"Veća primanja nemoguća do 2017."

Koordinator istraživačkog projekta Makroekonomske analize i trendovi Stojan Stamenković ukazao je na to da postoje formalne prepreke koje ne pogoduju povećanju.

Naime, Zakonom o budžetskom sistemu i aranžmanom sa MMF precizirano je da će se plate i penzije povećavati tek kada sa sadašnjih 13 i 10 odsto opadnu na 11 i 7 odsto bruto-domaćeg proizvoda. "Samo izuzetno optimistične i nerealne pretpostavke o dinamici BDP-a i mase zarada i penzija dovode do zaključka da će to biti moguće pre isteka aranžmana sa MMF-om", kazao je Stamenković.

On je dodao da je drugo ograničenje za povećanje plata i penzija u odredbi aranžmana sa MMF-om, po kojem će se bolji budžetski rezultati iskoristiti za vraćanje dugova države i za dinamičnije javne investicije, a ne za povećanje plata i penzija.

Deficit budžeta će u prvom kvartalu ove godine biti upola manji (25 milijardi dinara) od nivoa koji je planiran aranžmanom sa MMF-om (56 milijardi dinara).

Stamenković je rekao da je ciljani deficit za prvi kvartal postavljen "komotno".

"Prilikom donošenja budžeta za 2015. smo u nekoliko navrata izneli procenu da će rashodi u 2014. biti niži od planiranih rebalansom koji je služio kao osnova za planiranje budžeta za 2015. Tada smo naveli da treba biti pažljiv kako realizacija koja je niža od planirane, ne bi dovela do zabune da postoji prostor za povećanje određenih troškova", kazao je on.

Stamenković je naveo da su se u prvom kvartalu neuobičajeno i preuranjeno u budžet slile dividende državnih preduzeća, odnosno osam milijardi dinara od Telekoma i Aerodroma, i dve i po milijarde dinara vanrednog prihoda od licence za tehnologiju mobilne telefonije 4G.

"Već je prihodovano više od polovine planiranih godišnjih uplata od dividendi. Dakle, prihodi veći od oko 11 milijardi dinara imaju karakter jednokratnih prihoda i na njih u nastavku godine ne može da se računa", kazao je Stamenković.

On je rekao da su u prvom kvartalu ponovo "podbacile" i javne investicije, te je ostvarena ušteda od oko pet milijardi dinara, što je loše u ekonomskom smislu.

"Dolazimo do zaključka da su rezultati bolji od očekivanih u ovom delu godine za pet do deset milijardi dinara koji se mogu pripisati i efektima borbe protiv sive ekonomije i rastu uvoza", kazao je Stamenković.