Komplet hitne "nedoumice" 2.400 RSD

Vozači imaju rok od mesec dana da kupe novi komplet prve pomoći, ali važeći propisi donose mnogo nedoumica za 2.400 dinara koliko će koštati ovi kompleti.

Izvor: B92, Politika

Petak, 19.08.2011.

12:41

Default images

Za početak, iz važećih propisa nije jasno da li će građani moći da dokupe medicinsko sredstvo koje upotrebe ili će svaki put kad uzmu u ruke zavoj ili gazu, kupovati ceo novi komplet, koji košta oko 2.400 dinara.

Povodom toga, u Ministarstvu za infrastrukturu kažu da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, a Agencija za lekove i medicinska sredstva ističe da sva ovlašćenja inspekcije Ministarstva zdravlja prestaju kada korisnik kupi komplet prve pomoći i stavi ga u kola.

Od tog trenutka je posedovanje i korišćenje ovog seta u nadležnosti saobraćajne policije koja, naravno, ne može da kaže građanima da li smeju da dokupljuju potrošene zavoje i gaze.

"Bilo bi logično da građani mogu da kupe komponente koje iskoriste, ali to pitanje je sporno. Ova činjenica nije naglašena u SRPS Z.B2. 001 standardu kojim je propisan sastav i kvalitet kompleta za prvu pomoć ili u Pravilniku o tehničkim uslovima vozila koji je propisao ovu novinu", objašnjava Aleksandra Vujačić, rukovodilac sektora za medicinska sredstva Agencije za lekove i medicinska sredstva. Precizno tumačenje ovog pravilnika neophodno je kako armija vozača ne bi bila prepuštena slobodnoj volji „saobraćajaca”, mišljenje je profesora Vujanića.

"Bilo bi logično da, ukoliko potrošimo nešto iz seta prve pomoći, možemo slobodno da odemo do apoteke i dokupimo ono što nam nedostaje. Ali to bi trebalo da bude zvanično propisano, a ne da rizikujemo da nas saobraćajni policajac kazni ukoliko smo potrošili jedan zavoj ili gazu ", objašnjava naš sagovornik i dodaje da ne vidi zašto je ta kutija u koju su spakovana sredstva za prvu pomoć toliko važna i zašto ne bismo mogli sve što je propisano da kupimo i da odložimo u bilo koju staru kutiju.

Ukoliko građani budu morali da kupe ceo komplet umesto upotrebljenih komponenti, to je onda čista pljačka, izričita je Vukica Stevanović, predstavnik udruženja „Farmaceutsko jezgro”.

"Proizvođači su seli narodu na grbaču. A država im u tome pomaže raznim zakonskim obavezama koje ljudi moraju da plate. U ovom slučaju je jasno da nekomora da zaradi pare", mišljenje je sagovornica.

Vukica Stevanović upozorava vozače da se kompleti za prvu pomoć prodaju na sumnjivim mestima i da se može desiti da daju pare za prvu pomoć koja nije usklađena sa srpskim standardom.

Naime na listi proizvoda koji zadovoljavaju standard nalaze se paketi „Galenike“, „Mediteksa“ i "MBS Tehno". Ako se ima u vidu da u Srbiji ima 2.5 miliona vozila, to znači da država ovakvim propisom samo ovih trima kompanijama prosleđuje plen od 60 miliona evra.
Takođe, vozila registrovana u inostranstvu koja su u tranzitu kroz Srbiju, ne moraju da poseduju komplet prve pomoći usaglašen sa srpskim jer je Srbija potpisnica Konvencije o saobraćaju, koja podrazumeva međusobno priznavanje opreme, kažu u Ministarstvu za infrastrukturu.

Ipak, građani Srbije ne mogu da imaju u svojim kolima kutije prve pomoći proizvedene u inostranstvu iako su su i do dva puta jeftinije jer na njima nije istaknuta oznaka SRPS Z.B2. 001.

Treba napomenuti i to da je kampanja uvođenja kompleta hitne pomoći vođena pod parolom da je tako u EU, što je međutim, apsolutna neistina, jer mnoge zemlje nemaju obavezu posedovanja kompleta hitne pomoći.
Da ironija bude veća, u realnom životu očevici ili učesnici saobraćajnih nesreća, veoma retko pružaju pomoć povređenom, kaže dr Slađana Anđelić, načelnik stručno-metodološkog centra Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu.

"Većina građana je uzdržana kada naiđe na žrtvu nesreće. Ne znaju šta smeju, a šta ne bi trebalo da preduzmu. Mnogi se zbune i uplaše da dodatno ne povrede žrtvu. Neki ljudi loše reaguju na krv ili recimo na povraćanje. Mnogi su gadljivi na pomisao da nekome daju veštačko disanje, a u kritičnim situacijama o tome ne bi trebalo da se razmišlja", mišljenje je dr Anđelić.

Često se dešava da očevici pozovu Hitnu pomoć, a oni nestanu bez traga i glasa. Neki od njih se plaše da će odgovarati jer nisu pomogli povređenom.

"Ne smemo ni preterano da hrabrimo ljude da pomognu povređenima jer laici ne znaju pravilno da procene situaciju, pa mogu dodatno da ugroze sopstvenu bezbednost i žrtvu", objašnjava naša sagovornica i dodaje da bi svi građani trebalo da pohađaju kurseve iz pružanja prve pomoći kako bi obnovili staro znanje i stekli novo. Ovi kursevi se organizuju i u Zavodu za hitnu pomoć.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

82 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: