Su čim ćemo izać' pred Kineze?

Olimpijske igre u Atini 2004. godine bile su potpuno neuspešne za sportiste iz Srbije. Jasna Šekarić osvojila je srebrnu medalju, a drugo mesto pripalo je i vaterpolistima.

Dan pred četvrtfinalnu utakmicu odbojkaškog turnira (koju je selekcija tadašnje SCG izgubila) tadašnji predsednik (tadašnjeg) OKSCG Dragan Kićanović rekao je da «nije pravi trenutak za analize» stanja srpskog olimpijskog sporta.

Prošle su tri godine, košarkaši se pripremaju za Evropsko prvenstvo, odbojkaši će olimpijsku 'vizu' tražiti na svom prvenstvu kontinenta, vaterpolisti na završnici Svetske lige. Do Pekinga je ostalo još godinu dana, za analize je sada kasno, ali je trenutak zgodan da se napravi neka vrsta preseka...

Izvor: Miloš Šaranoviæ

Petak, 27.07.2007.

23:20

Default images

Koliko sportista će predstavljati Srbiju u Pekingu i da li možemo da se nadamo da eć broj i sjaj medalja biti veći?

Jedina, skoro pa verovali ili ne, selekcija koja je obezbedila nastup na Igrama u Pekingu je fudbalska reprezentacija. Drugo mesto na PE za igrače mlađe od 21 godine donelo je pravo da se nastupi na olimpijskom turniru, na kojem je, na žalost, pre tri godine učestvovao Petrovićev tim sa EP 2004. godine.

U sledećim nastavcima biće priče o tome kako se ko priprema za Igre ili za pokušaje da se do Pekinga uopšte dođe, ovo je samo pregled onih koji su učešće obezbedili, takmičenja na kojima se 'vade vize' i izgleda naših sportista.

Deo prvi, sportovi na vodi

Vaterpolo – muškarci

Olimpijski vicešampioni iz Atine u dve kolone marširaju ka Pekingu. Selekcije Srbije i Crne Gore pojaviće se na završnom turniru Svetske lige koji se igra u Berlinu. Pobednik tog turnira ili ekipa koja ostvari najbolji plasman ne računajući osvajače medalja sa SP iz Melburna (Hrvatska, Mađarska, Španija) obezbediće plasman na OI. U septembru se igra evropski kvalifikacioni turnir na kojem će jedna ekipa obezbediti plasman. Još tri mesta osvajaće se na predolimpijskom kvalifikacionom turniru sledećeg leta.

Selekcija Srbije bi mogla da obezbedi nastup na Igrama već na završnici Svetske lige, ako to ne uspe, samo bi čudo moglo da spreči prvake Evrope da se ne izbore za odlazak u Peking na kvalifikacionim turnirima.

Vaterpolo – žene

Igraće po jedan predstavnik svakog kontinenta, a tri mesta popuniće najbolje ekipe sa kvalifikacionog turnira.
Selekcija Srbije praktično nema izgleda da se nađe na Olimpijskim igrama.

Selekcije SFRJ, SRJ i SCG osvojile su ukupno devet olimpijskih medalja, tri zlatne, pet srebrnih i jendu bronzanu.
Plivanje

Nastup na Igrama u Pekingu već su obezbedili Miroslava Najdanovska (100m slobodno), Milorad Čavić (100 delfin) i Vladan Marković (200 delfin). Trenutni ’vlasnik prava na nastup na OI u disciplini 100m prsnim stilom je mladi Čaba Silađi.

Prema pravilima Svetske federacije sportova na vodi jedna država može da ima samo jednog predstavnika u jednoj disciplini sa ’B’ normom. Da bi imala više predstavnika svi bi morali da isplivaju vreme bolje od ’A’ norme. Tepavčević i Silađi plivali su brže od 1:03,72, ali Silađi ima bolji rezultat (1:02,63) od Tepavčevića (1:02,80).

I Ivan Lenđer plivao je bolje od ’B’ olimpijske norme (54,71) na 100m delfin, ali kako Čavić ima ’A’ normu i Lenđer bi morao da je ispuni.

Plivači će imati priliku da na Prvenstvu Srbije, od 3. avgusta, obezbede nastup u još nekoj disciplini, a kao i u atletici, kriterijum za nastup na Igrama je rezultat, bez obzira na to gde je postignut.

Đurđica Bjedov, predstavnica SFR Jugoslavije osvojila je 1968. godine u Meksiku zlatnu medalju na 100m prsno i srebrnu na 200m istim stilom.
Kajak-Kanu

Četverac Filipović, Zorić, Đenadić, Sibinkić ima zlatne medalje sa prvenstava Evrope, a na Svetskom prvenstvu u Duisburgu i oni i ženski četverac (Knežević, Kubik, Tibor, Panda), kao i dvojac Filipović, Zorić boriće se za olimpijske norme.

U Montrealu 1976. godine Matija Ljubek osvojio je dve medalje, u kanuu jednosedu na 1000 (zlatna) i 500 metara (bronzana), četiri godine kasnije u Moskvi nije bilo medalja, a u Los Anđelesu 1984. godine osvojene su tri medalje, kanu dvosed Ljubek, Nišović bio je prvi na 500 metara, drugi na dvostruko dužoj deonici, a kajakaš Milan Janić bio je drugi na 1000 metara.

Veslanje

Najznačajnije takmičenje veslača i veslačica je Svetsko prvenstvo koje se od 26. avgusta održava u Minhenu, u Nemačkoj.
U muškim disciplinama pravo da nastupe na OI izboriće prvih 11 posada, a u ženskim po devet. Dvojac, četverac, četverac za lake veslače i Iva Obradović predstavljaće Srbiju, a najveće šanse imaju Nikola Stojić i Goran Jagar u dvojcu i 'laki' četverac Urošević, Babović, Nedeljković i Tomić. Poslednja šansa za plasman na OI je Kvalifikaciona regata koja će biti održana sredinom juna iduće godine u Lucernu i sa koje dve najbolje posade stiču pravo učešća na OI u Pekingu.

U Helsinkiju 1952. godine četverac Bonačić, Valenta, Trojanović, Šegvić osvojio je zlatnu medalju, 1980. godine dvojac Pančić, Stanulov bio je drugi, a bronzanu medalju za SFRJ osvojio je dvojac sa kormilarom (Celent, Mrduljaš – Reić). Zoran Pančič i Milorad Stanulov bili su ’bronzani’ u Los Anđelesu’, u Seulu 1988. godine dvojac Prešern, Mujkić osvojio je poslednju medalju za SFRJ, takođe bronzanu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: