Naučnici: Nema leka za slomljeno srce

Tim istraživača sa Univerziteta u Aberdinu je četiri godine proučavao sindrom i ustanovio da, uprkos onome što se ranije verovalo, zasad nema leka za "slomljeno srce".

TSM je prvi put opisan u Japanu 1990. godine kao stanje koje nastaje nakon doživljenog ekstremnog stresa u različitim, teškim životnim situacijama, kao što su smrtni slučajevi u porodici, gubitak prijatelja ili najbližih, ali i bolni raskidi.

Ljudi koji pate od TSM, bolesti koja više pogađa žene, osećaju bolove u grudima slične onima koji prethode srčanom napadu, brže se umaraju i ne podnose dobro fizičku aktivnost. Ipak, uobičajene provere kardiovaskularnog sistema ne pokazuju velike promene.

"Uprkos dobrim rezultatima, pacijentima se stanje ne poboljšava. Ehokardiogram zna da pokaže da se srce povratilo u ranije stanje, pre stresnog događaja, ali pacijenti i dalje prijavljuju bolove, kažu da se lako umaraju i da ne mogu da podnesu veće fizičke napore. Mnogi od njih objektivno nisu u stanju da obavljaju svakodnevne poslove", kaže vođa istraživačkog tima Dejna Doson.

Njen tim je četiri godine pratio grupu "ljudi slomljenog srca" i koristeći sofisticiranije metode i aparate za dijagnostiku ustanovio je srčane anomalije, koje ranije nisu povezivane sa ovim sindromom.

"Ustanovili smo da je znatno opala sposobnost srca da stvori dovoljno energije za pumpanje krvi", navodi se u studiji.

Tim je ustanovio da kod mnogih pacijenata nema napretka, bez obzira na protok vremena, kao i da ranije prepisivane terapije ne daju stvarne rezultate.

Kako kažu, potrebno je još detaljnog istraživanja uzroka TSM-a, kako bi se moglo pristupiti pronalasku nekakvog leka za "slomljeno srce".