„Pre mnogo godina, čitao sam neke knjige u kojima se predviđa današnji metež, ali sam mislio da će se takve stvari događati u podalekoj budućnosti, a pretpostavljam da su tako mislili i njihovi autori”.
Šta se može reći o dugovečnosti u državi koja je za jedan vek bila tri puta kraljevina, niz puta socijalistička, „halucinantna“ savezna republika, „parapsihološka tvorevina“ državna zajednica i na kraju „komendija od republike“? Šta se može reći o dugovečnosti u gradu koji sebe vidi kao „glavni grad noćnog provoda u Evropi“? Šta se može reći o dugovečnosti pisaca čija imena nakon smrti postanu puka poštapalica?
Roman Svetislava Basare u svetu u kome svega ima u izobilju, sem smisla, prepoznaje jednu dugovečnost i konstantu – život tetke Jelene Nastasijević. Na periferiji ostaju suludi nacionalni mitovi, komunistička malograđanština, evropejci i rodoljubi u dijaspori, a ipak roman „Dugovečnost“ baš o njima govori.
Pošto se bližite šezdesetoj, čiju bi propast značila Vaša dugovečnost? Tetkina dugovečnost dočekala je propast komunizma. Ako bih nekim slučajem poživeo koliko moja tetka, što je naravno nemoguće, a što, uostalom, ne bih ni želeo, doživeo bih apsolutnu propast mnogih stvari. Svet, a sa njim i Srbija (iako daje sve od sebe da se izoluje) zapao je u krizu kojoj se ne nazire ishodište. Ne mislim na ekonomsku krizu. Kriza je mnogo dublja i sveobuhvatna. Običaji, stvari i ljudi propadaju na dnevnoj bazi. Nema nikakve stabilnosti, o izvesnosti da i ne govorim. Pre mnogo godina, čitao sam neke knjige u kojima se predviđa današnji metež, ali sam mislio da će se takve stvari događati u podalekoj budućnosti, a pretpostavljam da su tako mislili i njihovi autori. Ali eto, sve se ubrzava.
Šta je sa dugovečnošću Ive Andrića? U romanu ste cinično pisali o njegovoj zadužbini. Andrićevo delo će biti dugovečno ponajpre zahvaljujući samom tom delu. Ja uopšte ne verujem u zadužbine, muzeje, legate, kulturno-prosvetne zajednice i slične stvari. Iako volim slikarstvo, vrlo rano sam prestao da zalazim u muzeje jer se tamo, zbog želje da se vidi što više, zapravo ne vidi ništa. Ja umetničke slike gledam u slikarskim monografijama. Ako je štampa dobra, tamo slike izgledaju bolje nego u prirodi. Sa druge strane, da nije tih zadužbina, uključujući i Andrićevu, Andrića bi prekrio zaborav.
Kako tome doprinosi Kusturičin „Andrićgrad”? Letos sam u prolazu, iz auta, video taj kompleks sagrađen na višegradskoj jaliji. Šta da kažem? To lepo (i pomalo nestvarno) izgleda, ali posle iskustva sa Staljingradima, Titogradima i sličnim “gradima”, gradovi nazvani po ličnostima, makar to bio i Andrić, nekako su mi sumnjivi. Čisto sumnjam da bi se to dopalo Ivi Andriću, krajnje povučenom i nenametljivom čoveku. Osim što od njega treba da učimo kako se piše, trebalo bi da učimo i kako se ponaša.
Zašto su Pekić i Kiš, koji se takođe pominju u romanu, gotovo „izgnani“ iz lektire? Nisam imao pojma da su izbačeni iz lektire. A da budem iskren, nisam ni znao da su tamo, jer sam baš odavno završio školu. Ako su zaista izgnani, onda je to zato da bi se u lektiri našli neki drugi pisci, pretpostavljam patriotskiji od Kiša i Pekića.
Sa druge strane, kako je Dobrica Ćosić ostao dugovečan kao „državni pisac“? Eh, kako! Protiv Ćosića nema borbe. On šta naumi, to i ostvari. I to radi kao njegova omiljena reka, Morava: lagano odnosi deo po deo oranice, širi se po srpskoj ravnici, po Beogradu, a da je nekim slučajem naučio neki strani jezik, raširio bi se i po svetu. Lepo je to knjizi svojih sećanja opisao Vidosav Stevanović, svojevremeno urednik Ćosićevih knjiga. On tako hoće, kaže tu Vidosav, i to tako bude.
Postoji li neka simbolika u pogibiji dede Velizara Nastasijevića na otvaranju Sajma knjiga? Naravno da postoji. Čak je i previše simbolična. Eksplozija koja je, srećom samo u romanu, raznela Velizara Nastasijevića, mog izmišljenog dedu po ocu, razbacala je delove njegovog tela na štandove bivših jugoslovenskih repubika i to po redosledu otcepljenja. A deda Velizar je, kao što iz romana vidimo, bio zakleti Jugosloven. Mada ne sumnjam da bi, samo da je poživeo, postao Srbin sa dna kace.
Šta bi bio „populistički kulturni model“ koji je vazda prisutan i koga ne možemo da se oslobodimo? Najkraća definicija – papazjanija. Mešanje privatnog i javnog, svetog i profanog, niskog i uzvišenog. To je, zapravo, prostakluk kao način življenja.
U jednom intervjuu ste umesto „mitomanije“ predlagali „realno tumačenje istorije“. Šta bi to bilo realno sagledavanje istorije? Realno sagledavanje istorije bilo bi sakupljanje, klasifikacija i prezentacija istorijskih činjenica, bez ideoloških obrada. To je, međutim, u Srbiji nemoguća misija. Udžbenik istorije, recimo, iz koga sam u osnovnoj školi učio ja i isti takav udžbenik mog sina, u koji sam pre nekoliko godina zavirio, nemaju gotovo ništa zajedničko. I još nešto. Pisac aktuelnog udžbenika istorije u SFR Jugoslaviji bi bez sumnje završio na robiji. Toliko o našoj istoriji.
Kad već govorimo o udžbenicima, zanimljivo je da ste stali na stranu bivše ministarke Ljiljane Čolić kada je svojevremeno nameravala da ukine Darvinovu teoriju evolucije iz udžbenika. Zašto? Zato što sam pristalica kreacionizma. Ne bih sada da se upuštam u pobijanje Darvinove teorije prepune rupa - time se poslednjih godina bave i neki eminentni pobornici teorije o evoluciji – ali isto tako ne bih da nikome namećem svoje mišljenje o postanku sveta. To je nepostojeći problem. I lako rešiv. U udžbenicima treba napisati da postoje kreacionistička i evolucionistička teorija o postanku sveta i čoveka, pa neka svako bira po svom ukusu.
Jedna fraza se uporno ponavlja u romanu - „bez obzira na nacionalne, verske i polne razlike“. Zašto ova floskula u Srbiji ima najmanje smisla? Srbija je obećana zemlja besmislenih floskula. Ima li lepše ilustracije za to od legitimacione poštapalice kvazipatriotskih novinara “mrze sve što je srpsko”. Ja sam u romanu u velikim količinama koristio te izanđale matrice, upravo da bih naglasio njihov besmisao. Ali isto tako sam podvrgao ironiji i njihove sestre sa levice, matrice političke korektnosti i usijane evrofilije.
Napisali ste da je krah Evrope (pa i Srbije) nastupio kada su potrebe prevladale principe - da je „za čoveka 21. veka guzica vrhunska briga“. Da li je crkva sa klima uređajem, koja je, inače, bila ilustracija za Vaš tekst u NIN-u, dobra ilustacija i za tu tezu? Hrišćani XX I XXI veka imaju neodoljivu potrebu da udobno zasednu na krst. Posetiocima crkve sa klima uređajem moram reći da u paklu ne postoji er kondišn.
U romanu, tetka Jelena Nastasijević koja je poštovala tradiciju i kult mrtvih, sahranjena je pod uglom od 75 stepeni. Šta to govori o društvu i tradiciji? To govori da se ovdašnje društvo i tradicija nalaze pod uglom od 75 stepeni u odnosu na sanduk moje tetke. Malo je bizarno, ali to je u stvari sušta istina. Moja pokojna tetka je volela čvrste i solidne stvari, pa smo joj, kad je umrla, kupili masivan sanduk od orahovine sa raznoraznim girlandama i drugim tricama i kučinama. Sanduk, međutim, nikako nije hteo da uđe u grobnicu, projektovanu, pretpostavljam, za skromnije sanduke. Da ne dužim, majstori su morali da intervenišu i da testerama uklanjaju lajsne i ukrase. I posle intervencije, sanduk nije mogao biti položen u horizontalan položaj. Konačno, moja tetka je ceo svoj dugi život proživela uspravno, zašto bi to bilo drugačije posle njene smrti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Efraim Zurof odgovorio je na tekst Menahema Rozensafta koji je objavljen u Tajms of Izrael, u kojem Rozensaft insistira na tome da Generalna Skupština UN mora da prizna da se u Srebrenici "dogodio genocid".
Efraim Zurof odgovorio je na tekst Menahema Rozensafta koji je objavljen u Tajms of Izrael, u kojem Rozensaft insistira na tome da Generalna Skupština UN mora da prizna da se u Srebrenici "dogodio genocid".
Španski premijer Pedro Sančez sutra će saopštiti da li će podneti ostavku zbog optužbi protiv svoje supruge Begonje Gomez za korupciju i trgovinu uticajem.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 63
Pogledaj komentare