Kako je olovka spasila astronaute, šta je uradila CIA i ostale "sitnice" prvog leta na Mesec
Činjenica da je Nil Armstrong tog 21. jula 1969. godine, u dva sata i 56 minuta, prvi izašao iz modula Igl i načinio istorijski "mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo", možda i nema veze sa time što je baš on bio komandant misije Apolo 11.
Možda su baš vrata modula, koja su se nalazila sa njegove strane, učinila da otisak njegovog stopala bude prvi zapis prisustva čoveka u prašini površine Meseca.
Međutim, do svega toga možda i ne bi došlo, ili bar ne u tom trenutku, da jedan od glavnih idejnih pokretača slanja čoveka na Mesec nije bila Centralna obaveštajna agencija (CIA), ali nipošto na način na koji to većina teoretičara zavere tvrdi (lažiranjem sletanja).
Agenti CIA su 1968. godine došli do informacije da je sovjetski svemirski program potpuno spreman za let oko Meseca, koji bi trebalo da se odigra pre kraja te godine. Zbog toga su konstatovali da SAD, takođe, moraju što pre da krenu na Mesec.
Tako je, na insistranje iz Lenglija, cilj misije Apolo 8 pomenjen, pa je umesto leta u zemljinoj orbiti, u decembru 1968. izveden je prvi let sa ljudskom posadom koji je ušao u mesečevu orbitu.
Da je CIA zaista bila upletena u celu priču, govori i beleška Karla Daketa, tadašnjeg zamenika direktora agencije zaduženog za nauku i tehnologiju:
"Verovatnoća da će SAD obaviti let oko Meseca sa ljudskom posadom u letelici Apolo 8 rezultat je direktne podrške koju je NASA dobila od Centra za strane projektile i svemirsku analizu, kroz dostavljene podatke o trenutnim i budućim sovjetskim svemirskim planovima."
Samo sedam meseci kasnije, šest sati i 39 minuta pre nego što će, 21. jula 1969. godine, načiniti "mali - veliki korak", trojica vrhunskih vojnih pilota Armstrong, Edvin (Baz) Oldrin i Majkl Kolins prvi put u svojim životima sleteli su na nešto što nije Zemlja u nečemu što nije avion.
I sam Armstrong će kasnije reći da je za njega možda čak i veći uspeh predstavljalo uspešno prizemljenje letelice 20. jula uveče, dok je prvi korak na površini Meseca bio logična posledica toga.
U skučenoj kapsuli lunarnog modula Igl, posada je poslednjih nekoliko sati toga dana provela vršeći poslednje pripreme za krunisanje svog istorijskog poduhvata.
U znak sećanja na svoje tragično nastradale kolege, posadu nikada poletelog Apola 1 čiju letelicu je dve i po godine ranije progutao plamen tokom probe lansiranja, sa sobom su poneli oznaku njihove misije.
Želeći i da odaju počast svojim sovjetskim kolegama, pioniru leta u svemir Juriju Gagarinu i njegovom kolegi Vladimiru Komarovu, prvom koji je dva puta leteo u svemir i koji je, ujedno, postao i prva žrtva u istoriji kosmonautike, Nil, Baz i Majk su na Mesec doneli dve memorijalne medalje iz Sovjetskog Saveza.
Poruke mira američkih predsednika Ajzenhauera, Kenedija, Džonsona i Niksona, kraljice Elizabete Druge, rimskiog pape... držvanika 73 zemlje sveta, među kojima i jugoslovenskog predsednika Tita, snimljene su na posebnom silikonskom disku, koji će na Mesecu ostati da svedoči o dobrim namerama čovečanstva u istraživanju vanzemaljskih prostranstava.
U trećem satu 21. julskog dana, pre tačno pet decenija, Nil Armstrong je konačno stupio na površinu Meseca izgovorivši čuvenu rečenicu:
"Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo" (engl. "That's one small step for (a) man, one giant leap for mankind").
Za njim je izašao i Oldrin, dok je Kolins ostao u kapsuli. Astronauti su na površini Meseca postavli zastavu Sjedinjenih Američkih Država, a po obavljenoj misiji i prikupljenim uzorcima, tamo su ostavili i amblem Apola 1, sovjetske medalje, poruke mira i ploču sa potpisima sve trojice i predsednika Ričarda Niksona i porukom:
"Na ovom mestu su ljudi sa planete Zemlje prvi put zakoračili na Mesec u julu 1969. Došli smo u miru, u ime celog čovečanstva."
Armstrong, Oldrin i Kolins su na Mesecu proveli 22 sata. Lunarni modul Igl je sa površine zemljinog satelita poleteo 21. jula u 17 sati i 54 minuta. Misija Apolo 11 okončana je 24. jula 1969. godine, uspešnim sletanjem u vode Severnog Pacifika.
Potpuni uspeh misije Apolo 11 je nešto čemu se NASA od samog početka najviše nadala. I pored toga, stručnjake američke svemirske agencije najviše je brinulo da li će astronauti moći da se vrate sa Meseca. Zbog toga je, za slučaj najgoreg ishoda razrađen poseban protokol.
Ukoliko bi do toga došlo, kontroli misije na Zemlji naloženo je da odmah isključi radio vezu i prekinu komunikaciju sa posadom Igla.
Nikson je za takav ishod imao unapred pripremljen govor kojim bi se obratio svetu u direktnom televizijskom prenosu, pošto bi prethodno lično pozvao supruge astronauta da im saopšti tragičnu vest i izjavi saučešće.
To se, naravno, nije dogodilo, ali je ipak jedan trenutak nepažnje možda mogao da dovede baš do takvog ishoda. Prilikom povratka u lunarni modul Armstrong je svojim aparatom za disanje slučajno udario i polomio prekidač kojim se aktiviraju motori letelice.
U tom trenutku astronauti su ostali bez ikakve mogućnosti da se vrate na Zemlju.
Oldrin je, međutim, brzo i snalažljivo odreagovao, pa je slomljenu ručku zamenio svojom olovkom. Improvizovani prekidač je uspeo da upali motore, a olovka je kasnije dobila zasluženo mesto u Vazduhoplovnom muzeju u Sjetlu.
Tokom pripreme za poletanje, Armstrong je iz modula još jednom fotografisao pobodenu američku zastavu. Olovka je upalila motore i sve je bilo spremno za povratak na Zemlju.
Snažni izduvni gasovi Igla, prilikom poletanja su, međutim, oborili američku zastavu. Sve kasnije Apolo misije zbog toga su zastavu postavljale mnogo dalje od mesta sletanja.
I kada su "lunarni pioniri" konačno aterirali u vode Tihog okeana, tamo ih je dočekala posada nosača aviona Hornet.
Prva stvar koja je Nila Armstronga, Baza Oldrina i Majkla Kolinsa, aktere do tada neviđenog podviga istorijskih razmera, dočekala po povratku na Zemlju bili su - zemaljski zakoni.
Nakon što su ih izašli iz lunarne kapsule, astronaute je dočekala - carina. Heroji prvog leta na Mesec morali su da popune carinsku deklaraciju zbog "uvoza mesečevog kamenja i uzoraka mesečeve prašine" u Sjedinjene Države.
NASA je kasnije objavila da je u pitanju bila šala unapred dogovorena sa Carinom. Bez obzira na to, popunjeni formular je i danas autentičan dokument i još svedočanstvo o istorijskoj misiji Apolo 11, na kome se nalaze potpisi prvih ljudi koji su bili na Mesecu.
Yes the #Apollo11 crew also signed customs forms. We brought back moon rocks & moon dust samples. Moon disease TBD. pic.twitter.com/r9Sn57DeoW
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra u Beogradu sa ministarkom spoljnih poslova i međunarodne saradnje Kraljevine Esvatini Folile Šakantu.
Organizatori Pesme Evrovizije saopštili su danas da zadržavaju pravo da uklone palestinske zastave i propalestinske simbole na takmičenju koje će biti održano sledeće nedelje u Švedskoj.
Danas blago smanjenje tegoba mogu osetiti hronični bolesnici, ali se oprez ipak savetuje osobama sa srčanim problemima, astmatičarima i psihičkim bolesnicima.
Da li vam je dosta vode, ali želite najbolju hidrataciju, posebno jer dolazi toplije vreme? Evo nekoliko napitaka koji su ukusni, ali vas u isto vreme drže hidriranim.
Netfliks serija "Baby Reindeer" postala je izuzetno popularna odmah po izlasku, a pažnju gledalaca je posebno privukla glumica Džesika Ganing, koja igra Martu.
Publika i kritičari u određenim američkim bioskopima već su imali priliku da pogledaju najnoviji film Gaja Ričija, "The Ministry of Ungentlemanly Warfare", sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi.
French President Emmanuel Macron said in an interview with Economist that he does not rule out the possibility of sending troops to Ukraine if Russia "breaks through the front lines" and if Kyiv asks Paris to do so, the BFMTV portal reports.
A special session began at noon in the Serbian Parliament, where the election of the new Government of Serbia will be considered. Representative Miloš Vučević presented an exposé at the meeting.
Serbian President Aleksandar Vučić announced when the vote for the resolution on Srebrenica will be scheduled and when the Council of Europe will be held regarding Kosovo and Metohija.
President of the National Assembly, Ana Brnabić, has called a special session for today, the agenda of which is the election of the government and taking the oath of the President and members of the Government of Serbia.
An emergency session of the United Nations Security Council on the situation in Bosnia and Herzegovina was held today in New York, and it was convened due to the violation of the basic rules of the Dayton Agreement by the resolution on Srebrenica.
Nekoliko vlasnika iPhone-a javno se požalilo na to da je telefon "zaboravio" da ih probudi, što je podstaklo i Apple da istraži problem s aplikacijom alarma.
Istraga BBC-ja utvrdila je okolnosti pod kojim su dvojica dečaka upucana u Dženinu na Zapadnoj obali, ponukavši eksperta za ljudska prava UN-a da izjavi kako izgleda da je jedna od smrti bila ratni zločin.
Komentari 112
Pogledaj komentare