Nedelja, 29.07.2007.

17:04

Nezapamcene suše pogodile su Centralnu Srbiju ovog leta

Centralnu Srbiju je pogodila suša kakava se ne pamti.

U Kruševcu je ove godine bilo samo 20 kišnih dana. U Kraljevu, Valjevu, Nišu, Beloj Palanci, Negotinu  je palo 120% manje kiše nego što je uobičajeno. Negotin i Zaječar su pretrpeli najveće štete – tamo je palo čak 160% manje kiše nego što je uobičajeno.

Autor: Uroš Davidović

Podrazumevana plava slika

Kukuruz, najdragoceniji Srpski izvozni artikal se nalazi u veoma lošem stanju. Vegetacija je skoro prekinuta – klip nije mogao da sazre zbog nedostatka vlage  tako da se očekuju duplo manji prinosi nege prošle godine.

Srbiju je pogodila suša kakave se ne pamti. U Kruševcu je bilo svega 20 kišnih dana ove godine.

Zbog suše očekuje se da cena kukuruza najesen, kada bi trebao da bude najeftiniji skoči sa 13 na 17 dinara. To će posledično dovesti do klanja stoke namenjene za priplod tako da će kratkotrajno pasti cena mesa  - do proleća sledeće godine.

S obzirom na skok cene pšenice – najverovatnije da će morati i da skoči cena hleba. Istovremeno – skočiće i cene voća i povrća. Postoji opravdana bojazan da će visoke cene hrane dovesti do više stope inflacije od planirane.

Voće je u podjednako lošem stajnu. U Zapadnoj Srbiji poznatoj po šljivama ovo voće je pretrpelo velike štete. Zbog nedostatka vode plodovi su ostali sitni a i rod će biti slab jer je došlo do opadanja velikoj broja zelenih plodova.

U Vojvodini je stajne nešto bolje. Mada će godina biti ispod prosečne i dalje može da se očekuje u neku ruku, pod ovakvim uslovima zadovoljavajući rod.

Za sada, jedina područja koje odskaču od opšteg proseka su Južna Bačka i Severni Banat koji su čak primili par desetina procenata više padavina nego što je uobičajeno.

I dok Srbiji zbog vrelih dana preti još ekonomski vrelija jesen – mi smo jedna od bogatijih zemalja Evrope po broju vodotokova i istovremeno najsiromašnija po površinama koje se navodnjavaju.
Kanali koji su kontruisani da bi se iz njih crpla voda za navodnjavajne formalno postoje – samo na Moravi je planirano , ili izgradjeno preko 1000 malih akumulacija – od kojih se danas koristi 50.
U Beloj Palanci šezdesetih planiran je  sistem za navodnjavajne 1000 hektara iz reke Nišave – izgradjen je na 200. Korišćen je 20 godina a zatim je propao – tako da danas poljoprivrednici trpe posledice suše.

U Vojvodini postoje kanali koje je gradila Marija Terezija pre 200 godina – i koji su funkcionisali dok nadležne službe nisu preuzele brigu o njima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: