Američki ekonomista i predavač na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku objašnjava da se poverenje u kapitalizam, koje se temelji na finansijskim tržištima, rasulo.
"Finansijska kriza dokazala je da taj model ne deluje. U SAD su se sumnje pojavile već pre krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu", dodaje on.
Stiglic, u intervjuu za slovenački list Mladina, kaže da su se
"političari fokusirali na to kako da južnu Evropu nateraju na štednju i reforme. Ali, demokratija podnosi samo ograničenu meru rezova i to je premalo za uspeh".
"Svetskoj ekonomiji prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine Evropa, kojoj u kratkom periodu preti druga recesija. Idućih nekoliko godina biće zaista teške", predviđa on i upozorava da će se okolnosti zbog mera štednje dodatno pogoršati.
Ugledni ekonomista je dodao da
ne vidi svetlo na izlazu iz tunela. Bes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju da rastu.
"Zbog privrednog nazadovanja prihodi od poreza su manji od planiranih, a socijalna davanja rastu. Posledica svega je da nije moguće uštedeti koliko se planira", smatra Stiglitc i dodaje da briselski metod pojačane štednje neće uroditi plodom jer
na svetu ne postoji primer da se bolesna država oporavila smanjivanjem plata, penzija i socijalnih transfera.
Države bi, po njegovu mišljenju, morale da povećaju, a ne da smanjuju potrošnju.
"Budžetski deficit ne raste ako se povećaju porezi. U tom slučaju privreda uloženi novac višestruko oplodi. Mislim na uvođenje poreza na finansijske transakcije o kojem razmišljaju u Nemačkoj i nekim drugim državama. Osim toga, Evropska investiciona banka bi lako odobrila više zajmova malim i srednjim preduzećima, ali mnoge banke 'zatvaraju slavinu'", kaže on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 16
Pogledaj komentare