Srbija

Utorak, 04.05.2010.

11:04

Građani kupuju samo najosnovnije

Promet u maloprodajnim trgovinskim lancima u prva dva meseca, manji je za 10,6 odsto nego u istom periodu lane, a čak za četrvrtinu u odnosu na prosek iz 2009.

Izvor: Novosti

Podrazumevana plava slika

Najčešće se pazari najosnovnije: hleb, mleko, sveže meso, brašno, jaja, kafa...To je osetno smanjilo i prosečan račun u prodavnicama, ali o tome većina trgovaca ne želi zvanično da govori.

Prosečna kupovina u supermarketima iznosi oko 700 dinara. U manjim trgovinama je oko 300 dinara. Dakle, kupci ostave trgovcima dnevno, u proseku, oko 500 dinara. U poređenju sa istim periodom lane, kod većih trgovaca iznos za kupovinu hrane i pića je ostao na istom nivou. U malim prodavnicama, (samostalne trgovinske radnje i slično) prosečan pazar je osetnije opao, jer su ove trgovine manje konkurentne sa cenama.

Pri odlasku u megamarkete kupac prosečno potroši oko 3.500 dinara. Taj iznos varira zavisno od trgovnske kuće i kreće se, prema podacima koje smo dobili, od 2.500 do 4.500 dinara. Ali, valja imati na umu da je sada proređen broj odlazaka u velike kupovine, u odnosu na period od pre nekoliko godina, što se poklapa sa početkom krize.

Podaci o prosečnim pazarima pokazuju da jedva “sastavljamo kraj sa krajem”. Ekonomska kriza uslovila je i pad tražnje na svim nivoima, pa i hrane, što je dovelo i do promene strukture potrošnje.

"Potrošači se najčešće odlučuju za kupovinu jeftinijih namirnica, posebno privatne robne marke" , kaže Vesna Žabić, pi-ar “Delta Maksi grupe”.

Primetno je da je povećana prodaja proizvoda sa nižim cenama u okviru svih kategorija prehrane, dok je manja potražnja za luksuznijim artiklima.
Posle hrane, najtraženiji proizvodi u trgovinama su iz kategorije “higijena” i “kućna hemija”. Istovremeno, smanjena je prodaja žestokih pića, skupljih prerađevina.. Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, ovako komentariše osetan pad prometa:

"To ukazuje na oštar, dramatičan, pad životnog standarda. Problem su mala tražnja i niska kupovna moć stanovništva, ali je i stalno prisutan strah običnih ljudi da li će sačuvati svoje radno mesto i da li će od svojih mesečnih primanja uspeti da pokriju troškove i obezbede svojoj porodici pristojnu egzistenciju", kaže Đogović.

Subvencionisani, potrošački i keš krediti, dodaje Đogović, pozitivno će delovati na potrošnju, ali samo kratkoročno. Jer, bez realnog rasta standarda na bazi domaće privrede, nema ni kontinuiranog rasta maloprodajnog prometa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: