“Apple je uvećao iPod” bila je jedna od čestih pošalica nakon izlaska prvog iPada. Konkurencija je, bez šale, skoro pa sve vreme radila upravo to.
Pre godinu dana Apple je bio prvi i jedini, ali poslednje čemu smo se nadali je da će iPad 2 i dalje biti prilično usamljen. Vreme između dva iPada može se podeliti u dva perioda: pre i posle Androida 3.0 (Honeycomb), planiranog i napravljenog za tablete, predstavljenog početkom februara tekuće godine.
Dok Honeycomb i prvi prmerci uređaja baziranih na istom nisu stigli, na tržištu su se pojavljivale mahom doslovno uvećane verzije telefona (Samsung Galaxy Tab, Dell Streak), opremljene Androidom napravljenim za telefone i nekolicinom aplikacija prilagođenih za veliki ekran. Čak je i sam Google objasnio da Android takav kakav je nije za tablet uređaje.
Android 3.0 pak jeste, Google ga je napravio baš i samo za tablete, a Motorola je prva izašla na tržište modelom Xoom za koji se očekivalo da će biti istinski i prvi konkurent Appleovoj spravi.
Xoom je izazvao podeljena mišljenja, visoka cena i nedostatak aplikacija prilagođenih tabletima pokazali su se kao ozbiljni nedostaci inače hardverski veoma dobro opremljenog uređaja. Motorola još nije izašla sa brojkama u vezi sa prodajom, govori se da ne ide baš najbolje i da je do sada prodato oko 100 hiljada komada. Moto nije jedini, ostali proizvođači poput Samsunga, Acera, Sonyja, Lenova ili Asusa samo što nisu predstavili ili pustili u promet svoje uređaje bazirane na Androidu 3.0.
Istini za volju, tableti bazirani na Androidu nisu jedini Appleov takmac u najavi, HP se sprema da plasira izuzetno obećavajući Touchpad na WebOS-u, Microsoft aktivno portuje Windows na Arm, upravo ovaj tandem je već probao da se pozicionira HP Slateom na Windowsu 7, a RIM je još u septembru 2010. predstavljeni BlackBerry Playbook konačno pustio u prodaju.
Lako je zaključiti da je “pre-Honeycomb” era trajala dovoljno dugo da je Apple jednom rukom mogao zadati novi domaći zadatak konkurenciji. Taman kada se činilo da Android konjica stiže, Apple je predstavio iPad 2, naslednika modela koji je prema navodima kompanije prodat u preko 15 miliona primeraka.
Šta je novo
Ukratko, ne mnogo toga. Apple je za početak napravio dva bitna osveženja na bitnim mestima.
Kućište je u novom izdanju tanje za oko 4,5 milimetara, što uz zaobljeni dizajn zadnjeg dela iPad 2 čini da izgleda izuzetno tanko. iPad 2 je znatno više tanji u odnosu na prvi, nego što je lakši, pa 15% manja masa u konkrentim brojkama znači 80-ak grama manje.
Silikon unutar kućišta je dupliran, pa iPad 2 pogoni novi Apple A5 procesor (dizajnirao Apple, napravio Samsung), što znači dva ARM Cortex A9 čipa na po 1GHz i dva PowerVR SGX grafička procesora. Memorije je dvostruko više nego u slučaju prvog iPada, odnosno 512 megabajta. Rečnikom razumljivog jezika, iPad 2 bi trebalo da je ozbiljno brži i lakši za korišćenje. Uporedno poređenje sa prvim je metod koji smo koristili, a rezultati su krajnje zanimljivi.
Ako izuzemo kameru/e, USB priključke i prostor za dodatnu memoriju, jedna od najvećih zamerki na prvi iPad bila je masa. iPad 2 ostao je slične mase kao prethodnik, te 3G verzija broji 610, a WiFi 600 grama. Ipak, iPad 2 neporedivo je lakše držati, a nakon nekog vremena provedenog sa njim i uzimanja u ruke prethodnika stvari postaju jasne. Zaobljena zadnja površina i pomenuta 4 i po milimetra iPad 2 čine značajno lakšim i udobnijim za držanje i rukovanje, što za krajnji rezultat ima mnogo više od 15% bolji ugođaj, koliko je novi lakši od originalnog modela.
Što se brzine tiče, tvrditi da je sada sve brzo i divno nema puno smisla, iz prostog razloga što je i originalni iPad sasvim pristojno brza sprava. iPad 2 jeste brži, ali poboljšanje na osnovu svakodnevnih rutina skoro je nemoguće izmeriti. Zato smo posegnuli za testovima koji bi trebalo da daju kakvu takvu sliku o dobitku na brzini. Testove koje smo probali tiču se JavaScript performansi (web servisi se ozbiljno oslanjaju na ovu tehnologiju) i performansi samog procesora kada je računske operacije u pitanju.
iPad 2 je u slučaju SunSpider Javascript testa pokazao skoro 4 puta bolje performanse, što je zasluga novog procesora, ali dobrim delom i softverskih unapređenja koje je doneo iOS 4.3 koji se isporučuje uz iPad 2 (originalni iPad na testu imao je 4.2.1).
