Međutim, najveću korist ima Švajcarska, iako formalno nije članica Evropske unije.
Kako navodi nemačka korporacija Bertelsman, u toj zemlji, koja je uključena u Šengensku zonu i u Evropsko jedinstveno tržište na osnovu bilateralnih sporazuma, prosečan dodatni prihod po stanovniku od zajedničkog tržišta Unije iznosi 2.914 evra.
Slede Luksemburg sa 2.800 evra i Irska sa 1.900 evra dodatnog prihoda.
Istraživanje Bertelsmana je, pored 28 članica EU, obuhvatilo i Švajcarsku, Island i Norvešku, države koje su deo Evropskog ekonomskog prostora, a računica u posmatranim zemljama se zasniva na podacima o izvozu, njihovom BDP-u, prihodima i rashodima pravnih lica, profitima kompanija, kao i na uticaju slobodne trgovine unutar jedinstvenog evropskog tržišta na troškove života, standard građana, produktivnost u kompanijama i plate.
U izveštaju se zaključuje da su najveći dobitnici jedinstvenog evropskog tržišta male zemlje koje mnogo izvoze, odnosno čije su ekonomije takmičarski orijentisane upravo zbog ograničenih mogućnosti na nedovoljno velikim, sopstvenim tržištima. Takav primer su Holandija i Austrija, za razliku od Španije, Portugala i Grčke, koje imaju manje konkurentne privrede i ostvaruju dvostruko manji dodatni prihod od prosečnog na zajedničkom EU tržištu, prenosi
Investitor.me. Nemačka, iako važi za najjaču evropsku ekonomiju, sa 1.084 evra dodatnog prihoda zaostaje za Švajcarskom, Luksemburgom i Irskom, što se tumači značajnim ekonomskim razlikama među regionima unutar te države.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare