Kad Merkelovu zaboli glava, vaš novčanik se prazni

Evro, dolar, funta i sve valute nisu izuzetak - centralne banke svakog dana prate transakcije tim valutama na osnovu čega se na kraju radnog dana i formira kurs

Svet

Izvor: B92

Sreda, 22.11.2017.

12:30

Kad Merkelovu zaboli glava, vaš novčanik se prazni
(Foto: Getty images)

Nakon što je objavljena vest da nemačka kancelarka Angela Merkel nije uspela da sastavi novu vladu, vrednost evra prema najvažnijim svetskim valutama nakratko je pala za oko jedan odsto. Neizvesnost oko sastavljanje nove vlade poljuljala je vrednost evra zbog čega evo objašnjenja kako se ona uopšte meri.

Određivanje vrednosti bilo koje valute zavisi od ista dva faktora koja se koriste pri određivanju vrednosti bilo koje druge robe: maslaca, automobila, kvasca, deonica ili obveznica. Ta dva faktora su ponuda i potražnja. Kada je neke robe malo, a za njom vlada potražnja cena joj raste. I obrnuto, kada je nečega na tržištu više nego što je potrebno, cena će mu pasti.

Evro, dolar, funta i sve svetske valute nisu izuzetak - centralne banke svakog dana prate transakcije tim valutama na osnovu čega se na kraju radnog dana i formira kurs koji jasno govori koliko je jedinica jedne valute potrebno izdvojiti za jedinicu druge valute.

U ovom konkretnom slučaju, evro je u ponedjeljak oslabio za pola procenta prema dolaru, što znači da je za jedan dolar bilo potrebno izdvojiti 1.1723 evra.

Ali, zašto je evro tačno oslabio? Nakon loših vesti, u ovom konkretnom slučaju vesti da je Nemačka i dalje bez vlade, deo ulagača redovno povlači deo svoje imovine s tržišta. Velike investicione banke i fondovi verovatno su prodali deo svojih evro-obveznica ili akcija i za to dobile evre. Kratkotrajno, u sastavu je bilo puno više evra nego što je to potrebno, pa ulagači pristaju da ih prodaju (menjaju za drugu valutu) po nešto nižoj ceni.

Još plastičniji primer je kurs evra eura i kune u letnjim mesecima. Tada stotine hiljada turista u Hrvatsku donose evre, troše i oni tako ulaze u banke pa im vrednost pada. Obrnuta situacija je zimi, kada evro tradicionalno jača jer nema priliva od turista, a za evrima postoji stalna potražnja (potreba za vraćanjem evro kredita, plaćanje uvozne robe).

Jačanje neke valute uvjek je dobro za onog ko u njoj zarađuje ili štedi, dok je loše za onog koji u njoj kupuje ili duguje. Preveliko jačanje (i slabljenje) dugoročno nije dobro ni za koga, na što u svetu paze centralne banke koji instrumentima za upravljanje masom novca u sustavu paze da se takvi poremećaji ne dogode.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: