Predsednik Helsinskog komiteta za ljudska
prava u Sarajevu Srdjan Dizdarevic podseca
u izjavi za Radio B92 da je Biljana Plavsic
od 1991. godine do potpisivanja Dejtonskog
sporazuima 1995 bila na najvisim pozicijama
u procesu odlucivanja i komandovanja u Republici
Srpskoj i da za to snosi politicku i komandnu
odgovornost. Masovna etnicka ciscenja za
koja Plavsicevu tereti haska optuznica pocela
su, kaze Dizdarevic, pocetkom 1992, i za
ishod su imala desetine hiljada ubijenih,
uglavnom Bosnjaka i Hrvata u delovima BiH
za koje je smatrano da potpadaju pod vlast
Republike Srpske.
Prema njegovim recima, danas se procenjuje
da je u BIH u tom periodu ziot izgubilo oko
200.000 ljudi, a iz tih regija, posebno u
istocnom delu RS i regionu oko Prijedora,
Banjaluke i Bjeljine, proterani su skoro
svi Bosnjaci, Muslimani i Hrvati. "6. aprila
1992. bio je stisnut obruc oko Sarajeva.
Ta najduza opsada u savremenom ratovanju,
koja je trjala duze i od opsade Staljingrada,
prizvela je otprilike 11.000 poginulih u
Sarajevu, medju kojima je bilo i oko 1.700
dece. Plavsiceva je u to vreme bila na 15
kilometara od nas, na Palama, i sigurno da
ne moze da kaze da nije znala sta se dogadja
u gradu u kome je i ona zivela do rata",
zakljucuje Dizdarevic..
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare