Doktor Google nije lekar!

Stručnjaci su procenili da svaki sedmi stanovnik Evrope uz pomoć internet pretraživača pokušava da pronađe pravu dijagnozu za svoje zdravstvene tegobe. Lisa vam otkriva kakve to sve rizike nosi.

Preuzeto iz magazina "Lisa"

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 23.09.2009.

10:33

Default images

Jeste li ikada u internet pretraživač upisali svoje simptome? Ako upišete samo „čudni trnci u vrhovima prstiju”, pokušavajući da saznate o čemu je reč, otkrićete da verovatno imate rane simptome multiple skleroze, oštećenje nerava u kičmi ili dijabetes? Da li se pretvarate u pravog internet hipohondra? Prema poslednjim istraživanjima, svaki sedmi Evropljanin traži dijagnozu za svoje zdravstvene tegobe na nekom od popularnih internet pretraživača, a ta se brojka u poslednjih deset godina udvostručila, i to zbog povećanja broja korisnika interneta. Ljudi prvenstveno misle da će, kada otkriju svoju bolest putem pretraživača, steći dobar uvid u nju, ne shvatajući da ne mogu sasvim da razumeju o čemu je zaista reč. Odlazak lekaru često je za njih gubitak vremena (čekanje, odlazak, povratak).

„Mnogi se boje svojih simptoma i misle da će lakše prihvatiti situaciju ako se sami informišu“, objašnjava lekar porodične medicine Mirela Vuković. Ako, recimo, u pretraživač upišete „otečeno grlo“ pojaviće se 15 različitih dijagnoza, od upale grla preko sifilisa, pa sve do raka limfnih čvorova. Posle toga verovatno ćete sami sebi postavljati dijagnozu kao da ste, u najmanju ruku, vrhunski lekar dijagnostičar pa ćete početi da uzimate lekove na svoju ruku kako biste izlečili svoju bolest.

„Kompjuter nije doktor - skup određenih simptoma nekad znači jednu, a nekad drugu bolest. Često je ljudska širina razmišljanja, znanje i sakupljeno iskustvo vrednije od nagomilanih podataka.

Intuicija i znanje

Ponekad intuicija spasava glavu, naravno ako je u kombinaciji sa znanjem. Izgled, govor tela, način na koji čovek ulazi i seda kod svog lekara - sve to govori o bolesti ili stanju u kojem je pacijent. U skladu sa tim, opasnosti samolečenja su pogrešno lečenje, uzimanje preparata koji mogu biti štetni ili u pogrešnoj dozi, kašnjenje sa pravim lečenjem“, kaže za Lisu
doktorka Vuković.

Malo je ljudi koji misle da nemaju nikakvih zdravstvenih problema. Opčinjenost zdravljem seže još u viktorijansko doba kada su ljudi imali priručnik o bolestima. Međutim, današnji način života podario je čovečanstvu savremenu tehnologiju koja pomaže u otkrivanju različitih bolesti.

Može da se postavi pitanje: shvataju li ljudi olako bolest i njene simptome kad na svoju ruku postavljaju dijagnozu i još lekare uče njihovom poslu? Lekari se često susreće sa pacijentima koji unapred „znaju“ šta im je, pa samo žele dodatnu potvrdu stručnjaka. Često ih pacijenti „proveravaju“, odnosno čekaju da im lekar kaže sve ono što su pročitali na internetu, a ponekad ga i ispituju. Lekarima, koji su se obrazovali i stalno se usavršavaju u svom poslu, to često ide na nerve, ali nastoje da stanje i simptome objasne, da budu bliži stvarnom životu i stvarnom stanju. Nekad pacijenti daju predlog za preglede. To se delimično može prihvatiti, ali uz poštovanje svih pravila lekarske struke i propisanih procedura u našem zdravstvu.

Bolesno društvo

Može se reći da takvim načinom razmišljanja stvaramo hipohondrično čudovište za koje važi pravilo: što ga više hranimo, to je gladnije.
Indijac Amartja Kumar Sen, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1998. godine, smatra da društva koje više troše na javno zdravstvo ljudi smatraju bolesnijima.

Najbolji primer je ludilo koje je izazvao virus svinjskog gripa, jer je mnoge ljude naterao da potrče u apoteke u potrazi za „tamifluom“, a neki su ga čak naručivali putem interneta (posle se otkrilo da je otrovan i da može prouzrokovati smrt jer nije originalni lek).
„Kupovina lekova bez savetovanja sa lekarom nije dobra. Ako je lekar preporučio određeni preparat, treba ga kupiti u apoteci ili kod proverenog, registrovanog dobavljača. Na internetu se može kupiti svašta - takvi lekovi mogu biti nedelotvorni, čak i opasni“, smatra doktorka Vuković.

Kada je reč o broju prepisanih lekova, Velika Britanija je na samom vrhu. U razdoblju od 1998. do 2008. godine u toj ostrvskoj zemlji izdato je 842,5 miliona prepisanih lekova, što znači da je svaki Britanac tokom jedne godine uzeo 14 lekova na recept.

„Zahvaljujući“ internetu, današnji lekari provedu čak jedan dan u nedelji uveravajući pacijente u to da su njihove dijagnoze pogrešne.

Tradicionalni način

Još više zabrinjava povećan broj hipohondara koji ne veruju svom izabranom lekaru, već su sigurni da boluju od neizlečive bolesti.
„Mislim da smo sve više vezani za mašine, poklanjamo im poverenje, ne komuniciramo kvalitetno međusobno pa zato i ne verujemo jedni drugima, tako da stičemo pogrešnu sliku o okolini. To uključuje i zdravlje i bolest, samo što su nam mogućnosti na tom polju znatno ograničene, vezane su nam ruke“, kaže doktorka Vuković. Treba napomenuti da internet ipak nije sasvim loš. Baš kao i svako oruđe, može se koristiti mudro, ali i nesmotreno. Kako biste bili sigurni da ćete naći tačne podatke, posećujte proverene internet stranice, recimo sajtove:

www.stetoskop.info

ili službene stranice Ministarstva zdravlja www.zdravlje.sr.gov.rs,

ili www.portal-srbija.com/zdravstvo

na kojima možete pročitati savete uglednih stručnjaka.

Najbolje je da odložite „miša“ sa strane, isključite računar i sledite tradicionalnu i najsigurniju metodu, a to je odlazak svom lekaru kojem ćete objasniti simptome, koji će vas pregledati i koji će vam najbolje objasniti o čemu je reč.

Čak i ako se na kraju otkrije da ste sve te informacije u stvari saznali na internetu, učinite svome lekaru uslugu i prećutite mu da ste sve to već znali.

MAGAZIN LISA U NOVOM BROJU DONOSI:

Putovanje kao prekretnica

Beauty:
Jesen na vašem licu

Suši:
Najzdravija brza hrana

Tata u ulozi najbolje dadilje

Doktor Google nije lekar....oprez!

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: