Bord direktora Međunarosnog monetranog fonda doneo je pozitivnu odluku o četvrtoj reviziji aranžmana Srbije sa tom međunarodnom finansijskom organizacijom.
Zamenik direktora MMF-a Murilo Portugal kaže da privredne performanse Srbije "nastavljaju da budu generalno zadovoljavajuće, uprkos slabijem makroekonomskom okruženju tokom prve polovine 2010. godine".
"Pozicija Srbije u eksternom finansiranju izrazilo se popravila, pozicija rezervi je komotna, a inflacija ostaje pod kontrolom", ocenio je Portugal i dodao da,
"uprkos tom pozitivnom razvoju, Srbija ostaje izložena nepovoljnim uticajima iz regiona".
Prema njegovim rečima, vlasti u Srbiji ostaju snažno privržene strukturalnim reformama sa ciljem poboljšanja poslovnog okruženja, unapređenja privatnog investiranja i jačanja izvoznih kapaciteta, uključujući i privatizaciju i razvoj infrastrukture.
Kako je tokom rasprave o Srbiji rečeno, ekonomija naše zemlje počela je, u drugoj polovini 2009. godine, da pokazuje znake oporavka, ali s obzirom na to da se poboljšanje ekonomskih parametara ne odigrava očekivanom brzinom,
dogovoreno je, u saradnji sa srpskim vlastima, da se revidira prognoza rasta BDP i to sa dva procenta na jedan i po. Kao dva glavna razloga za pomeranje projekcije naniže navodi se niži izvoz od očekivanog, kao i niže privatne investicije.
"Niže projekcije izvoza su odraz ekonomskih poteškoća sa kojima se suočavaju glavni partneri Srbije, odnosno države u regionu, kao i EU", smatraju u MMF-u i navode da su
"niže projekcije privatnih investicija odraz veće neizvesnosti u privatnom sektoru u vezi sa perspektivom regiona u celini".
Ipak, u Fondu se nadaju da će
ekonomija postepeno početi da beleži brži rast i da će rast BDP u 2011. godini dostići oko tri odsto. Kao pozitivno kretanje, predstavnici Fonda istakli su to što je inflacija sada, po srpskim standardima, dosta niska, što predstavlja i jedinstvenu priliku da se ona trajno stabilizuje na relativno niskom nivou od oko četiri do pet procenata. Takođe, fleksibilni nominalni kurs u Srbiji se pokazao kao dobar amortizer udara tokom krize.
U maju je sa predstavnicima MMF-a
dogovoreno da se deficit budžeta, zbog manjka javnih prihoda, poveća sa prvobitno planiranih četiri, na 4,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) ili na oko 140 milijardi dinara. Dogovoreno je i da se do septembra odloži donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji će omogućiti smanjenje javne potrošnje na 41 odsto BDP-a za četiri godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 8
Pogledaj komentare