Međutim, Nemačka je izbegla najgore posledice evropske dužničke krize i ostvarila veći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego što se očekivalo.
Prema preliminarnim podacima zavoda Evropske unije za statistiku, Evrostata, BDP je u tri meseca zaključno sa junom pao za 0,2 odsto na kvartalnom nivou i u 17-članoj evrozoni, kao i široj Uniji, koja broji 27 članova.
U prva tri meseca ove godine je BDP stagnirao na tromesečnom nivou i u evrozoni i EU. U poređenju sa drugim kvartalom lani, evrozona je zabeležila negativan ekonomski rast od minus 0,4 odsto, a EU od minus 0,2 odsto.
Ti podaci ukazuju na posledice razarajuće dužničke krize koja je zahvatila gotovo čitavu zonu evra, primorala Grčku, Irsku i Portugaliju da od Međunarodnog monetarnog fonda i EU zatraže finansijsku pomoć i uništila poverenje na tržištu.
Pad BDP-a u drugom kvartalu, kao rezultat toga što su vlade smanjile potrošnju i povećale poreze da bi se izborile sa dužničkom krizom, znači da je
evrozona na putu da padne u recesiju, koja se definira kao dva uzastopna tromesečja negativnog ekonomskog rasta.
Najnovija procena Evrostata takođe pokazuje kako Evropa značajno zaostaje za svojim glavnim ekonomskim i trgovinskim partnerima, budući da je u tri meseca zaključno sa junom američki BDP porastao za 2,2 odsto, a japanski za 3,6 odsto.
Svetlu tačku evrozone predstavlja njena najveća privreda, Nemačka, koja je zahvaljujući izvozu i jakoj domaćoj tražnji ostvarila rast od 0,3 odsto u drugom kvartalu, dok su analitičari očekivali rast od 0,2 odsto.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare