Lako je shvatiti najnižu moguću temperatur – apsolutna nula. Međutim, stvari će se malo zakomplokovati kada je apsolutni maksimum u pitanju.
“Ne znamo da li u realnosti možemo tačno da izmerimo temperaturni maksimum, ali u teroji je moguće” kaže Stiven Aleksander sa univerziteta Darmaut.
Najozbiljniji kandidat za gornju toplotnu granicu je Plankova temperatura koja iznosi 142 noniliona kelvina (1.42 x 1032). Ali tu temperaturu možemo uzeti u obzir samo kada su čestice interaktivne, odnosno kada dostignu toplotnu ravnotežu” objašnjava Aleksander “Da biste imali pojam temperature, morate imati pojam interakcije”.
Mnogi kosmolozi veruju da je najtoplija temperatura u istoriji svemira bila niža od Plankove. Onog trenutka kada je bio veliki prasak, širenje je bilo toliko brzo da čestice nisu mogle da dođu u interakciju – tada je svemir u suštini bio bez temperature. Par sekundi kasnije, u svemiru se uspostavila se toplotna ravnoteža i ona je tada iznosila 1027 kelvina. Od tada pa do danas, svemir se konstantno širi i hladi.
Foto:
flickr.com/acidpix
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 22
Pogledaj komentare