Brojke nakon “puštanja” Linpacka na oba uređaja pokazuju slične rezultate. iPad 2 pokazao se 3,5 puta bržim od originalnog.
Ostaje sačekati da programeri dodatno optimizuju svoje aplikacije za nove resurse koje iPad 2 donosi, što se naročito odnosi na gejming industriju za koju se očekuje da valjano iskoristi nove grafičke čipove.
Dva osveženja koja su pomenuta ujedno su i jedina dva puna pogodka. Apple je uslišio želje korisnika i u iPad ugradio kamere. Namena prednje VGA kamere je jasna, te je sada moguće “Facetimeovati”, odnosno praviti video pozive. Zadnja kamera snima 720p video (30fps) i fotografije u istoj rezoluciji (da, fotografije 960 x 720), te je pored smešnog prizora, pravljenje fotografija iPadom daje i smešan rezultat.
Takva kakva je, prednja kamera upotrebljiva je za snimanje videa u dobrim uslovima, što je reklo bi se i bila osnovna ideja.
Apple je uz iPad 2 isporučio i iOS 4.3, koji je kasnije postao dostupan i za ostale uređaje. Nove su i GarageBand i iMovie aplikacije za iPad, unapređeni AirPlay, te HDMI izlaz (preko posebnog konektora, naravno). Primerak na testu na žalost nije imao Smart Cover te smo ostali uskraćeni mogućnosti provere da li je Apple zadao fatalni udarac industriji futrola za iPad.
Šta nije novo
Ako su se nagađanja u vezi sa kamerama delimično obistinila, ona u vezi sa ekranom nisu. iPad 2 isporučuje se sa istim ekranom kao što je to bio slučaj prošle godine: 1024x768 piksela, to jest 132 tačke po inču.
iPad je i dalje zatvor, stvari su i u vezi sa tim ostale potpuno iste. Za povezivanje se i dalje mora poseći za iTunesom, a interna memorija stvar je debljine novčanika. Raspon je ostao isti, dostupni su modeli od 16, 32 i 64 GB.
Šta sad
Jasno je da je Apple pažljivo analizirao stanje na tržištu i konkurentske pokušaje, i iPad 2 napravio precizno mereći koliko je potrebno kako bi nastavio da bude bolji od drugih. Konkurencija ovakva kakva je u ovom trenutku, iPadu bez boljeg ekrana i osetno manje grama, Flasha i sa prilično lošom kamerom ipak i dalje gleda u leđa. Drugim rečima, Apple je već ogroman ekosistem unapredio boljim performansama i upotrebljivošću uređaja, što je u ovom trenutku taman koliko treba.
Da stvari budu još zanimljivije, iPad 2 je prilično konkurentan kada je cena u pitanju, budući da najjeftiniji model (16GB, WiFi) košta 499$ u SAD, istovetni 3G primerak je 629, dok 64GB WiFi i 3G modeli staju 699, odnosno 829 dolara. Motorola Xoom košta 799, T-Mobile G-Slate 499, koliko bi trebalo odvojiti i za najjeftiniji BlackBerry Playbook. Cene u Evropi su slične ali u evrima, a zanimljivo je da se iPad 2 pojavio i kod nas, te dok traju zalihe beli 64GB 3G model košta 119 890 dinara (u Italiji isti košta 799EUR, u SAD kao što je pomenuto 829$).
Zaključak u ovom momentu je jasan. iPad 2 je najbolja kupovina ukoliko se tablet mora imati sada i odmah (i može se nabaviti po razumnoj ceni naravno), budući da konkurencija još uvek ima problema sa stvarima koje je Apple odavno prevazišao (oskudan broj aplikacija, platforma na začetku i sl.). Još malo strpljenja nije na odmet, budući da će se u narednim mesecima stvari verovatno iskristalisati, očekuje se sve više proizvođača tableta na Androidu i lagano pomeranje celog ekosistema napred (konsolidacija platforme, razvoj aplikacija). I ostali će narednih meseci izvesno videti čemu mogu da se nadaju, pre svega HP i RIM.
Ukoliko pak imate prvi iPad i zadovoljni ste njime, nećete pogrešiti ako sačekate sledeću iteraciju (iPad 3, ili kako će se već zvati). iPad 2 jeste neosporno bolji od prvog, ali ukoliko ne planirate da se igrate novim igrama koje će iskorišćavati svu snagu novog čipa i prednja kamera vam nije neophodna, prvi iPad će vas sasvim dobro služiti još koliko je ostalo do iPada 3.
Autor: Ivan Jelić
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Grčki biciklista iz ekipe Junajted Šiping Nikiforos Arvanitu, pobednik je druge etape 20. međunarodne biciklističke trke "Beograd-Banjaluka", vožene od Obrenovca do Zvornika.
Bivša zaposlena Lorajn Mavromatis tužila je kompaniju Beast Industries u Severnoj Karolini zbog navodnog nezakonitog otkaza, diskriminacije i uznemiravanja, dok kompanija optužbe negira.
Južnoamerički trgovinski blok država Merkosur mogao bi da razmotri povratak Venecuele u tu organizaciju, izjavio je danas potpredsednik Brazila Žeraldo Alkmin.
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Rat u Ukrajini – 1.522. dan. Rusija i Ukrajina su razmenile po 193 ratna zarobljenika uz posredovanje Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok istovremeno rastu političke tenzije – Evropska unija najavljuje novi, 21. paket sankcija.
Sukob na Bliskom istoku – 57. dan. Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof i predsednikov zet Džared Kušner putuju u Pakistan zbog razgovora u vezi sa Iranom, saopštila je Bela kuća.
Rat u Ukrajini – 1.522. dan. Rusija i Ukrajina su razmenile po 193 ratna zarobljenika uz posredovanje Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok istovremeno rastu političke tenzije – Evropska unija najavljuje novi, 21. paket sankcija.
Sukob na Bliskom istoku – 57. dan. Specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof i predsednikov zet Džared Kušner putuju u Pakistan zbog razgovora u vezi sa Iranom, saopštila je Bela kuća.
Predsednik Francuske Emanuel Makron održao je konferenciju za medije nakon sastanka sa grčkim premijerom u Atini, ističući da Evropa mora biti posvećena većem jedinstvu, kao i da EU ima klauzulu koja je jača od člana 5 NATO-a.
U okrugu Tulča u Rumuniji, blizu granice sa Ukrajinom, danas su pronađeni ostaci još jednog drona, nakon što su u Galacu tokom noći otkriveni fragmenti letelice natovarene eksplozivom, a kao odgovor podignuti su borbeni avioni "Jurofajter tajfun".
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu da igraju ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Rael Brend, koji je nedavno objavio da je postao hrišćanin, nije uspeo da pronađe traženi citat, što je dovelo do pomalo napetog trenutka u razgovoru o njegovoj novoj veri.
Dečak Viktor Mitić koji je oduševio Srbiju kada je počeo da hekla ćilim i za svakog novog pratioca dodaje po jednu petljicu, pokorio je internet kada je za nepunih mesec dana dobio neverovatnih 400.000 pratilaca.
Kardiohirurg dr Džeremi London otkrio je koje svakodnevne navike najviše ubrzavaju starenje i skraćuju životni vek, ističući da su pušenje, sedelački način života, gojaznost, stres i loš san ključni faktori na koje možemo uticati.
Netfliksov dokumentarac “Detoks od plastike” ponovo pokreće debatu o uticaju mikroplastike na ljudski organizam, ističući da se problem ne rešava “detoks” trendovima već smanjenjem svakodnevne izloženosti plastici.
Stručnjaci upozoravaju da rak debelog creva beleži rast širom sveta, a istraživanja pokazuju da određeni mlečni proizvodi, poput jogurta i kefira, mogu smanjiti rizik zahvaljujući probioticima i kalcijumu.
Lekari upozoravaju da voćni sok, iako se često smatra zdravim, može oštetiti jetru ako se konzumira prekomerno zbog visokog sadržaja šećera i nedostatka vlakana.
Dramatična pljačka Kim Kardašijan u Parizu, koja se dogodila pre gotovo deset godina, biće tema nove dokumentarne serije uz ekskluzivna svedočenja pljačkaša.
The Basic Court of the provisional institutions in Pristina has, in a first-instance ruling, sentenced Blagoje Spasojević and Vladimir Tolić to life imprisonment, and Dušan Maksimović to 30 years in prison, for an alleged attack on the constitutional order.
The story of the Belgrade Metro has recently received a very concrete continuation: two TBM machines, so-called “moles,” have been completed in China and are currently tested, with announcements indicating they will arrive in Belgrade at the end of September.
Spain’s membership in NATO is not in question, a German government spokesperson said, after media indicated that an internal email suggested Pentagon considered the possibility of suspending Spain from alliance due to disagreements over operations against Iran
Ministarstvo pravde SAD stalo je na stranu platforme X, dok se ova društvena mreža u vlasništvu Ilona Maska suočava sa krivičnom istragom u Francuskoj.
Komentari 38
Pogledaj komentare