Sa americke strane nema zvanicnog reagovanja, a vrlo je
izvesno da ga nece ni biti, na pokusaj samoubistva bivseg ministra
unutrasnjih poslova Srbije Vlajka Stojiljkovica. To, medjutim, ne znaci
da je i pitanje saradnje Beograda s Tribunalom u Hgu skinuto s dnevnog
reda u Vasingtonu. Predstavnik za stampu administracije SAD Filip Riker
okarakterisao je odluku Skupstine Jugoslavije kao "korak u pravom
smeru", ali je isto tako odmah ukazao i na odredjene manjkavosti
usvojene kompromisne verzije zakona i izrazio ocekivanje da ce one biti
prevazidjene "hitnom i efektivnom akcijom" koja se sad neodlozno ocekuje
i trazi od vlasti u Beogradu. U Stejt departmentu ponovo je upozoreno da
usvajanje zakona o saradnji Beograda s Hagom u sustini uopste ne utice
na zabrinjavajucu cinjenicu da Jugoslavija od pocetka ne ispunjava svoju
obavezu prema Tribunalu kao organu Saveta bezbednosti UN, odnosno da ce
samo hitna praksa bezuslovnog izrucenja svih optuzenih za ratne zlocine
i otvaranje drzavnih arhiva i pristupa svedocima spreciti da sadasnji
"zamrznut status" ne bude pretvoren u stalnu americku blokadu Srbije i
Jugoslavije. Isti izvor u Vladi SAD upozorio je da usvojen zakon o
saradnji SRJ s Tribunalom neke od uslova postavljenih Beogradu ne
ispunjava u punoj meri, a neke ostavlja nedorecenim. Rec je o klauzuli
kojom je varijanta izrucenja Hagu ogranicena samo na osobe protiv kojih
je podignuta optuznica pre usvajanja Zakona, kao i o "brojnim
nedoumicama" koje su i dalje prisutne oko zahteva da haski predstavnici
imaju pristup svim arhivama i svedocima za koje pokazu interesovanje u
istraznom postupku. Resavanje problema sa arhivama i svedocima, pored
izrucenja optuzenih koji se nalaze u Srbiji, dva su glavna uslova koja
se postavljaju Beogradu, bez obzira na usvojenu legalnu osnovu o
saradnji SRJ s Tribunalom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare