Tehnopolis

Sreda, 23.07.2008.

20:22

Četrdeset godina Intela

18. jula ove godine Intel Corporation proslavila je 40 godina postojanja.

Jovana Milićević

Podrazumevana plava slika

Intel, danas jednu od najpoznatijih svetskih kompanija, pre četrdeset godina osnovali su Gordon Mur, fizičar i hemičar po kome je dobio naziv poznati Murov zakon, i Robert Nojs, fizičar koji je radio na izumu integrisanog kola. Obojica, uostalom kao i osnivači kompanije AMD - Intelovog najvećeg konkurenta, pre toga su radili na Fairchild Semiconductor institutu. Kasnije, kompaniji se pridružio i poznati akademik Endi Gruv.

Prvobitno, naziv kompanije bio je Moore Noyce, po njihovim prezimenima, ali kako je suviše podsećalo na more noise (više buke) ubrzo su odustali od tog imena, jer im asocijacija na buku ne bi donela mnogo koristi u prodaji hardvera, i odlučili se za Integrated Electronics, skraćeno Intel. Mali problem nastao je već na početku, jer je pod tim nazivom bio registrovan lanac hotela, pa su najpre morali da otkupe prava na ovo ime, nakon čega zvanična istorija i neverovatni uspeh Intela počinje.

Godinu dana nakon osnivanja, prvi proizvod ove kompanije pojavio se na tržištu. Bila je to 3101 Schottky bipolarna random access memorija, a tada nastaje i njihov prepoznatljiv logo "dropped e". Sedište u Santa Klari u Kaliforniji osnovano je 1970. godine, a već sledeće predstavljen je prvi mikroprocesor Intel 4004, koji je ujedno bio i prvi ikada napravljen procesor na jednom čipu. Iako je za današnje poimanje to bio procesor siromašnih mogućnosti, u to vreme, bio je revolucionaran. Te godine, kompanija Intel zaradila je 6,8 miliona dolara.

Početak x86 arhitekture

1974. godine prvi pravi mikroprocesor opšte namene - Intel 8080 pojavio se na tržištu i ubrzo je našao široku primenu u svakodnevnom životu.

Od Intelovog procesora 8086, koji se pojavio četiri godine kasnije, potiče ime arhitekture x86, pa su se kasnije za nove procesore dodavani samo brojevi ispred (80286, 80386, 80486), sve dok se početkom 1993. godine kompanija nije odlučila da za novi procesor uzme ime Pentium, marketinško ime koje je trebalo da proizvode učini bližim javnosti, što je, kako se vremenom ispostavilo, bio dobar potez. Početkom poslednje decenije dvadesetog veka, počela je i kampanja sa prepoznatljivim sloganom Intel Inside, koji je osmislio Denis Karter, a kojim se Intel predstavio kao brend namenjem običnim domaćinstvima. Pored daleko najpoznatijeg Pentiuma, Intel izbacije i praktično oslabljenu verziju Pentium procesora - Celeron.

U međuvremenu, kompanija je sve više rasla. Osnivači dobijaju priznanja za doprinose nauci, osnovana je Intel fondacija i vremenom, kako kompjuteri postaju dostupni široj populaciji, Intel postaje industrijski lider. Jedan od bitnih događaja u istoriji ove kompanije čini i partnerstvo sa Appleom, odnosno prelazak Macintosh računara sa Power PC na Intelovu x86 arhitekturu, a prvi takav računar pojavio se na tržištu januara 2006. godine.

Iste godine umesto slogana Intel inside, promoviše se novi - Leap ahead. Period procesora za više jezgara započinje 2006. godine, a Intel to čini procesorima Intel Xeon 5300 i Intel Core 2 Extreme. Dve godine kasnije stiže novina u vidu Intel Atom procesora, grupe procesora koji štede energiju, namenjenih mobilnim internet uređajima, notebook računarima i nettop uređajima.

Intel danas

Danas Intel posluje u 50 zemalja sa oko 300 kancelarija širom sveta. Iako je na listi 100 najmoćnijih brendova na svetu (Brandz Ranking 2007, Millward Brown Optimor) kompanija zabeležila značajan pad, sa 15. na 25. mesto pomenute, ona i dalje važi za jednu od najznačajnijih kompanija iz ove oblasti u dosadašnjoj istoriji.

Intel zapošljava oko 85.000 ljudi, a politika zaposlenih nije tipična za kompaniju iz "Silikonske doline", i nije ni približno neformalna i opuštena kao, na primer, u Googlu ili Sunu. Zaposleni koji određeno vreme ne ispunjavaju postavljene zahteve, ne ostaju dugo u kompaniji. Sa druge strane, radi širenja duha egalitarizma, nijedan zaposleni nema svoju kancelariju, pa čak ni CEO - Pol Otelini.

Intel je dobitnik priznanja od strane Working Mother magazina, kao jedna od sto najboljih kompanija za zaposlene majke, a pored toga politika firme promoviše i jednakost bez obzira na versko ili seksualno opredeljenje svojih zaposlenih. U čast 40. godišnjice, CEO kompanije, Otelini je pozvao svoje zaposlene da učestvuju u kolektivnoj donaciji u vidu volontiranja od milion sati i time pomognu razvoju lokalnih zajednica širom sveta, čime kompanija želi da posvedoči o svojoj korporativnoj društvenoj odgovornosti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: