Info

Četvrtak, 21.04.2011.

00:17

Kako napraviti "veliku baštu Beograda"

U Beogradskoj opštini Barajevo jedna porodica nije zaboravila da snaga, zdravlje i ljubav na usta ulaze. U svojoj bašti proizvode organsku, zdravu hranu, ne samo za sebe, već i za prijatelje i sugrađane.

Izvor: Željko Blažiæ

Default images

Rotkvice koje ne morate da perete, sveža zelena salata, mladi luk, paradajz koji nema ukus hemikalija i mnogo drugo voće, povrće i žitarice – sve to nalazi se u bašti Miodraga Radivojevića, poljoprivrednika iz Barajeva, koji je proizvodnjom organske hrane počeo da se bavi pre 6 godina na nagovor svoje supruge.

"Moja supruga, inače rođena Beograđanka, kada je došla da živi ovde na selo sa mnom, kada je probala hranu koju sam već proizvodio za sebe, znači bez pesticida i veštačkih đubriva, ona je došla na ideju da to proširimo i da radimo za ostale, za građane Beograda", priča Radivojević.
Miodrag, inače poznatiji kao "Laf", iskoristio je svoj nadimak i tako nazvao svoju organsku farmu na kojoj je uposlio čitavu porodicu.

Pored njega, supruge Zorane i njihove dece, na gazdinstvu su angažovana još 2 stalna i 3 sezonska radnika.

Ka modelu socijalnog preduzeća

U planu im je izgradnja staklenika koji će uz pomoć grejanja davati plodove čitave godine. Ovo proširenje posla planiraju da iskoriste kako bi pomogli onima koji su najugroženiji.

"Jedna od ideja ove farme jeste da služi kao model socijalnog preduzeća", otkriva Zorana Radivojević.

"Stoga planiramo da uposlimo neke specifične, ugrožene kategorije žena iz Barajeva, i da na taj način doprinesemo još jednom stubu održivog razvoja, sem ekološkog i ekonomskog – a to je socijalni razvoj", kaže ona.

"Srpska trpeza" od istoka do zapada

Upravo povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Srbije i kreiranje novih radnih mesta u poljoprivredi ciljevi su "Agrobiznis" projekta, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Rimer Lejn iz USAID-a ocenjuje da je hrana u Srbiji kvalitetna, zdrava i da njen potencijal nije u potpunosti iskorišćen.

Mnogi proizvodi iz Srbije mogu se pronaći u radnjama širom sveta, od džemova u Nju Jorku, do sokova u Hon Kongu.
Međutim, nije više dovoljno da je hrana organska, već je potrebno i podržati one koji je proizvode.

"Morate ponuditi organski plus", kaže Lejn.

"To znači da hrana nije samo organska, već i lokalna. Drugim rečima, u Srbiji ću pre kupiti organsku hranu koju su proizveli srpski farmeri", rekao je on.

"To je zato što želim da podržim lokalne proizvođače. Upravo zbog toga potrošači teže ka organskom plusu, zato što žele da podrže lokalne proizvode", navodi Ričard Lejn.

Organsk(ij)a Srbija

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je oko 4.500 hektara zemlje pod organskom proizvodnjom, dok su nezvanične procene da je tome posvećeno oko 10.000 hektara. Međutim, to nije prevelika površina ako znamo da, primera radi, od zemalja u regionu Slovenija prednjači sa oko 30.000 hektara.

Prema rečima Nade Mišković, predsednice "Serbia organika" (nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju hrane), postoji šansa da se situacija u narednom periodu promeni i da se broj proizvođača organske hrane poveća.

"Mi očekujemo da će se to u narednom periodu, od godinu-dve, udvostručiti", rekla je Miškovićeva. "Ako uspemo da nađemo sredstva za besplatnu sertifikaciju, posebno za period konverzije, kada se iz konvencionalne proizvodnje prelazi na organsku, kada je dosta teško plasirati proizvod po višoj ceni, nadamo se da će odaziv biti jako veliki zato što ljudi prepoznaju da je to jedan od načina da dođu do većeg profita, a i samim tim da se oni sami ne truju, da ne truju kupce i da svi zajedno budemo zdraviji", smatra ona.

Ne ide samo od sebe

Da li će i država pomoći da građani budu zdraviji ili će za to morati sami da se pobrinu?

Porodica sa početka priče, Radivojevići, kažu da subvencione kredite za koje su se prijavili još nisu dobili. Zorana Radivojević u šali kaže da ako nemaju kredit u proleće – u drugom delu godine neće im ni biti potreban.

"Iskreno da vam kažem, mislim da ćemo imati veće šanse da dobijemo pomoć od Evropske unije nego od naše države", kaže Radivojevićeva.

"Naša država za sada nije uradila ni dovoljan broj strateških dokumenata da uopšte može da povuče fondove iz EU, ali jednom kada oni budu na raspolaganju, ja se iskreno nadam da će prioritet biti organska poljoprivreda", rekla je ona.
Zorana i Miodrag trenutno proizvode hranu koju prodaju na dve zelene pijace u Beogradu, a pored toga, stvorili su sistem dostave organske hrane na kućnu adresu, i kažu da tako snabdevaju svežom hranom stotinak porodica.

Sa izgradnjom staklenika, najavljuju da će povećati i svoju proizvodnju, a nadaju se da će jednog dana njihova bašta, pa i čitavo Barajevo, postati "velika bašta Beograda".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

1 d

Podeli: