Ko su digitalni radnici, čime se bave i koliko zarađuju?
Internet danas ne predstavlja samo izvor informisanja i zabave, već je i nezaobilazno sredstvo u obavljanju različitih poslova. Procenjuje se da su radnici iz Srbije među najbrojnijima u online sferi rada, kako u Evropi, tako i u svetu.
Izvor: Tanjug
Foto: Depositphoto / Jkstock
Oni najčešće obavljaju poslove iz oblasti kreativne industrije, IT-ja, bave se pisanjem i prevođenjem tekstova, davanjem časova jezika, prodajom i marketingom, birotehničkim uslugama, ali i davanjem profesionalnih usluga poput advokatskih, finansijskih, konsultantskih…
Ono što ih najviše motiviše je mogućnost da zarade dodatni novac, nemogućnost da se zaposle u „offline svetu”, i zato što na takvim poslovima mogu da zarade više.
Prva studija takve vrste u Srbiji, koja odgovara na pitanje ko su digitalni radnici iz Srbije koji učestvuju u masovnom radu, i kakav je njihov socio-ekonomski položaj u društvu nastala je na osnovu istraživanja koje je tokom 2018. godine sproveo Centar za istraživanje javnih politika.
Mladi i visoko obrazovani ljudi sa fakultetskim diplomama iz ekonomije, dizajna, marketinga, arhitekture, filologije i inženjerstva najbrojniji su medu digitalnim radnicima iz Srbije.
Oni najčešce pružaju usluge iz oblasti razvoja softvera i tehnologije (30 odsto), pisanja i prevođenja (29 odsto) ili rade u kreativnoj i multimedijalnoj industriji (22 odsto), neki su od podataka iz istraživanja.
Znatno manji broj digitalnih radnika iz Srbije bavi se prodajom i marketingom, birotehničkim uslugama i unosom podataka i pružanjem profesionalnih usluga. Većina digitalnih radnika i radnica radi na univerzalnim platformama koje nude najrazličitije tipove poslova (Upwork i Freelancer), a potom slede i one specijalizovane samo za jednu oblast kao što je, na primer, držanje časova stranih jezika.
Kako istraživanje Centra pokazuje, upravo zarada predstavlja jedan od glavnih motiva za radnike iz Srbije da se priključe digitalnom radu na platformama. Međutim, za neke digitalne radnike, ovaj rad predstavlja glavni izvor prihoda, za neke, druge dodatni priliv novca uz glavnu zaradu, a za neke, samo džeparac.
Foto: Depositphoto / GeorgeRudy
Generalno, digitalni radnici zarađuju više od svojih kolega u tradicionalnoj ekonomiji. Njihova prosečna bruto zarada je oko 120.000 dinara (jul 2018.). Trećina anketiranih digitalnih radnika koji su registrovani kao preduzetnici i kojima je ovo pretežno glavni izvor prihoda ubrajaju se ujedno i u one koji najbolje zarađuju - u proseku 196.000 dinara bruto. Među njima ima najviše onih koji pružaju usluge u IT sektoru i u kreativnoj industriji u digitalnoj sferi.
Srbija je po broju radnika na globalnim onlajn platformama kroz takozvani "masovni rad" već godinama u samom svetskom vrhu. Na ovu "tihu revoluciju" prvi put je ukazala Svetska banka u svom izveštaju za 2015. godinu.
Srbija je, zajedno sa Rumunijom, svrstana u vodeće zemlje u svetu i u Evropi po procentualnom ucešću onlajn radne snage u odnosu na ukupan broj stanovnika, i u odnosu na ukupnu radnu snagu u zemlji. Neki podaci pokazuju i da je Srbija u decembru 2018. godine bila na desetom mestu u svetu, a na četvrtom u Evropi po obimu radne snage u digitalnom radu.
Budući da u digitalnom svetu nema fizičkih granica, digitalni rad omogućava klijentima da dopru do radne snage širom sveta u bilo kom trenutku. Pojedini stručnjaci procenjuju da je korišćenje digitalnih platformi poraslo za 25 odsto između 2016. i 2017. godine.
Jedan od razloga za ovakav rast jeste, bez svake sumnje, sposobnost platformi da stvore efikasan i brz sistem uparivanja ponude i tražnje, znatno umanjujući transakcione troškove, koji omogućava klijentima pristup veštinama i talentima za koje bi morali da potroše znatno više sredstava za proces selekcije.
Kao i u oflajn sferi rada, veoma su izražene prihodovne nejednakosti i rodni jaz u prihodima. Mogućnost da digitalni radnici budu angažovani kao zaposleni ili po ugovoru o (autorskom) delu ne postoji jer platforme nisu registrovane kao poslodavci u Srbiji.
Kako pokazuje istraživanje Centra, 83 odsto digitalnih radnika radi standardnih 40 sati nedeljno ili manje. Istraživanje takođe pokazuje da oni digitalni radnici koji rade više od 40 sati nedeljno, najčešće imaju preduzetničku radnju ili firmu, a digitalni rad im je glavni izvor prihoda.
Rad na digitalnim platformama često podrazumeva i rad u nestandardnim radnim satima, uveče, ili noću. Praktično, ovakve poslove karakteriše rad od kuće, pa su kao takvi izbor za mnoge koji vole da rade u sopstvenom okruženju i van kancelarije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao "značajan doprinos", trebalo bi večeras da stigne u Kangerlusvak na Grenlandu. Tu informaciju su danske oružane snage potvrdile za dansku televiziju TV 2.
Rusija sa oduševljenjem posmatra kako napori predsednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom proširuju jaz sa Evropom, iako bi njegovi potezi mogli imati i ozbiljne bezbednosne posledice za Moskvu, koja želi sopstveno prisustvo na Arktiku.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je stanovnicima tog arktičkog ostrva da se pripreme za vojnu invaziju usred pretnji Donalda Trampa o njegovom preuzimanju. Danska premijerka Mete Fredriksen rekla je da "najgore možda tek dolazi".
Britanski premijer Kir Starmer odbacio je pritiske iz Vašingtona povodom Grenlanda, poručivši da London neće menjati svoj stav uprkos pretnjama carinama.
U Davosu je danas počeo treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Britanski premijer Kir Starmer odbacio je pritiske iz Vašingtona povodom Grenlanda, poručivši da London neće menjati svoj stav uprkos pretnjama carinama.
Više hiljada ljudi okupilo se u centru Ciriha na protestu protiv američkog predsednika Donalda Trampa i njegovog učešća na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostavivši veliki deo domaćinstava bez struje, Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava bezbednost.
Prava drama odigrala se u noći između subote i nedelje četiri sata posle ponoći kada se žena porodila u autu ispred KBC "Bežanijska kosa“, beogradske bolnice koja nema ni ginekologiju, ni porodilište.
Glumac Met Dejmon boravi u Davosu kako bi pridobio više korporativnih partnera za svoju neprofitnu organizaciju Water.org, koja radi na povećanju dostupnosti čistе vode u svetu.
Video snimak Viktorije Bekam, koji se nakon ispovesti Bruklina Bekama o porodičnim nesuglasicama širi društvenim mrežama, uzdrmao je javnost širom sveta.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Američki lekar dr Danijel Pompa, koji ima više od 1,8 miliona pratilaca na Instagramu, u novoj objavi je govorio o ardini, koju naziva jednom od najzdravijih namirnica na svetu.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Every move by U.S. President Donald Trump is facing closer scrutiny than ever. NATO and other European leaders have created a group chat called the "Washington Group" to analyze his "potentially harmful" actions.
Globalni rast AI industrije stvara ozbiljan pritisak na tržište memorijskih čipova, što dovodi do nestašice RAM-a i rasta cena, upozoravaju analitičari.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Komentari 12
Pogledaj komentare