“Brat da vam pokloni u Nemačkoj, koštaće bar 1.200 EUR”
Još se nismo ohladili ni od prethodne najave da će stotine hiljada polovnjaka koje Evropa pusti niz vodu, završiti u Srbiji, ovih dana stižu nove.
Autor: Jelena Stjepanović
|
Izvor: B92
Foto: Thinkstock
Struka i poznavaoci prilika kažu da su to samo senzacionalističke najave, ali kao i prošlog puta i sada će biti onih koji se nadaju da će do dobrog polovnog automobila moći da dođu “skoro pa za džabe”. To nam je nekako svojstveno na ovim prostorima, volimo da je jeftino, ako može i da nam dobri Nemac pokloni, kad mu već ne treba a može biti da će biti i zabranjeno.
Međutim, stvari baš i ne funkcionišu tako.
U nekoliko prestoničkih placeva za prodaju polovnih automobila za B92 tvrde da je prošlogodišnjom vešću da će 300.000 polovnjaka završiti u Srbiji napravljen itekakav problem uvoznicima i prodavcima.
“Vest je objavljena sredinom avgusta u jednom dnevnom tabloidnom listu, do kraja septembra niko živ nije ušao na plac, svi su čekali da padne cena, što se pokazalo potpuno nerelano. Niti su masovno stigli neki polovnjaci, niti su cene pale”, navode u jednom od prodajnih mesta u Beogradu.
Kažu da je stvar napumpana medijski jer se nije dogodilo ništa novo. “Francuska, Belgija, Italija, Holandija već godinama primenjuju zakon da u centar velikih gradova ne smeju da uđu automobili sa EURO 3 motorima dok ne plate”, navode.
Da je samo bilo reči o “senzacionalnoj “novinarskoj vesti, tvrdi i Dragan Nenadović, direktor Opela za Srbiju, Bugarsku, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. “Realnog osnova niti ima niti ga je ikada bilo. Na takvu dezinformaciju se samo može dodati pitanje, a zašto baš Nemačka i Švajcarska … i šta je sa ostalim zemljama Evropske Unije?“Mislim da se generalno diglo malo više prašine vezano za “dizel gejt” aferu u Americi uz istovremeni fokus na brži razvoj električnih autiomobila i proboj ekološke osvešćenosti u raznim zemljama gde je dizel gorivo proglašeno nepodobnim, pa su možda naši lobisti uvoza polovnih automobila iskoristili opštu klimu da nateraju još malo vode na “svoju vodenicu”. Generalno u inostranstvu ne postoji takva euforija niti proizvođači očekuju takvu masovnu zamenu vozila u kratkom roku ili masovnu zamenu dizel agregata.”
Ono što, Nenadović kaže da postoji, to je trend pada od par procenata na godišnjem nivou i veoma je različit od zemlje do zemlje, ali daleko od neke masovne pojave.
“Ovo nije prva zamena Euro standarda s obzirom da smo već ”preživeli” s Euro 3 i Euro 4 ili Euro 4 i Euro 5 i to je sasvim normalan proces bez ikakvih potresa i vozila prethodnih generacija se neometano koriste u tim zemljama. Jedino je recimo u nekim zemljama zabranjeno ulaziti, ili se naplaćuje ulaz, u centar grada se recimo Euro 3 standardom, a sad će biti verovatno sa Euro 4.”, navodi on.
Priče o dolaženju do dobrog automobila "od preko", za malo para, u jednom od beogradskih placeva sa čijim smo vlasnikom razgovarali, prosto demantuju.
“Rođeni brat iz Nemačke da vam pokloni prosečan automobil, 2002. godište, ovde sa registracijom ne može da vas košta manje od 1.250 evra. Prevoz , carina, špedicija, tehnički pregled, uverenje o ispravnosti vozila, koje košta 14.000 dinara, prva registracija je skuplja za 5.000 dinara,…Kad sve saberete, ne može besplatno ni tad”.
A koji su to uopšte standardi koji važe u Srbiji što se tiče dizel automobila?
Nenadović kaže da je u Srbiji slično kao i u nekim zemljama iz okruženja - limit je EURO 3.
“I dok kod nas odnos uvoza novih i polovnih vozila iznosi skoro 1:6, Bugarska sa oko 300.000 polovnjaka i odnosom 1:10 je pravi evropski šampion. Ne računajući Litvaniju koja je sabirni centar sa više od million vozila koja se dalje prebacuju u zemlje Centralne Azije i Kavkaza. Interesantno je takođe da i Makedonija ima isti odnos od 1:10 u korist polovnjaka, ali srazmerno mnogo manje vozila, negde oko 50.000 jedinica godišnje. Na žalost postali smo i ostajemo jedno od većih grobalja polovnjaka u Evropi sa nesagledivim posledicama po bezbednost u saobraćaju kao i po kvalitet vazduha”, navodi on.
Foto: Opel
Sa druge strane, zbog sporog rasta standarda građani Srbije su prinuđeni da kupuju takve automobile. Jer ako ne bi kupovali njih, ne bi imali šta da voze jer im novi baš i nisu dostupni.
“Definitivno je nivo standarda jedan od osnovnih pokretača uvoza polovnnih automobila i takav uvoz sam po sebi uopšteno nije negativna pojava već realno otvara mogućnost da ljudi priušte sebi solidno prevozno sredstvo. Problem nije u uvozu polovnih vozila, problem je u onih 130.000 jedinica preko 10 godina starosti ili u onih potencijalnih 40.000 “ubica” na drumovima koji su uvezeni sa preko 15 godina starosti”, kaže Nenadović.
Foto: Thinkstock
“Kada taj problem starosti i zamora materijala pomnožimo sa hiljadama, ili bolje reći, stotinama hiljada kilometara lažirane kilometraže, što je opšte poznato i na neki čudan način porihvaćeno od strane kupaca takvih vozila kao i neredovnim servisiranjem, najčešće kod “Gige u šupi” i blago rečeno - delovima sumnjivog porekla i kvaliteta, dobijete jednačinu sa jedinim mogućim rezultatom koji je naša realnost – porast rizika po živote ljudi na drumovima i sve gori kvalitet vazduha koji dišemo naročito u gradskim sredinama”, objašnjava.
Na nekoliko autoplaceva u Beogradu kažu da ne da nema iznenadnog masovnog uvoza polovnjaka iz Evrope, već je situacija upravo suprotna.
“Istina je da je tih polovnih automobile ‘od preko’ sve manje i manje. Sa druge strane, cene padaju. Bugari, Rumuni, Česi i Poljaci mnogo vuku kod na svoja tržišta, mogu više da plate. Cene, dakle, padaju i generalno je posao sve slabiji i sve ga je manje”, kažu prodavci polovnih automobila.
Šta je rešenje za srpsko tržište? Oni koji mogu da priušte svakako kupuju novo, a može li država da na neki način pomogne obnovu voznog parka, po sistemu staro za novo, koji postoji u Evropi?
“Osnovne poluge su uvek u rukama države koja bi mogla da zabrani uvoz vozila baziran ne na nekom Euro standradu već na starosti vozila ( na primer zabrana uvoza vozila starijih od 8 ili 10 godina) kao i da ta vozila moraju da prođu proces homologacije i dobiju dozvolu Agencije za bezbednost saobraćaja. Za takva vozila, banke bi mogle da pripreme posebe uslove kreditne podrške i siguran sam da bi takav pristup uveo red u ovu veoma haotičnu oblast kod nas”, smatra Nenadović.
“Sećam se kada su još pre dvadesetak godina Slovenija i Hrvatska kopirale ono što se radilo u Mađarskoj, Češkoj ili Poljskoj, odnosno država je subvencionisala zamenu “staro za novo” ili takozvani “SCRAPING”. I svako ko bi doterao bilo koje vozilo starije od 10 godina je imao podršku od 1.000 do 2.500 tadašnjih DM i sva ta vozila su otišla u reciklažu. Nema zemlje među novim članicama EU koje to nisu radile, a veća tržišta takav program ponavljaju iz godine u godinu kao na primer Rumunija. Naravno tu je i poreska politika prilagođena glavnom cilju – zameni dotrajalaog voznog parka u zemlji, spasavanju života ljudi i očuvanju životne sredine”, navodi Nenadović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Hrvatska naftna kompanija Ina saopštila je da projekat modernizacije Rafinerije nafte Rijeka za skoro 700 miliona evra ulazi u završnu fazu, pošto je okončana izgradnja ključnih sistema novog postrojenja.
BiH bi od 2028. godine mogla dobiti nove novčanice konvertibilne marke (KM) koje će imati poboljšan dizajn, najavila je guvernerka Centralne banke BiH Јasmina Selimović.
Evropska komisija je danas usvojila izmenu Smernica o državnoj pomoći u okviru Sistema trgovanja emisijama gasova sa efektom staklene bašte (ETS), kako bi zadržala energetski intenzivne industrije u EU.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome" do srede u 19 časova stigle su 396.905 prijave, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Nova deonica auto-puta, od petlje "Vrnjačka Banja" do petlje "Vrba", u dužini oko 14 kilometara, otvorena je danas od 8.00 sati za saobraćaj, a putarina se neće plaćati do 14. januara.
Deonica na auto-putu E-761 (Moravski koridor) petlja "Vrnjačka banja" - petlja "Vrba" je otvorena, a ceremoniji otvaranja prisustvovao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pres služba premijera Izraela Benjamina Netanjahua podelila na društvenim mrežama AI generisan video-snimak B2 bombardera koji preleće iznad mreže zgrada u neidentifikovanom pustinjskom području, što se tumači kao poruka Iranu.
Mnogo pre rata u Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je vlasti SAD da će se Moskva suprotstaviti pristupanju Ukrajine NATO. Takođe, transkripti pokazuju da je Putin razmatrao mogućnost približavanja Rusije NATO.
Danas je 1.401. dan rata u Ukrajini. Mirovnog plana još uvek nema. Prema poslednjim informacijama, delegacije Ukrajine i SAD su postigle sporazum od 20 tačaka, ali saglasnosti Rusije još uvek nema.
Bivša brodvejska dečja glumica Imani Dija Smit, poznata po ulozi mlade Nale u mjuziklu "Kralj lavova“, pronađena je mrtva u svojoj porodičnoj kući u Edisonu, u Nju Džerziju, 21. decembra.
FBI i američki tužilac za Južni okrug Njujorka obavestili su Ministarstvo pravde da su otkrili više od milion dokumenata, koji su potencijalno povezani sa slučajem.
Neki antički jezici jednostavno ne mogu da se dešifruju, kao indusko pismo, rongorongo, linear A. Može li veštačka inteligencija jednog dana da razbije kodove prošlosti?
Šest specifičnih simptoma depresije koji se javljaju u srednjim godinama mogli bi biti rani znak upozorenja na povećan rizik od razvoja demencije kasnije u životu.
Masti često imaju lošu reputaciju u svetu dijeta i restriktivne prehrane, ali istina je da su masti ključna komponenta svake zdrave ishrane - čak i kada je cilj mršavljenje.
Sezona gripa u Srbiji je u punom jeku, prazne su učionice, a zdravstvene ustanove beleže značajan porast broja pacijenata sa simptomima akutnih respiratornih infekcija.
Prvi trejler za dugo očekivani novi film slavnog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", imao je eksplozivan početak, prvi trejler je skupio 121,4 miliona pregleda za samo 24 sata od objavljivanja.
Četiri godine nakon završetka serije Peaky Blinders, priča o Tomiju Šelbiju nastavlja se u dugometražnom filmu pod nazivom Peaky Blinders: The Immortal Man.
Iako reditelj Gaj Riči trenutno uživa uspeh sa svojim originalnim hitom "Fountain of Youth" na Apple TV-u, jedan od njegovih 14 godina starih filmova trijumfalno se vratio na striming liste.
Kevin Kostner i više producenata povezanih sa njegovim vestern spektaklom "Horizont: Američka saga 2" suočavaju se sa tužbom zbog neplaćenih iznajmljenih kostima.
Već nekoliko nedelja 5G mreža dostupna je korisnicima kod srpskih operatora. Isprobali smo kako radi u A1 Srbija i koje konkretne benefite donosi - rezultate pročitajte u nastavku teksta.
Novi eksperiment pokazuje da neki napredni AI modeli aktivno ignorišu ili sabotiraju naredbe za gašenje zbog opsesivne potrebe da završe zadatak. Stručnjaci upozoravaju da je ovo vrlo opasno.
U zvaničnoj Chrome Web Store prodavnici otkrivene su zlonamerne ekstenzije koje mogu da kradu korisničke lozinke, kolačiće sesija i druge osetljive podatke.
Iako FBI tvrdi da je odluka doneta zbog uštede za poreske obveznike, izbor inostranog vozila umesto američkog brenda ponovo je otvorio pitanje "America First" politike u praksi.
Komentari 55
Pogledaj komentare