Teroristi uskoro na slobodi, Evropa u strahu

Kako prenosi AP, radi se o njih 200 koji su u velikoj meri formirali prvi talas džihadista koji su se borili u Siriji i Iraku, "sanjajući o islamskom kalifatu" koji još nije uspostavljen.

Kako navodi američka agencija, od oko 12.000 Evropljana, koliko je otišlo da se bori na strani Islamske države i Al Kaide, trećina njih se najverovatnije vratila u domovinu, gde živi slobodno.

Neke od njih čeka suđenje, ali se velika većina njih nikada nije suočila sa ozbiljnim optužbama zbog nedostatka dokaza.

Pitanje je koliku pretnju ovi "javno priznati ekstremisti" koji žive po celoj Evropi predstavljaju.

Predstojeće oslobađanje veterana džihadista moglo bi da se smatra "četvrtim talasom povratnika", ocenjuje naučnik belgijskog Egmont instituta Rik Kulset.

"Veliki broj ličnih frustracija i motivacija gura mlade na put ka takozvanoj Islamskoj državi. Ukoliko sada ne rešimo taj problem, okolina će ostati pogodna za tu vrstu džihadističkog nasilja", rekao je Kulset.

Bivši džihadista Farid Benjetu koji je proveo četiri godine u zatvoru, sada se javno odriče ekstremizma, ali i ističe da Evropa još nije spremna.

On je u svojoj knjizi o islamskom ekstremizmu napisao kako je napustio školu da bi postao predavač mladim muslimanima, kao i da su među članovima grupe koju je predvodio, bili Šerif i Said Kuači koji su 2015. godine izveli napad na redakciju francuskog satiričnog časopisa Šarli ebdo.

"Momci koji su osuđeni ili koji čekaju suđenje izaći će jednog dana. I to je u suštini problem - koja vrsta priprema će biti sprovedena za njihovo oslobađanje", zapitao se Benjetu.

Prema podacima Evropola, zatvorske kazne za terorizam u Evropi u proseku traju oko šest godina, za razliku od SAD, gde je prosek 13 godina.

Od 2015. godine kazne su porasle, ali su i dalje ispod proseka SAD.

Francuska, koja je više puta bila na udaru boraca i simpatizera ID, oslobodiće 57 zatvorenika, što je oko polovina ukupnog broja onih koji su osuđeni zbog terorizma.

U Velikoj Britaniji 25 zatvorenika čeka na oslobođenje, u Belgiji je već oslobođeno oko 80 stranih boiraca a još 44 će biti oslobođeno uskoro, u Španiji 21 osoba koja se borila u inostranstvu već su oslobođeni krajem prošle godine, dok će u BiH i na Kosovu svaki zatvoreni strani borac biti oslobođen.

Prema računici AP-a, u svim nabrojanim zemljama, više od 200 zatvorenika će biti oslobođeno, ali taj broj će verovatno biti i veći jer nisu sve države objavile podatke, poput Nemačke u kojoj oko 1.000 građana odlazi u ratnu zonu ali nema podataka o njihovoj osudi ili oslobađanju.

Ipak, velika većina povratničkih džihadista nije uhvaćena i nisu napravili štetu, a kako se navodi, mnogi domaći ekstremisti su mladi i siromašni sa ograničenim obrazovanjem i odsečeni su od društva.

Jednom kada budu oslobođeni, ne postoji program ili politika koja se bavi njima.

Francuska primjenjuje niz ograničenja nakon puštanja na slobodu - od zahteva da se oslobođeni povremeno obrate vlastima do kućnog pritvora.

U BiH, gde je čak 23 osuđena za terorizam oslobođeno, socijalni radnici i agencije za zapošljavanje obaveštavaju se o tome, ali nemaju kapaciteta da učine više.

Britanija primenjuje ograničeno savetovanje i monitoring i nudi volonterski reintegracioni program, dok Španija sprovodi program obrazovanja i reintegracije prema kome se zatvorenici procenjuju da li su rizični i podvrgavaju savetovanju.

Zbog svega toga mnogi se plaše da će Evropa podbaciti sa narednim talasom osuđenih za terorizam.

"Njihovim slanjem u iste okolnosti koje su ih ubacile u nasilni ekstremizam, dobićete, na žalost, isti rezultat", zaključio je ekspert za terorizam Ričard Baret.