“Brat da vam pokloni u Nemačkoj, koštaće bar 1.200 EUR”
Još se nismo ohladili ni od prethodne najave da će stotine hiljada polovnjaka koje Evropa pusti niz vodu, završiti u Srbiji, ovih dana stižu nove.
Autor: Jelena Stjepanović
|
Izvor: B92
Foto: Thinkstock
Struka i poznavaoci prilika kažu da su to samo senzacionalističke najave, ali kao i prošlog puta i sada će biti onih koji se nadaju da će do dobrog polovnog automobila moći da dođu “skoro pa za džabe”. To nam je nekako svojstveno na ovim prostorima, volimo da je jeftino, ako može i da nam dobri Nemac pokloni, kad mu već ne treba a može biti da će biti i zabranjeno.
Međutim, stvari baš i ne funkcionišu tako.
U nekoliko prestoničkih placeva za prodaju polovnih automobila za B92 tvrde da je prošlogodišnjom vešću da će 300.000 polovnjaka završiti u Srbiji napravljen itekakav problem uvoznicima i prodavcima.
“Vest je objavljena sredinom avgusta u jednom dnevnom tabloidnom listu, do kraja septembra niko živ nije ušao na plac, svi su čekali da padne cena, što se pokazalo potpuno nerelano. Niti su masovno stigli neki polovnjaci, niti su cene pale”, navode u jednom od prodajnih mesta u Beogradu.
Kažu da je stvar napumpana medijski jer se nije dogodilo ništa novo. “Francuska, Belgija, Italija, Holandija već godinama primenjuju zakon da u centar velikih gradova ne smeju da uđu automobili sa EURO 3 motorima dok ne plate”, navode.
Da je samo bilo reči o “senzacionalnoj “novinarskoj vesti, tvrdi i Dragan Nenadović, direktor Opela za Srbiju, Bugarsku, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. “Realnog osnova niti ima niti ga je ikada bilo. Na takvu dezinformaciju se samo može dodati pitanje, a zašto baš Nemačka i Švajcarska … i šta je sa ostalim zemljama Evropske Unije?“Mislim da se generalno diglo malo više prašine vezano za “dizel gejt” aferu u Americi uz istovremeni fokus na brži razvoj električnih autiomobila i proboj ekološke osvešćenosti u raznim zemljama gde je dizel gorivo proglašeno nepodobnim, pa su možda naši lobisti uvoza polovnih automobila iskoristili opštu klimu da nateraju još malo vode na “svoju vodenicu”. Generalno u inostranstvu ne postoji takva euforija niti proizvođači očekuju takvu masovnu zamenu vozila u kratkom roku ili masovnu zamenu dizel agregata.”
Ono što, Nenadović kaže da postoji, to je trend pada od par procenata na godišnjem nivou i veoma je različit od zemlje do zemlje, ali daleko od neke masovne pojave.
“Ovo nije prva zamena Euro standarda s obzirom da smo već ”preživeli” s Euro 3 i Euro 4 ili Euro 4 i Euro 5 i to je sasvim normalan proces bez ikakvih potresa i vozila prethodnih generacija se neometano koriste u tim zemljama. Jedino je recimo u nekim zemljama zabranjeno ulaziti, ili se naplaćuje ulaz, u centar grada se recimo Euro 3 standardom, a sad će biti verovatno sa Euro 4.”, navodi on.
Priče o dolaženju do dobrog automobila "od preko", za malo para, u jednom od beogradskih placeva sa čijim smo vlasnikom razgovarali, prosto demantuju.
“Rođeni brat iz Nemačke da vam pokloni prosečan automobil, 2002. godište, ovde sa registracijom ne može da vas košta manje od 1.250 evra. Prevoz , carina, špedicija, tehnički pregled, uverenje o ispravnosti vozila, koje košta 14.000 dinara, prva registracija je skuplja za 5.000 dinara,…Kad sve saberete, ne može besplatno ni tad”.
A koji su to uopšte standardi koji važe u Srbiji što se tiče dizel automobila?
Nenadović kaže da je u Srbiji slično kao i u nekim zemljama iz okruženja - limit je EURO 3.
“I dok kod nas odnos uvoza novih i polovnih vozila iznosi skoro 1:6, Bugarska sa oko 300.000 polovnjaka i odnosom 1:10 je pravi evropski šampion. Ne računajući Litvaniju koja je sabirni centar sa više od million vozila koja se dalje prebacuju u zemlje Centralne Azije i Kavkaza. Interesantno je takođe da i Makedonija ima isti odnos od 1:10 u korist polovnjaka, ali srazmerno mnogo manje vozila, negde oko 50.000 jedinica godišnje. Na žalost postali smo i ostajemo jedno od većih grobalja polovnjaka u Evropi sa nesagledivim posledicama po bezbednost u saobraćaju kao i po kvalitet vazduha”, navodi on.
Foto: Opel
Sa druge strane, zbog sporog rasta standarda građani Srbije su prinuđeni da kupuju takve automobile. Jer ako ne bi kupovali njih, ne bi imali šta da voze jer im novi baš i nisu dostupni.
“Definitivno je nivo standarda jedan od osnovnih pokretača uvoza polovnnih automobila i takav uvoz sam po sebi uopšteno nije negativna pojava već realno otvara mogućnost da ljudi priušte sebi solidno prevozno sredstvo. Problem nije u uvozu polovnih vozila, problem je u onih 130.000 jedinica preko 10 godina starosti ili u onih potencijalnih 40.000 “ubica” na drumovima koji su uvezeni sa preko 15 godina starosti”, kaže Nenadović.
Foto: Thinkstock
“Kada taj problem starosti i zamora materijala pomnožimo sa hiljadama, ili bolje reći, stotinama hiljada kilometara lažirane kilometraže, što je opšte poznato i na neki čudan način porihvaćeno od strane kupaca takvih vozila kao i neredovnim servisiranjem, najčešće kod “Gige u šupi” i blago rečeno - delovima sumnjivog porekla i kvaliteta, dobijete jednačinu sa jedinim mogućim rezultatom koji je naša realnost – porast rizika po živote ljudi na drumovima i sve gori kvalitet vazduha koji dišemo naročito u gradskim sredinama”, objašnjava.
Na nekoliko autoplaceva u Beogradu kažu da ne da nema iznenadnog masovnog uvoza polovnjaka iz Evrope, već je situacija upravo suprotna.
“Istina je da je tih polovnih automobile ‘od preko’ sve manje i manje. Sa druge strane, cene padaju. Bugari, Rumuni, Česi i Poljaci mnogo vuku kod na svoja tržišta, mogu više da plate. Cene, dakle, padaju i generalno je posao sve slabiji i sve ga je manje”, kažu prodavci polovnih automobila.
Šta je rešenje za srpsko tržište? Oni koji mogu da priušte svakako kupuju novo, a može li država da na neki način pomogne obnovu voznog parka, po sistemu staro za novo, koji postoji u Evropi?
“Osnovne poluge su uvek u rukama države koja bi mogla da zabrani uvoz vozila baziran ne na nekom Euro standradu već na starosti vozila ( na primer zabrana uvoza vozila starijih od 8 ili 10 godina) kao i da ta vozila moraju da prođu proces homologacije i dobiju dozvolu Agencije za bezbednost saobraćaja. Za takva vozila, banke bi mogle da pripreme posebe uslove kreditne podrške i siguran sam da bi takav pristup uveo red u ovu veoma haotičnu oblast kod nas”, smatra Nenadović.
“Sećam se kada su još pre dvadesetak godina Slovenija i Hrvatska kopirale ono što se radilo u Mađarskoj, Češkoj ili Poljskoj, odnosno država je subvencionisala zamenu “staro za novo” ili takozvani “SCRAPING”. I svako ko bi doterao bilo koje vozilo starije od 10 godina je imao podršku od 1.000 do 2.500 tadašnjih DM i sva ta vozila su otišla u reciklažu. Nema zemlje među novim članicama EU koje to nisu radile, a veća tržišta takav program ponavljaju iz godine u godinu kao na primer Rumunija. Naravno tu je i poreska politika prilagođena glavnom cilju – zameni dotrajalaog voznog parka u zemlji, spasavanju života ljudi i očuvanju životne sredine”, navodi Nenadović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Indija je odbila ruski predlog za kupovinu tečnog prirodnog gasa (TPG) koji se nalazi pod američkim sankcijama, uprkos rastućim problemima sa snabdevanjem energentima zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Kako bi popravilo narušene odnose s Briselom, novo mađarsko rukovodstvo želi da zemlja do kraja decenije uvede evro. Međutim, uz slabu privredu i kratke rokove, stručnjaci upozoravaju da će put biti težak.
Ruska proizvodnja vojnih aviona doživljava neviđeni bum: proizvodnja borbenih aviona udvostručila se od 2022. godine, izveštava Military Watch magazine (MWM).
Indijska rupija je danas pala na novi istorijski minimum od 95,55 za jedan američki dolar u ranoj trgovini, usled rasta cena nafte i novih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.
Indijska građevinska kompanija Afcons Infrastructure Limited izabrana je za izvođača radova na rekonstrukciji postojeće i izgradnji drugog koloseka železničke pruge Dugo Selo – Novska, saopštila je HŽ Infrastruktura.
Centar za zaštitu potrošača u Hamburgu optužio je proizvođača "Mondelez" da je smanjio težinu pojedinih "Milka" čokolada bez adekvatnog obaveštavanja potrošača, što je dovelo do sudskog spora zbog navodne obmanjujuće poslovne prakse.
Predloženi sistem protivraketne odbrane američkog predsednika Donalda Trampa, poznat kao "Zlatna kupola za Ameriku", mogao bi da košta čak 1,2 biliona dolara tokom narednih 20 godina, navedeno je u novoj analizi Kongresnog budžetskog ureda (CBO).
Planovi za izgradnju luksuznog Trampovog tornja na Gold Koustu su otkazani, a Trampova organizacija i investitor Altus Properti Grup se međusobno krive za propast projekta.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izneo je niz optužbi na račun SAD, tvrdeći da Vašington koristi sankcije, energetsku politiku i geopolitički pritisak kako bi proširio globalni uticaj i oslabilo ruske i druge međunarodne pozicije.
Nemački mediji ozbiljno se bave pitanjem ko bi, ako ne Gerhard Šreder, mogao da bude posrednik u mirovnim pregovorima između Rusije i UKrajine, a jedno ime pojavilo se kao najozbiljnije.
Rat – 1.540. dan. Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine saopštile da je aktivirana ruska strateška avijacija i da se preraspoređuju avioni na udaljene aerodrome, što ukazuje na to da se Rusija sprema za nove masovne udare.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social vizuelni sadržaj u formi mape koja prikazuje Venecuelu u sastavu SAD, uz natpis "51. država"
Nastup Senhit i Boja Džordža, predstavnika San Marina, izazvao je brojne reakcije gledalaca, a svetska zvezda oglasila se na X-u nakon što se nisu plasirali u finale.
Hrvatska grupa "Lelek" sa pesmom "Andromeda" plasirala se u finale Evrovizije 2026, a Toni Cetinski prokomentarisao je njihov nastup, ali i još neke učesnike.
U zabavnom kvizu koji su voditelji "Evrovizije 2026" ubacili tokom sabiranja bodova u polufinalu, mesto je dobio i legendarni televizijski trenutak iz vremena bivše Jugoslavije.
Dok mnogi u devetoj deceniji sabiraju uspomene u tišini, Milun Đukić iz Parmenca odlučio je da ih pretoči u svoju prvu knjigu i tako ostavi trag o vremenima koja su menjala ljude, gradove i živote.
Na "kruzeru smrti" koji je plovio atlantikom član posade bila je i crnogorska državljanka koja je nakon pristajanja broda na Tenerife prebačena u karantin u Holandiji, a epidemilolog sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore otkrila je u kakvom je stanju.
Francuska ministarka zdravlja Stefani Rist izjavila je danas da još nije poznato da li je soj hantavirusa koji trenutno cirkuliše pretrpeo mutacije, upozoravajući da postoje brojne nepoznanice u vezi sa situacijom.
Jedan od najvećih uspeha regionalnog esporta dogodio se 2015. godine, kada je Srbija osvojila titulu najbolje reprezentacije na IeSF World Esports Championshipu održanom u Južnoj Koreji.
A U.S. expert who worked on the Andes strain hantavirus outbreak in Argentina has warned that a mutated variant of that virus already exists in Kansas and that it is even more severe.
Russia and Ukraine see little chance of reviving US-brokered peace talks, even after the end of the war in the Middle East, the Financial Times (FT) has learned from sources familiar with the positions of both sides.
The deadly hantavirus is definitely spreading across Europe. In France, 22 people are currently being monitored, while Spain’s Public Health Commission has updated the protocol for managing the hantavirus outbreak on the cruise ship ‘MV Hondius’.
Glavna nemačka zvaničnica za sajber bezbednost upozorila je da su kineske tehnološke kompanije blizu razvoja AI sistema sa sličnim sposobnostima za "super-hakovanje" kakve poseduje Anthropicov novi model Mythos.
BMW će ove nedelje na prestižnom događaju Concorso d’Eleganza Villa d’Este predstaviti koncept BMW Vision Alpina, prvi model razvijen nakon potpunog preuzimanja brenda Alpina.
Jednostavna ilustracija dobro pogađa jednu stvar: agresivni vozači jesu problem, ali ponekad i vozač koji nepotrebno usporava tok saobraćaja pravi isti efekat.
Komentari 55
Pogledaj komentare