Svoje mesto
na vrhu ove liste našla je „
A Tree Grows in Brooklyn“ spisateljice Beti Smit, potresna priča o odrastanju imigranata u Bruklinu.
Odmah iza nalaze se memoari Dilanove muze Suzi Rotolo „
Freewheeling time“, u kojima opisuje svoj život sa Dilanom u vreme žestokih kulturnih i političkih previranja u Americi ranih šestdesetih godina prošlog veka.
Još više u prošlost Njujorka vraćaju nas Henri Džejms opisujući manje poznati, stari, aristokratski Njujork u romanu „
Washington square“ i Toni Morison pripovedajući o sasvim drugoj, siromašnoj strani Velike jabuke i uzdizanju crnačke kulture kroz fenomen "
Džeza".
Uzbudljivo ilustrovano ostvarenje Maršala Bermana iz 2006. godine „
On the town“ bavi se Tajms Skverom i opisuje 100 godina spektakla - mitskih i stvarnih, sve kroz prizmu ove kultne "raskrsnice sveta".
Očaravajući opis verovatno najpoznatijeg simbola Njujorka - Kipa slobode - daje Tehdžu Kol kroz priču o usamljenom nigerijskom doktoru imigrantu u svom ostvarenju „
Open City“.
Jedan od najpoznatijih američkih novinara Džozef Mičel u „
The Bottom Of the Harbour“ na upečatljiv način pokazuje svoju opčinjenost lepotom reke Hadson, ali i prolaznošću koju ona snažno simbolizuje.
Tu je i zapanjujuća priča Filipa Petia "
To Reach the Clouds" o njegovom četrdesetpetominutnom, neverovatnom hodu po užetu između kula bliznakinja Svetskog trgovinskog centra 1974.
Opis Njujorka kao magičnog grada oblakodera, optimizma i beskrajnih mogućnosti u romanu "
Manhattan '45" Džana Morisa umnogome je doprineo imidžu Velike jabuke.
Svoje mesto na Gardijanovoj listi najboljih romana čija se radnja dešava u Njujorku našao je i kultni Selindžerov „
Lovac u žitu“ u kojem čuveni opis Central parka glavnog junaka Holdena Kolfilda nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare