Da sada počnemo, imali bismo je 2031: Nuklearka neophodna Srbiji?

To je prognoza struke, uzimajući u obzir da je za to vreme najbrže izgrađena u Belorusiji.

Iako je malo onih koji bi nam u ovom trenutku pomogli na tom projektu, struka to ne vidi kao prepreku.

Predstavnici dvanaest zemalja EU, predvođeni Francuskom, juče su razgovarali o reformi energetskog sistema. Pariski predlog koji se oslanja na nuklearnu energiju podržale su zemlje u našem okruženju, Bugarska, Hrvatska, Finska, Mađarska, Italija, Holandija, Poljska, Češka, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Švedska. Imajući u vidu da neke od njih imaju već izgrađenu nuklearnu elektranu stručnjaci smatraju da Srbija treba da u taj krug uđe što pre, piše Blic.

Da neke zemlje koje za sada uvoze nuklearnu energiju razmišlju o izgradnji sopstvene nuklearke, ukazao je juče i Mark Nelson, energetski analitičar, koji je svojim rečima aludirao na Italiju i Hrvatsku. Kako je napisao na svom profilu na Tviteru, samo nekoliko nacionalnih izbora deli i druge zemlje EU koje rade na nuklearnom pogonu u ovaj blok. Iako Srbija nije članica EU, činjenica je da se nalazi na istom kontinentu.

Gotova za 9 godina

Građani često misle da izgradnja jedne nuklearne elektrane ne bi trajala dugo, međutim, u poređenju sa fabrikama ili poslovnim kompleksima, ovo je projekat potpuno "drugih dimenzija". Osim što košta i što se meri milijardama evra, reč je o vrlo kompleksnoj operaciji koju ne može svako da radi.

Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku, ukazao je na to da je malo zemalja koje imaju znanje za takve investicije, i da to najbolje rade Rusi i Amerikanci, a da mogu i Francuzi, Nemci, Južna Koreja i Japan. Istakao je i da mi imamo vrsne inženjere koji bi sa obukom od nekoliko godina u svetu isto bili spremni za rad na ovom projektu.

"Mi kadar imamo, to su mašinski i elektro inženjeri koje možemo da pošaljemo na specijalizaciju i za godinu–dve, imaćemo stručnjake koji će moći da grade nuklearnu elektranu", rekao je za Blic Zdravković.

Sagovornik lista je podsetio da je najbrže izgrađena nuklearna elektrana u Belorusiji bila gotova za manje od devet godina, te da bi za taj period mogla da bude gotova i naša.

Srbiji nasušna potreba

Cena energenata već neko vreme je na uzlaznoj putanji, a predviđanja su da se još neće zaustaviti. Da je ovo najskuplji resurs današnjice, smatraju i građani u domaćinstvima, ali i kompanije koje se sa troškovima energenata jedva nose.

Prema nekim istraživanjima, resursi iz obnovljivih energija za celu planetu se već u septembru potroše, što je sa ovim cenama neodrživo na duži period.

Danas nam naše termolektrane obezbeđuju 70 do 72 odsto struje koju potrošimo. Zajedno sa hidro i ostalim izvorima pravimo oko 7,9 gigavata instalisane snage. I to je, ispostavlja se, dovoljno, ali imajući u vidu prirodan proces koji će kroz budućnost i povećavati potrebe za strujom, novi alternativni izvor i više je nego značajan.