Kako "Alo" navodi, decenije ignorisanja i zanemarivanja srpskih interesa odjednom se promenilo, nakon što su lideri SAD i Evrope listom stali na stranu Beograda posle nereda u Zvečanu.
Kako piše taj medij, brojne diplomate smatraju da ne postoji mesto na svetu na kojem Amerikanci imaju više uticaja nego u Prištini. Ali, Aljbin Kurti rešio je da testira strpljenje svojih saveznika, do te mere da je uspeo da pređe granicu tolerancije.
Navode da na incidente na severu Kosovu od pre četiri dana reagovao je i američki državni sekretar Entoni Blinken, optuživši prištinske vlasti za njihovo izazivanje i pozvao Aljbina Kurtija da hitno obustavi nasilne mere i vrati se dijalogu sa Beogradom koji se vodi uz posredovanje EU.
"Snažno osuđujemo akcije vlade Kosova koje eskaliraju tenzije na severu i povećavaju nestabilnost", naveo je Blinken na Tviteru.
Ubrzo potom oglasio se i Aljbin Kurti koji je u ukorio američkog državnog sekretara zbog ove izjave.
"Mislim da to nije samo nepravedno, pogrešno i štetno, već je u isto vreme i veoma naivno. Možda će sekretar Blinken ovo dodatno objasniti jednog dana, ali to definitivno nije bilo od pomoći", rekao je Kurti za Gardijan.
Pored Blinkenove, prenela se i izjava američkog ambasadora u Prištini Džefrija Hovenijera da je Kurti ignorisao njegove pozive da smiri situaciju na severu Kosova, zbog čega će morati da se suoči sa posledicama.
Potom se javio i Emanuel Makron, koji je optužio Prištinu za izazivanje nereda. A danas je reagovao i Struart Pič, koji je akcije Kurtij opisao kao nepromišljene.
Decenija borbe
Američka televizija CNN bila je glavno glasilo zapadnih jastrebova tokom NATO agresije 1999. godine. Juče je, kako piše "Alo.rs", na iznenađenje mnogih, ista ta televizija želela da čuje srpsku stranu priče i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kako je došlo do toga?
Poslednja decenija bila je sve samo ne laka za Srbe sa Kosova i Metohije. Gotovo svakodnevan teror Albanaca, napadi, ranjavanja, zastrašivanja...
Vučić je sve vreme pozivao na mir i insistirao da se moraju izbeći sukobi po svaku cenu. Od Srba je tražio da ne nasedaju na provokacije, a da svoju borbu za opstanak vode u fabrikama i preko ekonomije, umesto na ulicama.
Kako navode, za to vreme Vučić je gradio odnose po svetu. Ma koliko ne zemlja bila mala na međunarodnoj pozornici, svaki novi saveznik za Srbiju bio je novi teg na tasu, sve dok se vaga nije prokrenula u korist Srbije.
Dovođenje investitora u Srbiju, odlasci i prijemi stranih zvaničnika, razvijanje saradnje umesto prepucavanja, bila je politika Vučića kojoj je trebalo više godina da pusti jake korene, ali koja je vodila ka sigurnim rezultatima.
Takođe, ovaj medij navodi da su Srbiju u poslednjih 10 godina posetili gotovo svi svetski lideri: Vladimir Putin, Si Đinping, Emanuel Makron, Angela Merkel, Olaf Šolc, Redžep Tajip Erdogan... spisak je prilično dugačak, od istoka do zapada, od severa do juga Zemlje.
Za to vreme Vučić je posećivao strane zemlje i promovisao Srbiju, iz godine u godinu. Srbija je polako ali sigurno postajala pouzdan partner u svetu.
"Iznenadna promena stava na Zapadu zapravo je sve samo ne iznenadna. Na zaokretu se radilo više od decenije, a Srbija konačno ubire plodove svog rada", zaključuje "Alo.rs".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.
Četiri od sedam kandidata za predsednika Severne Makedonije, koji su prikupili potpise građana, predali su danas Državnoj izbornoj komisiji (DIK) kandidaturu za učešće na predstojećim izborima.
Komentari 7
Pogledaj komentare