Izraelska vojska postavlja presretače raketa. Američki analitičari tvrde da je mogući napad Izraela na Iran težak zadatak. Pentagon još zagovara diplomatiju.
Izraelska armija je objavila da je počela razmeštanje baterije presretača raketa „gvozdena kupola“ u području Tel Aviva. Antiraketni štit se postavlja u vreme pojačane napetosti u regionu i sve češćih spekulacija o mogućem preventivnom vojnom udaru Izraela na iranska nuklearna postrojenja.
Prva baterija sistema „gvozdena kupola“, vrednog više miliona dolara, postavljena je pre nepunih godinu dana kraj grada Berševe na jugu Izraela, pošto je ta zemlja pogođena raketama tipa „grad“, koje su ispalili palestinski ekstremisti iz Pojasa Gaze. Baterija je ubrzo bila postavljena i kraj lučkog grada Aškelona.
Taj sistem je još u eksperimentalnoj fazi i nije u stanju da obezbedi potpunu zaštitu, ali je uspešno oborio nekoliko raketa lansiranih iz Pojasa Gaze.
Sistem je osmišljen tako da presreće rakete i granate, ispaljene sa daljine od 70 kilometara, a deo je ambicioznijeg odbrambenog programa za zaštitu gradova i sela širom jevrejske države.
Druga dva sistema čine čitav program, uključujući odbrambeni sistem „erou“ (Arrow – strela) za odbranu od dalekometnih balističkih raketa, i sisteme „Davidova praćka“ (קלע דוד) i „Magična papuča“ (שרביט קסמים) za rakete srednjeg dometa.
Izraelski list "Harec" (הארץ) piše da su nedavne posete američkih zvaničnika Izraelu odraz rastuće brige Vašingtona da će Izrael odlučiti da napadne Iran.
Amerikanci se posebno brinu zbog tvrdog stava koji je o tome zauzeo izraelski ministar odbrane Ehud Barak (אהוד ברק), a imaju utisak i da premijer Benjamin Netanijahu (בִּנְיָמִין נְתַנְיָהוּ) nije zauzeo konačni stav.
Dnevnik "Harec" podseća da je najnovija u nizu poseta bila ona nacionalnog savetnika SAD za bezbednost Tomasa Donilona, a da kasnije dolazi Džejms Klaper, direktor Nacionalne obaveštajne službe.
Ranije su Izrael posetili direktor CIA i američki sekretar za odbranu, a Ehud Barak je bio u SAD i opet će posetiti Vašington, pre posete premijera Netanijahua početkom marta. U Izraelu je bio i šef američkog generlaštaba Martin Dempsi (Martin Dempsey), koji je u nedelju izjavio da „ne bi bilo razumno u ovom trenutku odlučiti da se napadne Iran“, kako je preneo dnevnik na engleskom "Džeruzalem post" (Jerusalem Post).
Nekadašnji izraelski savetnik za nacionalnu bezbednost Uzi Dajan istakao je činjenicu da je Dempsi upotrebio reči „u ovom trenutku“, ukazajući na najnoviju ponudu Irana da obnovi razgovore sa pet stalnih članica SB UN i s Nemačkom.
Procene američkih stratega
Izraelski mediji prenose pisanje "Njujork tajmsa" (New York Times - NYT), koji se poziva na američke odbrambene zvaničnike i vojne analitičare, bliske Pentagonu, da bi izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja bio izuzetno kompleksna operacija i da bi za to bilo potrebno najmanje sto aviona.
NYT dodaje da bi u slučaju odluke o napadu, piloti morali da lete više od 1.600 kilometara kroz neprijateljski vazdušni prostor, da dopunjuju gorivo na tom putu, bore s sa iranskom vazdušnom odbranom i na kraju istovremeno napadnu mesta pod zemljom.
Prema tvrdnjama u tom izveštaju, vojni analitičari u SAD veruju da će Izraelske odbrambene snage (IDF) imati ozbiljne probleme već na osnovnom zadatku - dosezanju četiri glavna nuklearna postrojenja: fabrike za obogaćivanje uranijuma u Natancu i Fordou, teški nuklearni reaktor kod Araka i fabriku za preradu uranijuma kod grada Isfahana.
Pogled iz Pentagona
Postoje tri putanje za avione: na sever preko Turske, na jug preko Saudijske Arabije, ili na istok preko Jordana i Iraka.
Poznavaoci prilika upozoravaju da bi cela operacija bilo potpuno različita od „hirurškog udara“ IDF-a na irački nuklearni reaktor Osirak u izgradnji kraj Bagdada 1981. i nuklearni reaktor u Siriji 2007. godine (o kojem su svi mediji u Siriji i svetu ćutali nekoliko sedmica).
Majkl V. Hajden (Michael V. Hayden), koji je bio direktor CIA od 2006. do 2009 godine, u januaru je ocenio da Izrael nema sposobnosti za vazdušne udare koji mogu ozbiljno da uzdrmaju iranski nuklearni program, delom zbog daljine i nivoa zadatka.
Izrael je, kako se veruje, jedina nuklearna sila na Bliskom istoku, iako to njeni lideri nikada nisu priznali ni porekli.
"Vojni napad na Iran sada bi bio preuranjen, jer se ne zna sa sigurnošću da li će Teheran zaista iskoristiti svoje nuklearne kapacitete za izradu atomske bombe“, izjavio je vrhovni američki vojni zvaničnik general Martin Dempsi (Martin Dempsey).
„Smatram da, pre svega, moramo biti pripremljeni, a to uglavnom, u ovom trenutku, podrazumeva pripremljenost za odbranu“, rekao je general Dempsi, govoreći u emisiji Farid Zakarija Dži-pi-es (Fareed Zakaria GPS) američke TV mreže Si-En-En (CNN).
General Martin Dempsi, načelnik Združenog generalštaba američke vojske, objasnio je da iransku vladu smatra „racionalnim akterom“. Zbog toga je SAD i njihovim saveznicima najbolje da ostanu pri međunarodnim sankcijama i diplomatiji, i da pokušaju da ubede Teheran da svoj nuklearni program ne usmeri ka vojnim ciljevima, poručuje Martin Dempsi.
Govoreći o odnosima s Izraelom, kao ključnim saveznikom na Bliskom istoku, general Dempsi je objasnio:
„Siguran sam da oni razumeju našu zabrinutost i stav da bi napad u ovom trenutku delovao destabilizujuće i da ne bi postigli svoje dugoročne ciljeve. Ipak, isto tako razumem da Izarael ima svoje, jedinstvene nacionalne interese. Naravno, oni Iran smatraju osnovnom egzistencijalnom pretnjom na način na koji mi nismo tako zaključili“, rekao je američki general, dodajući da to ipak ne znači da su Amerikanci ubedili Izraelce da je najbolje ne napadati Iran.
Izraelci vode javnu debatu o tome da li bi trebalo da napadnu Iran kako bi ga zaustavili u razvoju atomskog oružja.
Iranski lideri su burno reagovali na prve nagoveštaje da bi Izrael mogao da bombarduje Iran u roku od nekoliko meseci, najkasnije do kraja 2012. godine, preteći odmazdom svakoj zemlji koja napadne Islamsku Republiku.
Izraelska Država, koja inače važi za jedinu zemlju na Bliskom istoku koja poseduje nuklearni arsenal, tvrdi da bi ga Iran s nuklearnim naoružanjem ugrozio, dok zvaničnici u Teheranu kažu da njegov nuklearni program ima mirnodopsku svrhu.
Iran je nedavno premestio proces obogaćivanja uranijuma u jedan planinski bunker, koji bi mogao biti neprobojan u slučaju konvencionalnog bombardovanja, što je pothranilo strahove u vezi sa iranskim ambicijama.
Ipak, američki i evropski zvaničnici su u petak, 17. februara, pošto su im Iranci poslali pismo, zaustavili ratnu retoriku i izrazili oprezan optimizam povodom najnovijih nagoveštaja Teherana da bi bio voljan da nastavi pregovore sa velikim silama o nuklearnom pitanju.
Zapad nema mnogo poverenja, ali je uložio strpljenje uoči dvodnevne posete delegacije Međunarodne agencije za atomsku energiju Teheranu, čiji je zadatak da pokuša da nastavi pregovore o kontroli nuklearnog programa (v. Inspektori IAEA u Iranu).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Narodni poslanici u devet časova nastavljaju prvu posebnu sednicu čija je jedina tačka dnevnog reda izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova. Očekuje se nastavak rasprave, nakon čega bi poslanici trebalo da glasaju.
Nemački kancelar Olaf Šolc i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom o sukobu između Izraela i Hamasa, uključujuci mogući prekid vatre, saopštila je nemačka vlada.
Organizatori Pesme Evrovizije saopštili su danas da zadržavaju pravo da uklone palestinske zastave i propalestinske simbole na takmičenju koje će biti održano sledeće nedelje u Švedskoj.
Da li vam je dosta vode, ali želite najbolju hidrataciju, posebno jer dolazi toplije vreme? Evo nekoliko napitaka koji su ukusni, ali vas u isto vreme drže hidriranim.
Publika i kritičari u određenim američkim bioskopima već su imali priliku da pogledaju najnoviji film Gaja Ričija, "The Ministry of Ungentlemanly Warfare", sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi.
A special session began at noon in the Serbian Parliament, where the election of the new Government of Serbia will be considered. Representative Miloš Vučević presented an exposé at the meeting.
Serbian President Aleksandar Vučić announced when the vote for the resolution on Srebrenica will be scheduled and when the Council of Europe will be held regarding Kosovo and Metohija.
President of the National Assembly, Ana Brnabić, has called a special session for today, the agenda of which is the election of the government and taking the oath of the President and members of the Government of Serbia.
An emergency session of the United Nations Security Council on the situation in Bosnia and Herzegovina was held today in New York, and it was convened due to the violation of the basic rules of the Dayton Agreement by the resolution on Srebrenica.
Nekoliko vlasnika iPhone-a javno se požalilo na to da je telefon "zaboravio" da ih probudi, što je podstaklo i Apple da istraži problem s aplikacijom alarma.
BYD Atto 3, kompaktni električni krosover i njegov najuspešniji model van matične zemlje, košta od 37.990 evra u Španiji i Nemačkoj. U Kini isti model startuje od 15.430 evra.
Komentari 9
Pogledaj komentare