Da bismo odgovorili na pitanje zašto dinar gubi na vrednosti moramo se vratiti nekoliko godina unazad, u period pre nego što je došlo do opadanja vrednosti domaće valute. Tako je u periodu od septembra 2005. do septembar 2008. godine ukupan rast cena na malo iznosio oko 30 odsto, dok je u te tri godine kurs dinara u odnosu na evro ojačao za oko 10 procenata. Dolazi se do toga da je u tom periodu napravljen jaz između kretanja inflacije i kursa dinara od oko 40 odsto. Kako iza ove razlike nije stajala jaka privreda, jasno je da je bilo samo pitanje trenutka kada bi došlo do njegovog „peglanja“.
Takođe, u uslovima dugoročno visokog deficita tekućeg računa platnog bilansa, nužno je da pre ili kasnije dođe do depresijacije kursa dinara. Da nije bilo globalne finansijske krize, izvesno je da bi se ovaj jaz u dužem vremenskom periodu i postepeno smanjivao, a tekuća globalna finansijska kriza je uticala da dinar brže gubi vrednost. Povremene intervencije Narodne banke Srbije su uticale na usporavanje depresijacije domaće valute.
Zbog toga se kod mnogih ekonomista pojavila dilema da li je centralna banka trebalo da interveniše. Smatram, bez ikakve dileme, da je intervencija NBS bila nužna. Da je nije bilo, devizni kurs bi bio značajno viši, verovatno bi se u potpunosti ispeglao jaz iz prethodnog perioda između inflacije i kretanja deviznog kursa, tako da bi dinar izgubio možda i više od polovine svoje vrednosti u vrlo kratkom roku.
U takvim uslovima bi došlo do drastičnog rasta inflatornih očekivanja, prekida kreditiranja u dinarima, rasta sive ekonomije, teškoća u poslovanju banaka, odlaganja domaćih i stranih investicija i drugih problema. Posledica bi bili i značajni socijalni problemi, jer je najveći deo odobrenih kredita indeksiran u stranoj valuti, što bi dovelo do drastičnog rasta rata za zajmove.
Značajan deo stanovništva i privrede sigurno da tako uvećane rate ne bi mogao da plaća, što bi dovelo do rasta neperformansne aktive u bankarskom sistemu (teško naplativa potraživanja).
Njihov rast bi uticao na pogoršanje likvidnosti banaka, koje bi morale da drastično smanjenje kreditiranje i još više da povećaju kamatne stope. Smanjeno kreditiranje privrede uvek vodi pogoršanoj likvidnosti privrede i naročito bi bilo opasno stvaranje lanca nelikvidnosti.
Zemlje sa izrazito nestabilnom valutom strani investitori zaobilaze „u širokom luku“, jer naglo gubljenje vrednosti domaće valute može u potpunosti istopiti njihov profit. Zato bi priliv stranih direktnih investicija (SDI) bio dodatno umanjen, pored izvesno većeg smanjenja po osnovu globalne finansijske krize.
Slabljenje dinara, ukoliko se nastavi, nužno bi dovelo do daljeg poskupljenja uvoznih roba, što bi bila još jedna karika u kreiranju inflatorne spirale. Verovatno da bi bio u pitanju nešto blaži oblik scenarija monetarnih udara sa kojima smo se često susretali tokom devedesetih prošlog veka. Takav scenario se upravo desio u Islandu u prethodnoj godini.
Manja ponuda i veća tražnja
U režimu ciljane inflacije devizni kurs je fleksibilan i njega određuje kretanje ponude i tražnje. U tekućim uslovima na kretanje kursa je negativno uticala i ponuda, koja se smanjila, kao i povećana tražnja.
Na smanjenje ponude uticao je manji priliv po osnovu SDI, manji priliv po osnovu međubankarskog kreditiranja (krediti na relaciji „majka banka – kćerka banka“) usporavanje procesa privatizacije, povlačenja više od milijarede evra depozita iz bankarskog sistema, otežan izvoz, manje doznake radnika iz inostranstva,...
Sa druge strane na povećanje tražnje uticalo je povlačenje dela stranih portfolio investitora (konvertuju dinarske hartije od vrednosti u stranu valutu i povlače sredstva), ubrzano oslobađanje viška dinara stanovništva i privrede (višak dinara se konvertuje u stranu valutu zbog straha da će dinar brzo gubiti na vrednosti).
Takođe, globalna kriza dovela je do nepoverenja na međunarodnom tržištu, tako da se ranija plaćanja na odloženo sada rade trenutno ili u vrlo kratkim rokovima. Zato uvoznici traže veću količinu deviza, a i banke polako izlaze iz dinarskih hartija od vrednosti zbog straha da će dinar nastaviti da slabi.
Ova situacija pokazuje da dinar nije trajno povratio kredibilitet i da su na prve naznake teškoća stanovništvo i privreda počeli masovno da se oslobađaju domaće valute što je u uslovima povećane tražnje i smanjene ponude evra dodatno oslabilo kurs dinara.
Gde će se zaustaviti kurs dinara u ovom trenutku niko ne može pouzdano da prognozira. Izvesno je da će tendencija povećane tražnje za evrom biti nastavljena i, ukoliko se formiranje deviznog kursa prepusti slobodnom tržištu, dinar će nastaviti da gubi na vrednosti, ukoliko ne bude intervenisala NBS.
U ovom trenutku, i pored određenog smanjenja, NBS raspolaže dovoljnim količinama deviznih rezervi da može da održava kurs na nivou koji smatra poželjnim. To znači da će se kurs dinara verovatno zaustaviti na onom nivou za koji centralna banka proceni da predstavlja kritičan prag i preko kojeg se ne sme dopustiti dalje gubljenje vrednosti domaće valute.
Promena politike NBS?
U teoriji se često sreće gledište da u režimu inflacionog targetiranja centralna banka ne može imati nijedan drugi cilj, osim cenovne stabilnosti. To znači da je u ovom režimu nužno voditi politiku fleksibilnog deviznog kursa. Međutim, takvo glediše je pogrešno. Naime, moguće je da zemlja ima i ciljanu stopu inflacije i targetirani nivo deviznog kursa.
Međutim, bitno je da ciljani nivo deviznog kursa bude konzistentan sa targetiranom stopom inflacije. U praksi postoje zemlje koje su vodile ovakvu politiku, poput Čilea i Izraela.
Smatram da NBS mora da napravi zaokret u tekućoj politici i da umesto targetiranja inflacije doda još jedno nominalno sidro u vidu deviznog kursa, koje bi ojačalo kredibilitet sistema. To svakako ne bi trebalo da znači politiku fiksnog deviznog kursa, već neki od oblika rukovođenog upravljanja koji ne bi dozvoljavao veće oscilacije deviznog kursa od nivoa koji odgovara razlici u inflaciji između Srbije i Evropske monetarne unije.
Javno objavljivanje dva targeta bi uticalo na povećanje kredibiliteta režima, a sa druge strane devizne rezerve NBS su dovoljne da obezbede njegovo nesmetano funkcionisanje.
Ova godina će sigurno biti značajno nepovoljnija, jer će pod uticajem globalne krize, a i zakasnelog prestrukutriranja srpske privrede, biti prisutni brojni pritisci na rast inflacije i deviznog kursa u vidu - smanjenjog priliva kapitala, rastućih inflacionih očekivanja, prevelikog nivoa javne potrošnje, smanjene likvidnosti banaka i privrede i drugih.
I makroekonomski ambijent će biti nepovoljan imajući u vidu očekivano usporavanje ekonomskog rasta, rasta nezaposlenosti, opadanja investicija, povećanog broja transakcija u stranoj valuti,... U takvim uslovima, malo je verovatno da referentna kamatna stopa na dvonedeljene repo operacije može biti dovoljno snažan instrument za stabilizaciju monetarnih kretanja.
Takođe, trebalo bi imati u vidu da je u dužem vremenskom periodu kontinuirano povećavanja referentne kamatne stope, tako da je ona već dostigla prilično visok nivo. To znači da će u narednom periodu biti smanjene mogućnosti vođenja restriktivne monetarne politike preko porasta nivoa osnovne kamate NBS, jer se njen nivo ne može podizati neograničeno, a ona je u tekućem režimu osnovni instrument monetarne politike.
Ukoliko se ovaj trend nastavi i domaća valuta nastavi da slabi nedeljno za dva do tri dinara, vrlo brzo će doći do panike i evro će još više skočiti. Ipak, ne verujem da će NBS to dozvoliti i verujem da će intervenisati većim iznosima ukoliko to bude nužno. Naime, tu se postavlja pitanje nagodbe između održavanja makroekonomske stabilnosti po cenu gubitka dela deviznih rezervi ili dozvoliti „klizanje“ dinara, ali sačuvati devizne rezerve.
Ta dilema za mene ne postoji. Smatram da je neuporedivo bolje, u uslovima globalne krize, opadanja proizvodnje, otpuštanja radnika i smanjenog priliva stranih investicija, prioritet dati održavanju stabilnosti kursa i žrtvovati deo rezervi.
U suprotnom, ukoliko se nastavi rast inflatornih očekivanja, to bi moglo da bude veoma loše, jer bismo se suočili sa opasnošću da uđemo u inflatornu spiralu, sa svim negativnim posledicama koje ona može nositi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Šest uzastopnih ekonomskih potresa u protekle tri godine koštalo je privredu Južne Afrike čak 850 milijardi randa (oko 43 milijardi evra), procenilo je Ministarstvo trgovine i industrije Južnoafričke Republike (JAR).
Udruženje za zaštitu potrošača Hrvatske na Fejsbuk stranici Halo, inspektore objavila je fotografije konzervisanog pasulja Konzumove robne marke K Plus od 400 grama u kojem je kupac, kako tvrdi, pronašao polovinu pacova.
Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor u načelu o tome da se prihodi od zamrznutih ruskih sredstava koriste za vojnu pomoć Ukrajini, saopštilo je belgijsko predsedništvo EU.
Izraelski demonstranti, uključujući porodice izraelskih zatvorenika u Gazi, blokirali su u sredu glavni auto-put u Tel Avivu, zahtevajući sporazum o razmeni zatvorenika sa palestinskom grupom Hamas, javila je Anadolija.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 33
Pogledaj komentare