Novi trend u auto-industriji koji se neće dopasti mnogim vozačima
Sve govori u prilog tome da će maksimalna brzina automobila u budućnosti - bez obzira na snagu motora - biti fabrički ograničena. Za sada se kao limit najčešće spominje brzina od 180 km/h.
Foto: Daniel Krason/shutterstock
U utorak je stigla vest da će Renault i Dacia na svojim budućim modelima fabrički ograničiti maksimalnu brzinu na 180 km/h, dok je Volvo to najavio još prošle godine.
Zanimljivo je da Renault, u čijem je vlasništvu i Dacia, spominje i automatski sistem kontrole brzine pod nazivom Safety Coach, koji će prilagođavati ograničenje brzine prema lokalnim saobraćajnim propisima, uzimajući u obzir različite aspekte poput puta i vremenskih prilika.
Sa druge strane, Volvo će kupcima ponudti i takozvani Care Key, koji će vlasniku omogućiti da - po želji - dodatno limitira maksimallnu brzinu. Na primer, ukoliko isti automobil samostalno voze i mlađi članovi porodice koji još nisu iskusni vozači, ograničenje brzine se može postaviti i niže od opštih 180 km/h.
Renault i Volvo naravno nisu izmislili fabričko ograničenje brzine, ali su njihove najave odjeknule u javnosti s obzirom da su lestvicu postavili prilično nisko.
Poređenja radi, nemački proizvođači premijum automobila već duže vreme fabrički ograničavaju brzinu većine svojih modela na 250 km/h, iako ta vozila imaju motore koji omogućavaju znatno veće brzine. Ipak, kod nekih od njih je moguće, po želji kupca i uz doplatne pakete, donekle podići ovaj limit.
Foto: Pozdeyev Vitaly/shutterstock
Postavlja se pitanje zašto baš sada stižu ovakve najave, ali i zbog čega se proizvođači ranije nisu "dosetili" toga?
Fabričko ograničenje brzine zaista ima smisla na "civilnim" automobilima (koji nisu predviđeni za trkačku stazu). Jer vozaču bi trebalo da je važnije da je njegov četvorotičkaš startniji kako bi, recimo, bezbedno obavio preticanje, nego da može da juri 200 na sat.
Međutim, kako su automobili iz generacije u generaciju dobijali sve snažnije motore, proizvođači su iz marketniških razloga kao jednu od najvažnijih stavki isticali maksimalnu brzinu svojih novih modela.
A ta maksimalna brzina se iz decenije u deceniju povećavala, pa su pred kraj prošlog veka mnogi porodični automobili već dostizali 200 km/h, što je samo koju deceniju ranije bila brojka o kojoj je ogomna većina vozača mogla samo da sanja.
Onda je došao 21. vek i auto-kompanije su se fokusirale na bezbednost, ekologiju i automatizaciju vožnje. Podatak o maksimlnoj brzini nekog automobila više nije bio prioritet, a i zašto bi kada gotovo svaki savremeni model može da razvije više od 150 km/h, dok je u gotovo svim zemljama zakonsko ograničenje 130 ili manje.
Foto: Sashkin/shutterstock
Tako je "evolucija" počela da se odvija u kontrasmeru, pa auto-kompanije sve češće razmatraju opciju fabričkog ograničenja brzine.
Tome je doprineo još jedan faktor - masovnija pojava električnih automobila na tržištu.
Modeli na struju pri velikim brzinama troše ogormne količine električne energije, zbog čega se baterije brže prazne a, ionako nedovoljna, autonomija vožnje - skraćuje.
Zato su proizvođači "mejnstrim" električnih automobila već počeli da fabrički limitiraju maksimalnu brzinu, a ograničenje ide i ispod 180 km/h, pa kod nekih modela na struju, kao što su Škoda Eniaq ili Volkswagen ID.3, kazaljka brzinomera ne može da pređe 160 km/h.
Iako nam logika govori da nema mnogo smisla da automobil koji nije trkački ima mogućnost da se kreće mnogo brže od zakonskog ograničenja, vozači su i dalje podeljeni po tom pitanju.
Neki su nezadovoljni novim trendom fabričkog limitiranja brzine, doživljavajući to kao još jednu u nizu restrikcija koja im se nameće.
Ipak, u anketi koju smo prošle godine postavili na našem sajtu i u kojoj je učestvovalo oko 6.500 čitalaca, njih skoro 4.800 tada je podržalo odluku kompanije Volvo da ograniči brzinu svojih budućih modela na 180 km/h.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Naftna industrija Srbije (NIS) prilagođava svoje poslovanje američkim sankcijama koje si stupile na snagu 9. oktobra, navodi se u današnjem saopštenju većinskog vlasnika NIS-a, ruske kompanije Gasprom njeft.
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski Lukoil.
Rat u Ukrajini – 1.380 dan. Ruske snage su jutros granatirale Dnjeprovski okrug Herson, ranivši tri osobe, izvestila je Hersonska regionalna vojna uprava (VU) na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Rat u Ukrajini – 1.381 dan. Ruske snage su napale dva okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti, ubivši dvanaestogodišnjeg dečaka i ranivši tri osobe, saopštio je Vladislav Hajvanenko, načelnik vojne uprave Dnjepropetrovske oblasti.
Mađarska je formalno odbacila izdavanje evroobveznica radi podrške Ukrajini, čime je EU ostala bez potencijalnog plana B u slučaju da ne pronađe način za korišćenje zamrznutih ruskih sredstava kako bi finansirala zajam od 165 milijardi evra za Kijev.
Rat u Ukrajini – 1.381 dan. Ruske snage su napale dva okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti, ubivši dvanaestogodišnjeg dečaka i ranivši tri osobe, saopštio je Vladislav Hajvanenko, načelnik vojne uprave Dnjepropetrovske oblasti.
Mađarska je formalno odbacila izdavanje evroobveznica radi podrške Ukrajini, čime je EU ostala bez potencijalnog plana B u slučaju da ne pronađe način za korišćenje zamrznutih ruskih sredstava kako bi finansirala zajam od 165 milijardi evra za Kijev.
Pakistan i Avganistan sukobili su se večeras duž granice, a nema podataka o eventualno povređenima, saopštili su zvaničnici obe zemlje, usred pojačanih tenzija nakon neuspešnih mirovnih pregovora ranije ove sedmice.
Bivši šef britanske tajne obaveštajne službe MI6 Ričard Mur upozorava da Kremlj ne vodi rat zbog teritorije, već zbog ambicije da Ukrajinu pretvori u državu nalik Belorusiji – politički potčinjenu, kontrolisanu i lišenu suverenog odlučivanja.
Nakon godina odbijanja velikih akvizicija, Netfliks je postigao ugovor vredan skoro 83 milijarde dolara za kupovinu Warner Brosa, što je pokrenulo mnoštvo ključnih pitanja.
Novi trejler za petu sezonu serije "Emili u Parizu" potvrđuje da omiljena američka marketinška stručnjakinja Emili Kuper (Lili Kolins) privremeno napušta Pariz i seli se u Rim.
Netflix je objavio da je postigao dogovor o kupovini kompanije Warner Bros. Discovery, čime je brzo okončana dramatična trka u nadmetanju u kojoj su učestvovali i Paramount Skydance i Comcast, pokušavajući da preuzmu ovu veliku medijsku kuću.
Ako ste ikada preleteli preko naslova literature o samopomoći i osetili da vam obećavaju mnogo, a zapravo govore premalo, verovatno znate taj tihi umor od fraza poput "pronađite svoju istinu" ili "krenite na svoje putovanje isceljenja".
Direktor je zaključio porukom da “snovi ostaju snovi dok ih ne ostvariš” i podsetio da se u esportu uspeh ne može postići bez realnih resursa i održive strukture.
Za sve one koji imaju takmičarski duh, tokom tri dana festivala imaće priliku da pokažu svoje veštine na mnogim esports turnirima koje organizuje Klan RUR i da osvoje novčane nagrade!
The ICC has issued arrest warrants for Russian President Vladimir Putin and five other individuals over their alleged involvement in war crimes in Ukraine.
The Navy of Iran’s Islamic Revolutionary Guard Corps fired ballistic and cruise missiles at simulated targets in the Persian Gulf during two days of military drills aimed at deterring foreign threats.
Former CIA agent John Kiriakou has revealed which countries he currently considers the most dangerous in the world, recalling trips that ended in tragedy.
American basketball player Wade Baldwin spoke about the wave of coaching changes in elite European basketball, including the resignations of Željko Obradović and Ettore Messina, as well as the dismissal of Igor Kokoškov.
Evropska komisija je kaznila X u vlasništvu Ilona Maska sa 120 miliona evra, što je prva novčana sankcija izrečena po novom zakoniku o moderaciji sadržaja u EU.
Američki potpredsednik Džej Di Vens oštro je reagovao na način na koji EU sprovodi svoja digitalna pravila (DSA), poručivši da Brisel ne bi trebalo da "napada američke kompanije zbog gluposti".
Ekstremni luksuz izgleda da prkosi svim svetskim krizama - Bugatti je već rasprodao sve planirane primerke Tourbillon modela vrednog čak 3,8 miliona evra.
Dvotaktni motori pružaju znatno veću specifičnu snagu od četvorotaktnih, a uz to su lakši i mnogo jednostavniji. Zbog svega ovoga, General Motors planira da ih vrati u život.
Komentari 208
Pogledaj komentare