Gde smo bili pre skorog vremena, a gde smo sad? Recenzija romana "Sasvim skromni darovi" Uglješe Šajtinca, dobitnika Vitalove književne nagrade "Zlatni suncokret" za prošlu godinu.
Autor: B92 Piše: Vesna Radman
Pošto se izborila za svoje mesto na tržištu, izdavačka kuća Arhipelag nam, u okviru edicije „Zlatno runo“ , predlaže novi roman Uglješe Šajtinca Sasvim skromni darovi. Šajtinac je inače poznat publici po drami Hudersfild koja je osvojila brojne nagrade i priznanja, ali i po proznim ostvarenjima koja iako se od dramskog stvaralaštva razlikuju u pogledu forme, idejno dosta liče.
Za svoj novi roman, Šajtinac je izabrao epistolarnu formu: formu pisma, odnosno imejlova koja je svoj vrhunac doživela u veku sentimentalizma. Iako se Šajtinac trudio da se prilagodi savremenom dobu pa je pismo zamenio imejlom, ova vrsta romana u njegovoj prozi ostala je neokrnjena. Njegovi imejlovi u stvari i jesu pisma, kakva nalazimo u poznatim epistolarnim romanima XVIII veka, sa jezičkim karakterizacijama likova, ali i sa dugačkom sintaksom svojstvenom klasičnom pripovedanju.
Bez obzira na to što je izabrao formu prepiske, ono od čega Šajtinac ne beži jeste dijalog.Sasvim skromni darovine bave se samo razmenom informacija i iskustava između dva brata rasuta na dva kontinenta, već se bave dijalogom odnosno generacijskim sukobom, različitim shvatanjem istorije, dijalogom između istoka i zapada, starog i novog. Kroz fizički ogromnu razdaljinu između braće, Šajtinac simbolički govori o ogromnim, ali premostivim razlikama. On najpre govori o razlici u godinama, kulturama, ideologijama, životnim prilikama, mentalitetu i na kraju o sudbini.
Prvo što nam se nameće u romanu je odnos prema prošlosti. Na paradoksalan način, ova dvojica braće se zbližavaju i otvoreno govore o svom zajedničkom odrastanju, tek nakon što su se razdvojili. Kroz razgovor o prošlosti otvara nam se istorija. To je prvenstveno istorija naše države u poslednjih dvadeset godina, ali i lična istorija data iz perspektive mladića odnosno deteta. Koliko god roman bio opterećen istorijskim događajima, Šajtinac se pre svega bavi posledicama tih zbivanja; njega zanima privatna istorija pojedinca i način na koji se on bori sa okolnostima u koje je bačen. „Čovek mora da se izbori za pravo da umre izvan velikih istorijskih događaja. U miru i s pravom na ličnu istoriju.“
U odnosu opšte i lične istorije otvara se generacijski sukob. Dva brata, jedan rođen u srećno doba Jugoslavije, a drugi za vreme potresa u državi, nalaze se u situaciji da se suštinski ne razumeju. Govoreći o svom odrastanju i svojim precima, njihovo privatno vreme seže još dalje – od dede oslobodioca, rodonačelnika države, preko roditelja hipika, do njih samih, odraslih u vreme socijalizma, rata i kvazidemokratije. Svi oni su svedoci promene vrednosti između generacija i njihov dijalog predstavlja način na koji taj sukob treba da se prevaziđe.
Jedan od apsekata ideologije je prostor u kojem se junaci romana nalaze. Jedan je u Vojvodini, obrazovan na „odl skul“ muzici i istoriji Rusije, dok je drugi u Americi u potrazi za umetničkim ostvarenjem. Njihova fizička razdvojenost simboliše njihovu karakternu različitost. Autor se vešto poigrava sa tim problemom, unoseći u svoj tekst citate poput Ilićeve pesme Zadocneli putnik, koja u kontekstu romana sugeriše na to koliko su istorija i okruženje uticali na sudbinu generacija, na napredak jedne i dekadenciju druge.
Izuzimajući raznovrsnost Šajtinčevog stvaralaštva u pogledu forme, njegova dela imaju jednu zajedničku temu. Reč je o osećaju prognanosti iz onog što ti suštinski pripada i nepripadnost tamo gde se nalaziš. Ono što Šajtinca najviše preokupira – gde se mi to nalazimo i šta uopšte tamo tražimo – označeno je na različitim ravnima romana, od emigracije likova do veoma malih pomeranja odnosno mirovanja u svom životnom prostoru. U najdubljem istorijskom sloju romana, to je primer Skita Anaharsida koji se osećao kao stranac u Atini; u najplićem je to primer starijeg brata koji vene u sumornom Banatu.
Još jedna specifičnost Šajtinčevog stvaralaštva jeste promena uloga i neočekivani obrt na kraju. To je prisutno i u Hudersfildu, a na sličan način primenjeno i u Sasvim skromnimdarovima. Onoga trenutka kada se likovi pomire sa svojom sudbinom, tok njihovog života se okreće. Kroz lagano i nezamorno pripovedanje pisac uspeva da nam ukaže na probleme starih i novih generacija – pronalazak sebe i mesta koje nam je namenjeno predstavlja suštinu skromnih darova. Iza naslova pisac komunicira sa šejkerskom himnom koja je u vezi sa autorom izgubljene, odnosno Generacije X: “Skroman biti to je dar, dar je biti slobodan/Sići tamo gde treba da smo i to je dar/A kad naiđemo na pravo mesto to/Biće to u dolini ljubavi...“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
Otkriće naučnika na granici Nevade i Oregona moglo bi u velikoj meri da promeni odnos snaga na tržištu jednog od najtraženijih sastojaka modernih baterija.
Švedska je zaplenila teretni brod za koji se sumnja da pripada ruskoj "floti iz senke", a koji je početkom marta zaustavljen zbog sumnje da prevozi ukradeno žito, potvrdilo je u sredu državno tužilaštvo.
Košarkaši Crvene zvezde slavili su u prvom meču četvrtfinala KLS, jer su na domaćem terenu savladali ekipu Zlatibora sa 112:73 i tako su poveli u seriji sa 1:0.
Žaklina Tatalović, novinarka N1 koja se pominje kao kandidat studenata Univerziteta u Kragujevcu, godinama tvrdi kako je joj je nekadašnji predsednik SANU Nikola Hajdin deda, piše Kurir.
Švedska je zaplenila teretni brod za koji se sumnja da pripada ruskoj "floti iz senke", a koji je početkom marta zaustavljen zbog sumnje da prevozi ukradeno žito, potvrdilo je u sredu državno tužilaštvo.
Žaklina Tatalović, novinarka N1 koja se pominje kao kandidat studenata Univerziteta u Kragujevcu, godinama tvrdi kako je joj je nekadašnji predsednik SANU Nikola Hajdin deda, piše Kurir.
Na današnjem dramatičnom saslušanju Pita Hegseta, Trampovog ministra odbrane, demokratski kongresmen Bil Kiting je napao administraciju zbog njenih vansudskih ubistava navodnih trgovaca drogom.
Rat u Ukrajini – 1.526. dan. Dok nastavlja napade na ukrajinske teritorije, Moskva saopštava da je spremna za rešavanje ukrajinske krize, ali da zapadne zemlje i Kijev nisu u poziciji da diktiraju uslove.
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da se još istražuju okolnosti američkog napada na iransku žensku školu na početku rata sa tom zemljom, u kojem je poginulo oko 170 ljudi, uglavnom dece.
Kit po imenu Timi u složenoj operaciji biće proveden kroz Baltičko more, nakon što je jutros barža kojom se prevozi ušla u Femarnski pojas, gde je saobraćaj izuzetno gust.
Glumci serije "Prijatelji", uključujući Lizu Kudrou i Dženifer Aniston, i više od dve decenije nakon završetka emitovanja godišnje zarađuju oko 20 miliona dolara od tantijema, zahvaljujući reprizama i striming platformama.
Ministarstvo kulture Republike Srbije saopštilo je danas da je otkupilo umetničko delo –ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
Mogao bi da postane jedan od najvećih filmskih hitova na kraju godine. Film je snimljen po istoimenom bestseleru Kolin Huver (Colleen Hoover) iz 2018. godine.
Evropska komisija je saopštila da je američka tehnološka kompanija Meta prekršila zakon Evropske unije, jer nije uspela da spreči decu mlađu od 13 godina da koriste platforme Facebook i Instagram.
Većina u Nemačkoj redovno koristi AI - više od trećine ispitanika ankete digitalnog udruženja Bitkom, 34 odsto, koristi aplikacije AI najmanje jednom nedeljno, a 15 odsto čak svakodnevno.
Komentari 9
Pogledaj komentare