Ako je vlada, pritisnuta Međunarodnim monetarnim fondom, smogla hrabrosti da smanjuje plate i otpušta zaposlene morala bi skupiti hrabrost i da konačno dirne u bankarske profite. Banke u Srbije godinama naplaćaju najveće kamatne marže, a da pri tome plaćaju najniži efektivni porez na dobit u Evropi. Takva kamatna politika je ogroman teret za građane i privredu. Istovremeno, porez na dobit bankarskog sektora zanemariv je doprinos budžetu Srbije.
Dok su kamatne stope svetskih valuta u stalnom padu i nalaze se na najnižem nivou u poslednjih nekoliko decenija, u Srbiji je trend suprotan. Kada svetske kamatne stope padaju, srpske banke podižu svoje marže i time nadoknađuju pad baznih (libor, euribor) stopa. Domaći dužnik je uvek na gubitku.
Kamatne stope u Srbiji su u proseku bar dvostruko veće od onih u Hrvatskoj ili Mađarskoj, na primer. Prema poslednjim raspoloživim podacima, prosečna kamatna stopa dostigla je nivo od spektakularnih 21 odsto godišnje. Prosečna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu porasla je na besramnih 57 odsto.
S druge strane, nominalna stopa poreza na profit je 10 odsto i jedna je od najnižih u Evropi. U Srbiji, zemlji finansijskih čuda, banke ne plaćaju ni to. Efektivni porez, onaj koji zaista stigne do budžeta Srbije, znatno je niži od 10 odsto. Koristeći besmislene poreske pogodnosti mnoge banke, pogotovo one najveće, godinama nisu plaćale porez.
Upravo se u poreskoj sferi najjasnije sagledava ludost sistema, ali i sistem u toj ludosti. Ilustracije radi, banke u Hrvatskoj plaćaju porez po stopi od 20 odsto. Slična je situacija i u ostalim zemljama u okruženju.
Ovakve pogodnosti za bankarski sektor moguće su samo uz podršku srpskih ekonomskih vlasti i uz „intelektualnu” podršku stručne javnosti koja ne vidi apsurde finansijskog sistema ili se bar pravi da ih ne vidi. To dirljivo razumevanje za interese bankarskog sektora ima dugu predistoriju.
Srbija se neobjašnjivo lako odlučila da ugasi domaće banke i da bankarski sistem prepusti strancima. To nije bilo dovoljno, pa je i odličan (državni) platni promet, kao i prihod od njega, galantno prenet na banke. Bankama je zatim omogućeno da gotovo sve kreditne operacije obavljaju (efektivno) u stranoj valuti. Time je obesmišljeno postojanja dinara, a svi valutni i kamatni rizici prevaljeni su isključivo na privredu i građane.
Kada je privreda potonula pod teretom dugova, vlada je priskočila u pomoć i na budžet prevalila deo privatnog kamatnog tereta. Začuđujuće je da država pri tome nije zahtevala sniženje kamatnih stopa. Naprotiv, ona budžetskim novcem pomaže da kamatne stope ostanu na visokom nivou.
Ove mere će se vratiti Srbiji kao bumerang. Budžet je u deficitu, pa će svaki dinar ili evro koji država danas plati bankama za subvenciju kamata, podršku „puntu” i sično, građani i privreda sutra vraćati kroz rast poreza. Ako porezi ne budu rasli, budžetska izdvajanja za školstvo, zdravstvo, socijalna davanja, za investicije u infrastrukturu dodatno će se smanjivati.
I Narodna banka Srbije svojom monetarnom politikom obilato pomaže bankarski sektor. Eksplozivni priliv špekulativnog bankarskog kapitala je doveo do viška novca u opticaju i do permanentnog inflatornog pritiska. Monetarni instrumenti za neutralisanje tog viška novca mogu špekulativni kapital kazniti, ali i nagraditi. Podizanjem stope obavezne rezerve, na primer, špekulativni kapital se kažnjava, a njegov priliv destimuliše.
Opredeljenje NBS bilo je drugačije, pa je izabran instrument kojim se špekulanti nagrađuju. Kroz takozvane repo-operacije viškovi novca se povlače iz sistema, ali na tako povučen nekorisni novac NBS plaća ogromnu kamatu. U poslednjih godinu dana ta kamata se kretala između 16 i 19 odsto (efektivno), pa su banke kapital radosno unosile u Srbiju.
Na gusarskoj finansijskoj sceni tranzicionih zemalja, repo-operacije su preskup mehanizam za neutralisanje špekulativnog kapitala. Cenu će u krajnjoj instanci ponovo platiti budžet, dakle građani i privreda Srbije.
Nužna reforma srpskog poreskog i monetarnog sistema zahteva vreme, ali se neke mere već sada mogu preduzeti. Ako je vlada, pritisnuta MMF-om, smogla hrabrosti da smanjuje plate i otpušta zaposlene, morala bi skupiti hrabrost i da konačno dirne u bankarske profite.
Uvođenje dodatnog poreza za banke, od na primer 10 odsto, uz ukidanje bilo kakvih poreskih povlastica bankarskom sektoru morale bi biti prve mere za pomoć praznom budžetu. Dodatna, razumna mera bila bi limitiranje kamatne stope koje banke mogu naplaćivati klijentima. Država mora zaštititi svoje građane i privredu – ne od tržišta i njegovih zakona već od antitržišne samovolje domaćih monopola i kartela.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američka kompanija u oblasti medicine i medicinskih pomagala Medtronik doći će u Srbiju, nakon potpisivanja memoranduma s Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i budućim BIO4 kampusom.
Napuštanje američkog dolara kao jedine valute za trgovinu naftom nije iznenađujući potez Saudijske Arabije, jer Rijad odavno razmišlja o tome, praktično od 2018. godine kada su SAD uvele prve sankcije Kini.
Tehnološka kompanija Masterkard trebalo bi da, počev od 2030. godine, ne zahteva od evropskih korisnika da ručno unose brojeve svojih kartica prilikom obavljanja onlajn transakcija.
Američki proizvođač bezalkoholnih gaziranih pića Koka-kola, koji je 2022. napustio rusko tržište, podneo je u aprilu ove godine tri zahteva za registraciju svojih najpoznatijih brendova "Koka-kola", "Fanta" i "Sprajt" u Rusiji.
Upala, a naročito upala creva, u zadnje vreme je jedna od glavnih tema. Simptomi poput bola, oteklina, umora, gastrointestinalnih tegoba, ranica u ustima i poremećaja raspoloženja mogu biti znakovi upale.
U Dеčjoj bolnici, odnosno Institutu za zdravstvеnu zaštitе dеcе i omladinе Vojvodinе, opеrisano jе dеtе uzrasta dеvеt mеsеci zbog tumorskе promеnе na lеvoj nadbubrеžnoj žlеzdi, koja jе slučajno otkrivеna na ultrazvučnom prеglеdu.
U Srbiji trenutno vlada više virusnih i bakterijskih infekcija, čemu doprinose i oscilacije vremenskih prilika. Od početka juna u dečjim kolektivima se pojavila epidemija BRNU virusa - bolest usta šaka i stopala, koji je poznat i kao "američki virus".
Uprkos nebrojenim dokumentarcima, filmovima, emisijama i knjigama o Drugom svetskom ratu, čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 miliona Jevreja ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje.
Iako se pojavio u nekim od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena, kao što su Matrix i John Wick, samo jedan film u filmografiji Kijanua Rivsa zaradio je više od milijarde dolara.
Kejt Vinslet je tokom intervjua za "Vanity Fair" otkrila da snimanje jedne od najromantičnijih scena u Titaniku nije bilo ni blizu romantično u stvarnosti.
Student's mother, dissatisfied with the grade, physically assaulted the biology teacher at the "Jovan Dučić" school in New Belgrade yesterday, and the media reports another possible scenario.
The first prosecutor's office in Belgrade announced that the prosecutor on duty was informed that on June 13 at 7 p.m. in front of elementary school "Sveti Sava", a teacher reported a verbal and physical attack on her by two parents of a student of that school
According to the order of the public prosecutor of the Third Basic Public Prosecutor's Office in Belgrade, the police officers of PS Novi Beograd issued a decision on the detention of the defendant A.R. (32) due to the criminal offense of abuse and torture.
U prvom tromesečju 2024. godine, proizvelo se ukupno 296 miliona pametnih telefona, što predstavlja rast proizvodnje od 18,7 procenata u odnosu na isti period prošle godine.
Još 2010. godine, kompanija je predstavila prvi praktični rezonator za smanjenje buke, a sada je razvila rezonator druge generacije koji je upola manji od prvobitnog.
Komentari 44
Pogledaj komentare