Gladna i siromašna Srbija

U Srbiji 800 hiljada ljudi ne zna kada će sledeći put jesti. Svaki naš deseti sugrađanin ne zna šta znači biti spokojan. Glad najviše pogađa decu, stare osobe i osobe sa invaliditetom.

Razgovarao: Mile Bijelić

Izvor: B92

Četvrtak, 27.03.2008.

08:00

Default images

Prema zvaničnim podacima, najsiromašniji građani spadaju u sledeće kategorije: stanovnici ruralnih područja, zatim oni sa niskim stepenom obrazovanja, radno sposobni a nezaposleni, stari, deca, domaćinstva sa šest ili više članova, kao i domaćinstva kojima je hranilac porodice žena.

Kako kaže naša sagovornica Radmila Ivetić, predsednica udruženja „Banke hrane“, teško je reći koja od ovih kategorija je najugroženija jer se kriterijumi za određivanje siromaštva menjaju, odnosno, došlo je do izmene u metodologiji definisanja siromaštva.

„Oko 500 hiljada građana, ili 6,6 odsto stanovništva Srbije živi ispod granice siromaštva. To su domaćinstva koja imaju manje od 8.883 dinara po potrošačkoj jedinici mesečno. Od toga broja samo oko 45 hiljada porodica, ili oko 130 hiljada pojedinaca dobija mesečnu novčanu pomoć. U pitanju je tkz. materijalno obezbeđenje koje je, zbog ograničenih budžetskih sredstava, minimalno i iznosi od 4.310 dinara za jednočlano domaćinstvo do 8.625 dinara za domaćinstvo sa pet ili više članova. Ostalih 370 hiljada građana dobija povremenu novčanu pomoć ili je ne dobija uopšte. Smatramo da je ova kategorija stanovništva posebno ugrožena i naša pomoć je, tokom 2007. godine, u velikoj meri njima usmeravana, a u planu aktivnosti za ovu godinu oni upravo sačinjavaju našu ciljnu grupu“ kaže Ivetićeva.

Kako je geografski raspoređeno siromaštvo u Srbiji?

Region sa najvećim udelom siromaštva je centralna Srbija, gde je 10,7 odsto stanovnika siromašno, u Vojvodini 8,7 odsto, a u Beogradu 4,3 odsto stanovništva je siromašno.

Kome je u ovom trenutku najpotrebnija pomoć?

Teško je reći kome je najpotrebnija, posebno kada ne raspolažemo sveobuhvatnim podacima, ali zasigurno su sve kategorije stanovništva ugrožene. U kategoriju siromašnih ispod granice siromaštva spadaju stari, deca i lica sa posebnim potrebama, kao i domaćinstva gde je hranilac porodice žena.

Prema zvaničnim podacima, 450 hiljada dece je na neki način pogođeno siromaštvom, a oko 150 hiljada je direktno ugroženo. Svima njima je pomoć neophodna. Mi smo se opredelili da u 2008. godini pomoć u hrani pružimo socijalno ugroženim domaćinstvima evidentiranim u Centrima za socijalni rad, i to kako onima koja dobijaju redovnu socijalnu pomoć, tako i onima koja je dobijaju povremeno ili je uopšte ne dobijaju (jer imaju prihode nešto iznad propisanog cenzusa, makar to bio i dinar iznad određene granice).

Banka hrane dobija mnogo zahteva, apela za pomoć u hrani, i mi nastojimo da obezbedimo hranu svima onima koji je traže, ako ne odmah, onda u što kraćem roku. Poslednji zahtev bio je od Narodne kuhinje u Rumi.

Koji su ciljevi osnivanja Banke hrane?

Banka hrane-Beograd osnovana je krajem septembra 2006. godine kao humanitarna, neprofitna organizacija, sa ciljem da se uključi u borbu protiv gladi i smanjenja siromaštva u Srbiji, koje, inače, pogađa oko 20 odsto stanovništva.

Podizanjem svesti o problemu siromaštva u Srbiji, Banka hrane nastoji da utiče na javnost, na kompanije, banke i druge potencijalne donatore i sponzore da, kroz svoje društveno odgovorno poslovanje, odgovore na potrebe zajednice čiji su deo, tako što će svojim donacijama u hrani ili kupujući hranu radi doniranja (ukoliko se kompanije ne bave hranom) preko Banke hrane pomoći siromašnima i tako doprineti smanjenju gladi kao najgoreg vida siromaštva. S druge strane, Banka hrane kroz svoje akcije prikupljanja hrane od potrošača u mega marketima, nastoji da apeluje na svest građana o potrebi za solidarnošću sa siromašnim sugrađanima.

Kakvi su rezultati za proteklu godinu?

U protekloj godini Banka hrane sakupila je i distribuirala 25 tona namirnica (ukupne vrednosti oko 2,5 miliona dinara) za preko 2.600 socijalno ugroženih lica. Obuhvaćene su razne ciljne grupe: penzioneri (u Kragujevcu), raseljena lica u kolektivnim centrima (u Beogradu i Užicu), deca ometena u razvoju iz domova ili specijalnih škola (u Beogradu i Stamnici), korisnici Narodne kuhinje (u Smederevu), ratni vojni invalidi (u Kosjeriću), romske porodice (u Šapcu), kao i druge porodice evidentirane preko Centra za socijalni rad (u više beogradskih opština, kao i Novom Kozjaku...)

Naše akcije su realizovane zahvaljujući donatorima i sponzorima. Ukupno ih je 33 i polovina se smatra prijateljima projekta. Sa njima smo uspostavili dugoročnu saradnju. Ovde pre svega mislim na Delta holding, koji nam je jedini izišao u susret i ustupio prostor za održavanje naših akcija u mega marketima, u objektima Tempa, a ovih dana smo potpisali i ugovor o redovnim mesečnim donacijama za 2008. godinu.

Sosijete ženeral je naš jedini sponzor, odnosno jedina banka koja nam je dala određena finansijska sredstva kako bismo mogli da funkcionišemo. Sa kompanijom Donkafe imamo dogovor o redovnim dvomesečnim donacijama namirnica, kao i sa kompanijom Mikronet.....

Da li je uspostavljena saradnja sa državom?

Sarađujemo sa Timom potpredsednika vlade za primenu Strategije za smanjenje siromaštva, sa Agencijom za saradnju sa NVO i evropsku harmonizaciju na nivou grada, kao i sa centrima za socijalni rad po pitanju sakupljanja podataka relevantnih za našu delatnost. Što se tiče konkretne podrške, u smislu ustupanja prostora za magacin ili neke zajedniče akcije, za sada je nismo imali, osim što nam je opština Voždovac ustupila svoj prostor za održavanje jednog skupa. Inače, dobili smo manju finansijsku podršku krajem prošle godine, takođe od opštine Voždovac, koja se odnosila na par meseci rada, a koja nam je, naravno, dobrodošla, jer smo pokrili troškove prevoza namirnica.

Uskoro planiramo da kompletiramo ekipu, što će nam omogućiti da intenziviramo kontakte sa lokalnim i drugim vlastima, u cilju efektivnije saradnje i postizanja boljih rezultata.

Ako bi građani želeli da upute pomoć preko vas, kakvu vrstu donacije prima Banka hrane?

Banka hrane prima donacije isključivo u hrani. Naime, jedan od principa rada je: ne za novac. Mi ne primamo novac da bismo kupili hranu, već samo za pokrivanje troškova poslovanja kao organizacije. Ukoliko žele da pomognu, odnosno da se uključe u naš projekat, kao volonteri ili na neki drugi način, građani mogu da kontaktiraju s nama (telefonom ili imejlom). Svaka pomoć je dobrodošla. Inače, u toku godine organizujemo i akcije prikupljanja hrane u megamarketima, u okviru kojih potrošači, kupujući za svoje potrebe, odvoje za Banku hrane po jedan ili više proizvoda, namenjenih određenoj ciljnoj grupi i tako se solidarišu sa siromašnim sugrađanima.

Na koji način građani kojima je pomoć potrebna mogu da stupe u kontakt ili da dođu do vas?

Građani kojima je pomoć u hrani potrebna, a koji su saznali za Banku hrane putem medija, uglavnom nam se obraćaju telefonskim pozivima. Međutim, jedan od principa funkcionisanja je da se hrana ne donira neposredno korisnicima, već isključivo preko drugih organizacija ili javnog sektora koje takođe pomažu ugroženima.

To su centri za socijalni rad koji imaju evidenciju o socijalno ugroženima, Crveni krst koji najčešće ima podatke o Narodnim kuhinjama, Komesarijat za izbeglice ako su u pitanju izbegla ili raseljena lica, romske organizacije i druge nevladine organizacije. Banka hrane pruža pomoć upravo preko pomenutih organizacija jer svaka od njih ima evidenciju o svojim ciljnim grupama.

Kakvi su vaši planovi za ovu godinu?

S obzirom na nivo siromaštva u Srbiji i potrebi da se ono smanji, nepohodno je da se što veći broj aktera, kako iz državnog tako i iz javnog sektora, uključi u rešavanje ovog problema.

Banka hrane u svom projektu za 2008. godinu planira da pomoć usmeri pre svega ka socijalno ugroženim sugrađanima koji žive ispod granice siromaštva, a koji su evidentirani u Centrima za socijalni rad. Nastavićemo saradnju sa našim dosadašnjim donatorima, a kada budemo organizovali veće akcije distribucije hrane, obratićemo se i novim potencijalnim donatorima. Planiramo da razvijemo i mrežu Banke hrane u Srbiji, po regionima (Nišu, Kragujevcu ili Kraljevu, Novom Sadu) uz oslanjanje na pomoć lokalnih vlasti i donatora, kao i sa donatorima iz cele Srbije. Na taj način pomoć bi dobio mnogo veći broj siromašnog stanovništva nego sada.

Banka hrane

Prva Banka hrane osnovana je u Arizoni (SAD) 1967. godine, a u Evropi 1984. godine, u Francuskoj. Evropsku federaciju banaka hrane osnovale su Francuska i Belgija 1986. godine, sa sedištem u Parizu.

2005. godine 188 lokalnih banaka hrane iz 17 zemalja Evrope podelile su ukupno 215 hiljada tona hrane, vrednosti 444 miliona evra, populaciji od skoro 4 miliona ljudi, posredstvom 22 hiljade udruženja. Evropska federacija neprestano se širi i danas okuplja preko 5 hiljada volontera.

Sajt na kome možete posetiti „Banku hrane“ je www.bankahrane.org

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

12 h

Podeli: