Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?
Gasovod koji povezuje Rusiju i Kinu, znači da će Moskva povećati izvoz gasa u ovu zemlju.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: Kodda/Shutterstock
Da li će taj korak značiti i dodatno zavrtanje ventila za potrošače u Evropskoj uniji, ili će možda naškoditi Moskvi?
Rusija je odavno planirala povećanje izvoza gasa u Kinu, pošto Evropa namerava da diverzifikacijom izvora snabdevanja smanji zavisnost od ruskog gasa. A kineske potrebe za gasom rastu srazmerno s potrebom da ublaži potencijalne energetske trgovinske ratove sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Australijom.
Peking je sebi zacrtao cilj da redukcijom emisije ugljen-dioksida postigne klimatsku neutralnost svoje emisije do 2060. Zato se sve više energetski usmerava na gas. Kina je već sada najveći svetski potrošač gasa, a 43 odsto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubnih metara tečnog gasa i 46 milijardi kubnih metara gasa iz cevi.
Godišnja potrošnja gasa u Evropi je, sa 541 milijardu kubnih metara, veća od one u Kini koja iznosi 331 milijardu kubnih metara. Ali do 2030. se predviđa rast kineske potrošnje gasa do 526 milijardi kubnih metara. Konsultantska kuća Mekinzi procenjuje da će se kineska potreba za gasom udvostručiti do 2035, a do 2050. će gas potisnuti naftu na drugo mesto kao vodeći energent.
Ruski Gasprom i Kineska nacionalna petrolejska kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vredan 35 milijardi evra o izgradnji gasovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani. Ana Mikulska, stručnjakinja za energetska pitanja sa Univerziteta Rajs u Hjustonu o tome kaže:
„Vreme sklapanja sporazuma nije bilo slučajno, već se poklapa sa uvođenjem sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini i pripajanja Krima".
Gasovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne pun kapacitet, trebalo bi da Kinu godišnje snabdeva sa 38 milijardi kubnih metara gasa. Gasprom je svojedobno izdao saopštenje da očekuje da će 2021. ovim gasovodom isporučiti Kini deset milijardi kubnih metara gasa.
Za razliku od evropskih gasovoda koji prolaze kroz više zemalja, ovaj vodi direktno u zemlju koja je krajnji potrošač. Kris Miler, asistent na katedri za međunarodnu istoriju Tafsovog univerziteta u Bostonu kaže da fokus Rusije na Kinu, kada je u pitanju izvoz gasa, proizilazi delom iz geografskog položaja i ekonomije, a delom iz politike.
„Kina planira da odustane od uglja, a u tom slučaju mora da troši više gasa, i mora obezbediti snabdevanje i u kriznim vremenima".
Ukupna ruska investicija u razvoj sibirskih nalazišta gasa i u gasovod prema Kini procenju se na 55 milijardi američkih dolara. Ništa se ne finansira kineskim kreditima, ali postoji pisana garancija Pekinga o kupovini 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje, po dogovorenoj formuli za formiranje cene.
Ruska strana je 2016. ponudila Kinezima da učestvuju u finansiranju eksploatacije istočnosibirskih naftnih polja, ali kineske kompanije su to odbile. To je nagovestilo veoma tvrde pregovore sa Pekingom. Istovremeno je Peking najavio da će biti prvi strani kupac ruskog protivraketnog sistema S-400.
Snaga Sibira 2
Predsednik Rusije je odobrio planove za gradnju drugog gasovoda pod nazivom Snaga Sibira 2, koji će povezati Kinu sa područjem poluostrva Jamal gde su najveće ruske zalihe gasa. Tim gasovodom trebalo bi godišnje kroz Mongoliju do Kine dopremiti 50 milijardi kubnih metara gasa. Gas bi od 2030. počeo da stiže u najnaseljeniji, severoistočni deo Kine.
Putinov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov izjavio je da taj projekat ima centralno mesto u odnosima dve zemlje. Gasprom je registrovao svoju podružnicu u Mongoliji i započeo studiju izvodljivosti. Krajem oktobra prošle godine su se Mongolija i Gasprom oglasili saopštenjem da su se dogovorili oko tačne rute gasovoda, a mongolska vlada smatra da bi gradnja mogla početi 2024.
Mikulska kaže da je Peking vešto iskoristio zapadne sankcije prema Rusiji da ojača svoju pregovaračku poziciju, pa zato trenutno gas plaća najverovatnije manje nego Nemačka. „Neki veruju da Rusija uopšte ništa ne zarađuje na gasu koji isporučuje Kini, kada cena nafte padne ispod 60 ili 70 dolara po barelu, ali se svakako Snaga Sibira 1 Rusija gleda kao prvi korak".
Tečni gas i Polarni put svile
Kina svoje potrebe podmiruje i tečnim gasom koji se transportuje brodovima kroz Malajski moreuz. Napetost u odnosima s glavnim proizvođačima ovog gasa, Australijom i Sjedinjenim Američkim Državama čine ruski gas još atraktivnijim za Peking. Rusija namerava da poveća svoje isporuke tečnog gasa prema Evropi i Aziji arktičkim morskim putem.
Na poluostrvu Jamal su proširena postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. Kina je sebi postavila cilj da razvije „Polarni put svile” arktičkim vodenim putem. To je u proseku 20 dana kraći put do Evrope u poređenju sa putem preko Sueckog kanala.
Rusko preduzeće Novatek je završilo izgradnju postrojenja za tečni gas na Jamalu uprkos američkim i evropskim sankcijama, jer su u izgradnju ulagale kineske firme, koje sada imaju 20 odsto udela u vlasništvu.
Ključno pitanje povezuje Moskvu i Peking
„Kineske i ruske energetske ambicije i potrebe uklapaju se jedne u druge“ rekao je Albreht Rothaher, stručnjak za istočnu Aziju i dipolomata Evropske unije. „Gas iziskuje izgradnju gasovoda i dugoročne obaveze, do sada to dve strane nisu uspele. Kinezi veoma brutalno pregovaraju. Privredno i demografski ta igra ima odnos 10 prema 1. Rusija razumljivo ne voli ulogu manjeg partnera“, objašnjava Rothaher.
„U odnosu prema Evropi Rusi mogu da zavrću i odvrću ventil i veoma su dobri u tome”, rekao je on. „Kina je od samog početka bila za volanom diktirajući uslove", slaže se Mikulska. „Rusija to ne voli, ali mora da igra tu igru da bi preživela", dodaje ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Predsednik Srbije Aleksandrar Vučić upravo je završio razgovor s najvišim rukovodskom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine Naftne industrije Srbije od strane te mađarske kompanije, saznaje Kurir.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) koji će se održati od 19. do 23. januara u Davosu, objavili su organizatori na društvenim mrežama Iks i Fejsbuk.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Danas je 1.420. dan rata u Ukrajini koja se suočava s nestašicama struje po velikim hladnoćama, usled žestokih ruskih udara na njenu energetsku infrastrukturu.
Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je danas da su njegove bezbednosne snage razbile ćeliju ISIS-a i uhapsile njene članove u predgrađu Damaska.
Glumac Dragan Bjelogrlić po ko zna koji put pokušava da privuče pažnju svojim izjavama i antisrpskim stavovima, ali sada je otišao korak dalje te se dodvorio Hrvatima pričajući protiv Srbije, navodi Lažomer, prenose mediji.
KINESKI reaktor za nuklearnu fuziju, poznat kao "veštačko Sunce“, ostvario je značajan napredak uspevši da održi plazmu stabilnom pri gustinama koje premašuju uobičajene radne parametre.
U manastiru Hilandaru na Svetoj gori (Grčka) sinoć je pao sneg i obradovao srpske monahe koji nisu imali prilike da vide sneg u vreme božićnih praznika skoro 10 godina.
Ulaznice za Pesmu Evrovizije 2026. rasprodate su u rekordnom roku, što ističe izuzetnu popularnost takmičenja i kontinuiranu moć da okupi publiku širom sveta.
Nikolina Pišek hrvatska televizijska voditeljka, odlučila je da proda svoju modernu vilu sa bazenom u zagrebačkom naselju Šestine. Nekretnina se trenutno prodaje po ceni od 1,9 miliona evra.
Nove američke prehrambene smernice (DGA) za period 2025–2030 izazvale su pravu uzbunu među stručnjacima i u javnosti ubrzo nakon što su objavljene 7. januara 2026. godine.
U Srbiji raste broj obolelih od respiratornih infekcija, zbog čega Institut "Batut" i Ministarstvo zdravlja upozoravaju građane da se štite u zatvorenim prostorima.
Sukreator serije "Adolescencija" (Adolescence), Stiven Grejem, potvrdio je da je druga sezona u razvoju, iako je ova izuzetno uspešna Netfliksova serija prvobitno bila zamišljena kao mini-serija.
Lenovo i FIFA najavljuju AI-pokretana tehnološka rešenja koja unapređuju inteligentne operacije, osnažuju igrače i trenere i donose imerzivnija iskustva za navijače na FIFA Svetskom prvenstvu 2026™.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
Komentari 10
Pogledaj komentare