pada, nivo deviznih rezervi je visok i dovoljan za Srbiju, a zemlja u celini još nije prešla zabrinjavajuće nivoe zaduženosti“.
„Mislim da vrednost evra na nivou od 100 dinara, ne bi trebalo doživljavati kao naročitu psihološku granicu niti bi trebalo stvarati neku drugu. U pitanju je, prosto, trenutna cena evra na deviznom tržištu. Prelazak cene evra preko ovog nivoa ne bi trebalo tumačiti drugačije nego za bilo koji pre toga“, kazao je Šoškić i dodao da ne očekuje značajne promene na deviznom tržištu u narednom periodu.
NBS: Smanjiti zavisnost od evra
Sa gledišta NBS, kaže viceguverner Bojan Marković, rešenje je u smanjenju zavisnosti od evra, što bi doprinelo da se promene deviznog kursa prihvataju sa manje panike među nekim slojevima stanovništva i privrede.
„To su oni koji su se prezadužili u valuti u kojoj ne ostvaruju prihode. Uspešna strategija deevroizacije na kojoj treba zajedno da rade NBS, Vlada, kao i srpski finansijski sektor mogla bi da se zasniva na tri osnovna stuba. Neophodno je očuvati stabilnu i nisku inflaciju i održiv ekonomski razvoj. Potrebno je razviti i tržište dinarskih obveznica kako bi se efikasnije iskoristila finansijska sredstva koja već imamo na raspolaganju“, kaže Marković.
Kao treći potez, ali isto tako važan, Marković navodi i razvijanje i veće korišćenje instrumenata zaštite od deviznog rizika, tj. tržište takozvanog deviznog hedžinga, koje je do sada nedovoljno iskorišćeno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Nacionalna avio-kompanija Saudijske Arabije saopštila je da je naručila 105 Airbusovih aviona u najvećem poslu u istoriji zemlje kada je reč o nabavci komercijalnih letelica.
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Evropska unija je dozvolila Nemačkoj da subvencioniše delove teretne železnice sa 1,7 milijardi evra. Komisija EU odobrila je isplate u utorak u Briselu.
Američka kompanija Fajzer saopštila je danas da je pokrenula novi višegodišnji program kako bi smanjila troškove dok pokušava da se opravi od naglog pada poslovanja u vezi sa pandemijom kovida.
Banke Rusije objavila je da je trenutni rast cena ozbiljno niži od nivoa u drugoj polovini 2023. godine, kao i da je za dalji pad inflacije neophodno održavati stroge monetarne uslove tokom dužeg perioda.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
Nakon što je kralj Čarls objavio novi portret, na naslovnici magazina Tatler osvanuo je i portret Kejt Midlton kako bi "odali počast njenoj hrabrosti", dva meseca otkako je princeza od Velsa objavila da ima rak.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
U svojoj karijeri dugoj gotovo pet decenija, Tom Henks pojavio se u brojnim blokbasterima i kritički hvaljenim filmovima, od Forest Gampa i Filadelfije, koji su mu doneli Oskare, do Spasavanja vojnika Rajana i Imaš poruku.
Nagrada za najbolju predstavu u celini na osnovu odluke stručnog žirija u sastavu Ljubomir Bandović, predsednik žirija, Miloš Đorđević, dramski umetnik, i Jovana Tomić, rediteljka.
Marlon Brando, jedan od najvećih glumaca starog Holivuda, retko je imao loše nastupe, a pristajao je samo na projekte u kojima je mogao da ima određenu dozu slobode.
Plesni podijum koji je korišćen u filmu "Groznica subotnje večeri" iz 1977. godine stavljen je na aukciju u Los Anđelesu, koja će biti održana od 12. do 15. juna sa procenjenom cenom od oko 300.000 dolara (oko 276 hiljada evra).
Minister of Foreign Affairs of Serbia, Marko Djurić, indicated today for Politico that the adoption of the Resolution at the United Nations General Assembly on Srebrenica will cause further division in the Balkans.
Members of the "Hercegovac" association from Chicago are on their way to speak at the United Nations building for the second time in three weeks about the suffering of Serbian families in Bosnia and Herzegovina in the early 1990s.
The attempted assassination of Slovak Prime Minister Robert Fico shows that the globalist totalitarian-liberal elites are embarking on open political terror against their opponents, the Foreign Intelligence Service of Russia announced.
If French troops are sent to Ukraine, Russia will take retaliatory measures that will not only be on the political level, said the official of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Artem Studennikov.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, said from New York, before the UN session where the Resolution on Srebrenica will be discussed, that our country will defend its image and freedom there.
Prevare koje se oslanjaju na socijalni inženjering, odnosno manipulaciju ljudima i njihovu naivnost i neopreznost, predstavljaju veliki problem ove godine.
Osim što Sony ubuduće planira da se fokusira na objavu igara za PC i razvoj live service projekata, zaradu nameravaju da traže i na tržištu mobilnih igara.
Verovatnoća da će pešaka udariti električni ili hibridni automobil dvostruko je veća nego da će završiti pod točkovima ili na haubi automobila sa SUS motorima.
Biografski film "Šegrt", koji prati uspon Donalda Trampa u poslovnom svetu, dobio je uglavnom dobre kritike posle premijere, ali i pretnje iz Trampovog tima.
Posle turbulentnih izbora za studentske predstavnike na Fakultetu političkih nauka u Beogradu početkom aprila, usledila je blokada glasanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, imaju li vlast i opozicija veze sa tim?
Komentari 13
Pogledaj komentare