Put u utrobu Beograda: Da li je došlo vreme za tržne centre i pijace pod zemljom? FOTO

"Rušen i osvajan 44 puta za 1.100 godina. Prelazio je iz ruke u ruku, stradao u bombardovanjima. Beograd kad god je bio u problemu vraćao se svojoj utrobi. Silazio u svoje lagume, pećine i napuštene rudnike. Beograd živi sa svojom utrobom."

Izvor: B92

Petak, 09.04.2021.

12:06

Put u utrobu Beograda: Da li je došlo vreme za tržne centre i pijace pod zemljom? FOTO
Foto: maradon 333/Shutterstock

Podzemni prostor je nedovoljno eksploatisan u većini gradova. Da li je za prenaseljene gradove rešenje da umesto u visinu "rastu" u dubinu?

"Prirodno, mi smo okrenuti ka gore, ka suncu. Sa druge strane, gradovi su prepunjeni objektima koji nemaju potrebe za prirodnim svetlom i kontaktom sa prirodom", kaže za B92.net beogradski arhitekta Danilo Dangubić.

Dangubić navodi da je porastom gustine naseljenosti gradova potrebno preispitivanje opravdanosti prostora koji objekti zauzimaju i naglašava da postoji prostor za nove vrste objekata koji povezuju podzemnu i površinsku komunikaciju.

Osim već poznatih objekata koji se smeštaju pod zemlju, poput parkinga, i svi drugi koji ne koriste prirodno osveljenje mogli bi da "okupiraju" podzemne prostore.

"Tu svakako vidim sportske dvorane, tržne centre, tržnice, data centre, arhive i još mnogo drugih sadržaja", rekao je Dangubić za B92.net

Sa metroom deo života će se proseliti ispod zemlje, a Dangubić se nada da će se da će se i deo ulica osloboditi za pešake i zelenilo.
Foto: DANILO DANGUBIÆ ARCHITECTS, Trg u Palmotiæevoj i pijaca ispod
Dangubićev projekat "Samoodrživi grad" izabran je da predstavlja Srbiju na Bijenalu arhitekture u Seulu, u septembru 2021. godine, a jedna od podtema bila je kako iskoristiti podzemni deo.

U projektu je predstavljeno nekoliko lokacija u Beogradu - "Trg u Palmotićevoj i pijaca ispod", "Ulazak u tunel iz pravca Gavrila Principa", "Dvorište OŠ Drinka Pavlović".

Trasa budućeg auto tunela iskorišćena je za presek kroz grad i analizirano je ispod kojih delova grada on prolazi pa su pomenuta mesta odabrana kao primer za vezu tunela i objekta iznad.

"Zanimljivo je videti kako zaravljeni park botaničke bašte dobija proširenje u vidu padine koja se spušta ka novoj podzemnoj saobraćajnici, a da se ujedno vrši ventilacija iste jer na taj način saobraćajnicu je moguće koristiti i za bicikle", rekao je Dangubić.

Na raskrsnici Palmotićeve i Koste Stojanovića, gde je "nemoguće naći parking" zamišljena je pjaceta sa tržnicom, hladnim komorama i parkingom koji povezuju auto tunel i "najlepši deo starog Beograda".
Foto: DANILO DANGUBIÆ ARCHITECTS, Dvorište OŠ Drinka Pavloviæ
Dangubić smatra da su ovakvi projekti zasnovani na realnim potrebama grada.

"Beograd se tek sada okreće metrou i tunelima kao odgovorima na saobraćajni izazov, tako da se i potreba za vertikalnom vezom podzemne infrastrukture i površine grada tek sada javlja", objašnjava.

Gradovi koji su gradili ovakve infrastrukturne objekte početkom prošlog veka te veze su rešavali na način koji je svojstven vremenu u kojem su građeni.

"Upravo u tome je šansa Beograda da redefiniše tipologiju veze podzemne infrstrukture i grada na površini kroz ovakve objekte veze, a biće pretočeni u stvarnost onoliko koliko Beograd vidi sebe u budućnosti", kaže Dangubić.

"Beograd je zanimljiv i inspirativan za arhitekte"

Foto: DANILO DANGUBIÆ ARCHITECTS, Ulaz u tunel iz pravca Gavrila Principa
U Beogradu se poslednjih godina mnogo gradi. Novi stambeni objekti i veliki građevinski projekti niču, čini se, planski i neplanski.

"Beograd je jedna od najrazuđenije naseljenih metropola u Evropi i trenutna ekspanzija gradnje sigurno da je u relaciji sa ovom činjencom. Na ovaj izazov grad će morati da odgovori sa objektima infrastrukture, parkova i kulture", kaže Dangubić.

Beograd je, smatra, izuzetno zanimljiv i inspirativan za arhitekte širom sveta i to po objektima moderne, odnosno brutalizma koji se mahom nalaze na Novom Beogradu.
Foto: zrad/Shutterstock
Kapije Beograda su, kako objašnjava, najbolji primeri te arhitekture, ali i drugi stambeni objekti i spomenici iz perioda šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka se svojom ekspresivnošću svrstavaju u red značajnih objekata svetske arhitekture.

"Što se ovovremene arhitekture tiče, mislim da treba još dosta truda da uložimo i kao struka i kao društvo da bismo proizveli objekte koji su na najvišoj svetskoj razini arhitekture današnjice. To smatram izazovom i obavezom ove generacije", zaključio je Dangubić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: