Jat očerupali partijski ljudi

Prodaja srpske aviokompanije Jat ervejz je sprečena lošim političkim odlukama, azatim su napravljeni ogromni dugovi.

Izvor: Press

Sreda, 14.12.2011.

09:43

Default images

Jat je u svom poslovanju napravio dugove od 130 miliona evra, a pri tom je dopustio da čak 30 miliona evra izgubi zbog zastarelih i nenaplaćenih potraživanja u poslednjih deset godina.

Kako Press saznaje, Jat ima najmanje sedam zastarelih potraživanja prema inostranim avio-kompanijama. Tako je, recimo, nacionalna aviokompanija ostala bez 11,5 miliona evra samo zato što je propustila da naplati potraživanja od turskog „Bosforusa", a ovo potraživanje je u međuvremenu zastarelo. Jat ne može da računa ni na potraživanja koja je trebalo da mu plate kompanije „Adrija ervejz", „Er Afrik" iz Obale Slonovače, „Atil Sosoliso erlajnz" iz Nigerije, zatim „Savana erlajnz" takođe iz Nigerije, „Vest afrikan erlajnz" iz Benina, kao i „Er Srpska".

U Jatu priznaju da imaju nenaplaćena potraživanja, međutim, prema njihovoj računici ona iznose manje, oko 17 miliona evra, i to prema šest stranih kompanija.

Velika šteta

"Jat ima nenaplaćena potraživanja prema „Adrija ervejzu", „Belvju erlajnzu" iz Nigerije, ADC iz Nigerije, zatim kompaniji „Makedonski avio-transport" (MAT), turskom „Bosforus erlajnzu" i kompaniji „Er Afrik" iz Obale Slonovače", naveli su u pisanom odgovoru Pressu.

Interesantno je da od šest kompanija od kojih Jat potražuje sredstva, čak tri kompanije su u međuvremenu bankrotirale.

"Od makedonske firme MAT potražuje se 7,9 miliona evra zbog nepoštovanja ugovora o zakupu aviona. Iako je pred Spoljnotrgovinskom arbitražom doneta odluka u korist Jata, MAT nema imovinu od koje se može naplatiti šteta jer je bankrotirao", kažu u nacionalnom avio-prevozniku.

Po istom scenariju prošli smo i sa turskim „Bosforusom", koji je prema podacima Jata dužan samo 3,4 miliona evra, iako saznanja Pressa pokazuju da nam Turci duguju skoro četiri puta veću sumu. Kako god bilo, i ova kompanija je bankrotirala, pa Jat ne može da računa da će vratiti nijedan evro iz ovog posla. U Jatu su naveli i da je firma „Er Afrik" bankrotirala i da je zahtev za namirenje potraživanja od oko 183.000 evra iz stečajne mase odbačen.
"Dugovanja slovenačkog „Adrija ervejza" nisu sporna, postupak je u toku, a Jat se u međuvremenu obraćao za urgenciju Ministarstvu pravde, Ministarstvu spoljnih poslova i direktno „Adrija ervejzu", jer je sporno pitanje reciprociteta o priznanju inostranih sudskih odluka", kažu u Jatu, mada nisu precizirali koliko iznosi potraživanje od kompanije iz Slovenije.

Bivši direktor Agencije za privatizaciju Branko Pavlović smatra da je Jat tipičan primer kompanije koju je država morala da proda, ali to namerno nije učinila.

Dinkić sprečio prodaju?

"Još kada je država 2007. godine najavila da će privatizovati Jat, ruski „Aeroflot" rekao je da će sigurno učestvovati u tome, pod uslovom da Vlada Srbije raspiše tender do 31. marta 2008. godine. Međutim, tada je Mlađan Dinkić prolongirao raspisivanje tendera. Očigledno da je to urađeno namerno jer nije hteo da Jat bude prodat Rusima. Tako se i ispostavilo da ni na tom prvom tenderu za prodaju niko nije bio zainteresovan", navodi Pavlović. On kaže da Jat sigurno ima dugove od oko 130 miliona evra i da je to veliki teret za domaću privredu.

"U tom lancu Jat sa svojim dugovanjima vuče privredu nizbrdo i samo još više uvećava dugove. Pored duga koji je zabeležio, još je i dobio subvencije od države, i to najmanje 40 miliona evra samo u protekle četiri godine", ističe Pavlović.

Ekonomista Mlađan Kovačević takođe smatra da je Jat mogao da bude uspešno privatizovan, ali da je država davno propustila tu šansu. On kaže i da su za ogromna dugovanja Jata i drugih javnih preduzeća državni organi znali, ali nisu ništa preduzeli.

"Jat je mogao da nađe strateškog partnera 2003. ili 2004. godine. Posle je već počela kriza i privatizacija je bila sve teža. Tako loša procena države posledica je kratkovidosti vlasti. Državni vrh sačinjen je očigledno od ljudi vrlo skromnih vidika i znanja, što je imalo negativne posledice za veliki broj firmi čija uspešna privatizacija je propuštena", kaže on.

Kako dodaje, krivci i za današnje stanje Jata, kao velike nacionalne kompanije, jesu svi koji su sedeli u vladama i radili površno i u skladu sa partijskim interesima.

"Nije tajna i da se na čelo velikih javnih preduzeća postavljaju kadrovi upravo po političkom ključu. Iako nema dokaza, postoje indicije da se dosta novca prelivalo iz javnih preduzeća u političke stranke i da su ona i služila kao finansijeri partija i njihovih kampanja", zaključuje Kovačević.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: