Ovaj naučnik je pronašao lek za leukemiju? VIDEO

Naučnik Mel Grives ima veoma jednostanan cilj u životu. On pokašava da napravi napitak sličan jogurtu koji bi sprečio razvoj leukemije kod dece.

Zdravlje

Izvor: B92

Ponedeljak, 07.01.2019.

12:55

Ovaj naučnik je pronašao lek za leukemiju? VIDEO
Foto: Thinstock, ilustracija

Iako je mnogima njegova ideja ekscentrična, jer se karcinomi obično ne mogu pobediti tako lako. Međutim, profesor Grives je uveren da je to moguće, a s obzirom na njegovo iskustvo, njegove su ideje ozbiljno shvatili i ostali istraživači, piše britanski dnevnik Gardijan.

Grives već tri decenije proučava dečju leukemiju na Institutu za istraživanje raka u Londonu. Pre nekoliko dana objavljeno je da mu je dodeljena viteška titula za istraživanja i otkrića na tom području.

"Već 30 godina opsednut sam razlogom zbog kojeg deca oboljevaju od leukemije. Sada prvi put imamo odgovor na to pitanje, što znači da možemo da počnemo da razmišljamo kako da zaustavimo leukemiju. Tako sam i došao na ideju o napitku", objasnio je ovaj naučnik.

Pedesetih godina prošlog veka akutna limfoblastična leukemija, od koje u Velikoj Britaniji oboli jedno od 2000 dece, bila je smrtonosna. Danas se može izlečiti u 90 odsto slučajeva, iako je lečenje toksično i ostavlja dugotrajne nuspojave.

Povećava se broj obolelih

Poslednjih decenija naučnici su primetili da se broj obolelih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Evropi povećava po stopi od jedan odsto godišnje.

"Ovaj trend događa se samo u razvijenim zemljama, ne i u zemljama u razvoju. Čini se da se bolest može vezati s blagostanjem", kaže Grives.

Akutnu limfoblastičnu leukemiju uzrokuje serija bioloških događaja. Inicijalni okidač je genetska mutacija koja se događa kod jednog od 20 dece.

"Mutaciju uzrokuje neka vrsta incidenta u materici. Mutacija se ne nasleđuje, ali ostavlja kod deteta rizik da se bolest razvije kasnije u životu", objašnjava Grives.

Da bi se leukemija sasvim razvila, potreban je još jedan biološki događaj, koji uključuje imunološki sistem.

''Imuni sistem neće biti potpuno funkcionalan ako dete tokom prve godine života nije izloženo infekciji. Bez te konfrontacije s infekcijom, sistem neće raditi kako treba'', rekao je Grives.

Radi se o gorućem problemu. Iz razumljivih razloga, roditelji tokom odrastanja dece koriste antiseptične maramice, antibakterijske sapune i razna sredstva za dezinfekciju. Prljavština je iskorenjena iz naših domaćinstava. Osim toga, sve je manje dece koja se doji, a u opadanju su i socijalni kontakti s drugom decom. Zbog toga se smanjuje kontakt dece s mikrobima. Ima to svojih prednosti, ali i mana.

Mala deca više nisu izložena raznim klicama i infekcijama kao nekad, što njihov imuni sistem ostavlja nerazvijenim.

"Kad takvo dete bude izloženo običnim infekcijama, njegov imuni sistem reaguje nenormalno i preterano, pa se razvija hronična upala", naglašava Grives.
Foto: thinkstock, ilustracija
Cilj je sprečiti razvoj leukemije

Kako upala napreduje, u krv se ispuštaju proteini citokini, koji kod dece s prvom mutacijom mogu da izazovu drugu mutaciju, odnosno leukemiju.

''Bolest treba dve mutacije da bi se razvila. Druga mutacija posledica je hronične upale do koje dolazi zbog nepripremljenog imunog sistema'', rekao je Grives.

Drugim rečima, osetljivo dete pati od hronične upale koja je povezana s modernim, superčistim domovima. Upala menja njegovu osetljivost na leukemiju koja se tako razvija kao bolest. Iz te perspektive, bolest nema nikakve veze s dalekovodima ili postrojenjima za preradu nuklearnog goriva, nego je uzrokovana interakcijom prenatalnih i okolnih događaja, kao što je Grives istakao u časopisu Nature Reviews Cancer prošle godine.

"Ova saznanja daju nam priliku da intervenišemo i sprečimo razvoj leukemije. Još ne znamo kako sprečiti pojavu inicijalne mutacije u materici, ali možemo smisliti načine da blokiramo hroničnu upalu koja se javlja kasnije", kaže Grives.

Zbog toga je sa saradnicima započeo da radi na bakterijama, virusima i ostalim mikrobima koji žive u ljudskom probavnom sistemu. Oni nam pomažu da svarimo hranu, ali i pokazuju kojim smo sve klicama bili izloženi tokom života. Na primer, ljudi u razvijenim zemljama obično imaju manje vrsta bakterija u probavnom sistemu i to zato što su u ranoj fazi života bili izloženi manjem broju mikroba. Rezultat je to života u superčistim domovima.

Eksperimenti

"Moramo pronaći način da rekonstruišemo njihove mikrobiome. Tako nazivamo zajednicu mikroba. Takođe moramo da saznamo koje su najvažnije vrste bakterija za odgovarajuću pripremu imunosistema deteta", rekao je.

Grives zato sada eksperimentiše s miševima kako bi otkrio koje su klice najbolje za stimulaciju imunološkog sistema ovih glodara. Za dve ili tri godine mogli bi da uslede testovi na ljudima.

"Cilj je pronaći šest ili možda deset vrsta mikroba koji će dečji mikrobiom najbolje vratiti na zdrav nivo.

Taj koktel mikroba mogao bi da se uzima kao napitak sličan jogurtu, prilagođen maloj deci. To bi moglo da spreči ne samo dečju leukemiju nego i stanja poput dijabetesa tipa 1 i alergija koje su takođe u porastu u zapadnoj civilizaciji. Alergije mogu da se povežu s našim neuspehom da decu izložimo bakterijama koje su neophodne za pravilan razvoj imunolog sistema. Mislim da su mogućnosti neverovatno uzbudljive, verujem da bismo mogli da smanjimo rizik od leukemije, ali i od niza drugih bolesti i stanja", zaključio je Grives.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: