Sumnjivi podaci o zaposlenosti

Stanje na tržištu rada u Srbiji je i dalje nepovoljno i nema nagoveštaja poboljšanja.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 21.03.2013.

14:33

Default images

Kako je ocenio glavni i odgovorni urednik Kvartalnog monitora, ekonomista Milojko Arsić na predstaljanju novog broja tog biltena koji izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN), "više su nego sumnjivi" podaci koje je krajem prošle godine objavio Republički zavod za statistiku (RZS) da je došlo do "navodnog povećanja zaposlenosti".

"Na tržišitu rada još uvek ne vidimo nikakve nagoveštaje poboljšanja. Podaci koju si objavljeni krajem prošle godine, prema kojima je došlo do smanjenja nezaposlenosti u oktobru u odnosu na april, kao i do navodnog povećanja zaposlenosti, više su nego sumnjivi", rekao je Arsić.

Prema njegovim rečima, ti podaci RZS "ne odgovaraju nijednim drugim makoroekonomskim tendencijama".

"U tom istom periodu bruto domaći priozvod (BDP) je opadao, potrošnja gradjana je opadala, a opadali su i prihodi od poreza i doprinosa", rekao je Arsić, koji je profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

On je istakao da čak ni sezonski faktori ne bi mogli da objasne taj rast zaposlenosti koji je objavio RZS, jer su delatnosti koje najviše zaposljavaju sezonsku radnu snagu bili u dubokoj krizi.

"Ocenjujemo da je ovo navodno poboljšanje na tržištu rada posledica promene metodologije", rekao je glavni i odgovorni urednik Kvartalnog monitora.

Arsić je istakao da je za povećanje broja zaposlenih potrebno da BDP Srbije raste najmanje četiri do pet odsto (godišnje), dok je procena Kvartalnog monitora da će ove godine porasti najmanje 1,5 odsto.

"Da bi došlo do povećavanja rasta zaposlenosti potreban je rast BDP od bar četiri ili pet odsto, za šta je potrebno pokretanje privredne aktivnosti i u drugim sektorima, ali i dodatne reforme", rekao je on.

Prema rečima Arsića, prethodnih meseci je zabeležen oporavak privrede, ali je, kako je istakao, veliki problem što se radi o blagom i relativno sporom oporavku koji se zasniva na nekoliko sektora ili preduzeća, kao što su autoindustrija i proizvodnja nafte, dok se ostatak privrede nalazi u stagnaciji ili recesiji.

"Nosioce ekonomske politike ne bi trebalo da zavara da rast od dva odsto tretiraju da je privreda izašla iz recesije. Mislimo da ekonomsku politiku treba voditi i dalje kao da se privreda nalazi u recesiji", rekao je on.

Arsić je napomenuo da istraživanja Kvartalnog monitora pokazuju da je došlo do odredjenog umerenog poboljšanja u nekim važnim makroekonomskim pokazateljima, da je došlo je do relativno sporog rasta BDP, da je inflacija naglo zaustavljena i da postoje i poboljšanja u spoljnoekonomskim odnosima Srbije sa inostranstvom.

"U nekim oblastima izostalo je poboljšanje, a sa stanovišta makroekonomije posebno je važno što nije došlo do poboljšanja u oblasti zaposlenosti", rekao je on.

Nepovoljno je, kako je naveo, i to što su unutrašnje i spoljne neravnoteže visoke i precizira da se to odražava kroz visok odnos javnog duga koji iznosi preko 60 odsto BDP i spoljng duga koji se približava 90 odsto BDP.

"Podaci iz prva dva meseca ne pokazuju neki razlog za veliko radovanje ili euforiju", rekao je glavni i odgovorni urednik Kvartalnog monitora Milojko Arsić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: