Otkriće koje menja sve udžbenike istorije

Fosilizovana vilica pronađena u tlu na teritoriji Etiopije potpuno će promeniti udžbenike istorije, jer svedoči o tome da su ljudi postojali barem pola miliona godina ranije nego što se dosad mislilo.

Život

Izvor: Independent

Četvrtak, 05.03.2015.

13:02

Default images
Beta / AP Photo/Kaye Reed

Naučnici su potvrdili da deo vilice pripada Homo genusu i da je 2,8 miliona godina star, što znači da je 400.000 godina stariji od najstarijeg fosila iz iste grupe pronađenog pre njega.

Otkriće popunjava veliku prazninu u istoriji razvoja čoveka od vremena primitivnog “majmunolikog čoveka” – Australopithecus afarensis - čiji je najpoznatiji predstavnik Lusi, do prvog poznatog člana porodice “ljudi”, vrste Homo habilis.

“Vilica sužava prazninu u evoluciji australopitekusa i prvih ljudi. To je odličan primer tranzicionog fosila u ključnom periodu za ljudsku evoluciju”, kaže Bil Kimbel, direktor Instituta za poreklo ljudi na Univerzitetu u Arizoni.
Deo vilice sa zubima pronašao je apsolvent Kalašu Sejum iz Adis Abebe koji je istraživao brdo u regiji Afgar u Etiopiji, gde su već pronađeni mnogi fosili drevnih ljudi.

Iako naučnici još ne mogu sa sigurnošću da tvrde kojoj vrsti pripada vilica, oni veruju da je reč o rodu homo, koji karakterišu uspravan položaj tela, sposobnost upotrebe sofisticiranih alata i relativno veliki mozak.

“Uprkos brojnim istraživanjima, fosili pripadnika roda homo stariji od dva miliona godina su veoma retki”, kaže Brajan Vilmoar sa Univerziteta u Nevadi koji je predvodio ovu studiju objavljenu u stručnom časopisu Science.

Najstariji fosil koji je pripadao čoveku datira od pre 2,3 miliona godina i reč je o Homo habilisu, vrsti koja je prethodila Homo erectusu.
Beta / AP Photo/William Kimbel
Naučnici sada smatraju da postoji zajednički predak više grupa Homo habilisa i da odgovor leži u pronađenoj vilici.

Jedno od pitanja na koja još nema odgovora je i to koji faktori okruženja su uticali na evoluciju pripadnika roda homo. Neki naučnici misle da je reč o klimatskim promenama, zbog kojih su rani ljudi morali brže da se adaptiraju, ali je potrebno još drevnih fosila, kako bi se pretpostavke potvrdile.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

110 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: