Trgovanje akcijama je finansijski primamljivo zbog mogućeg dobitka koji se može ostvariti, ali se uvek moraju imati na umu i rizici koji postoje. Kada neka osoba odluči da svoju štednju uloži u hartije od vrednosti, mora da zna i kada i kako to da uradi, odnosno mora pažljivo isplanirati svoje ulaganje.
Autor: Aleksandar Nikolić, Société Générale Yugoslav Bank
Ovaj plan treba da sadrži spisak kompanija u koje je neko spreman da investira na osnovu sopstvenih analiza, preporuka i saveta „eksperata“, a tek potom se ide i na finalizovanje transakcije.
Investitori ne treba da pokušavaju da „vremenski gađaju tržište“, što znači da ne treba insistirati na tome da budu uvek jedan korak ispred velikih, profesionalnih investitora, pošto često to mogu ostvariti jedino kršenjem etičkih i zakonskih propisa (korišćenje zabranjenih insajd informacija).
Stalno čekanje da akcije jedne kompanije padnu na nivo „normalne cene“, odnosno prihvatljivi nivo koji definiše nečije predviđanje, često može da ima za posledicu gubitak potencijalne kapitalne dobiti. Kada sluša „stručnjake“, investitor se uvek mora prvo zapitati da li su to zaista stručnjaci, i da li postoji potencijalni konflikt interesa u njihovim savetima.
Svaki analitičar će vam reći da je mogućnost da se investira u pravog “pobednika” bez prethodnih istraživanja i analize vrlo mala, i da na duži rok ovaj način investiranja najčešće završi sa, u najboljem slučaju, prosečnim prihodom. Sa druge strane, korišćenje najboljih i najsavremenijih instrumenata za analizu ne garantuje da će sve investicione odluke biti profitabilne. Akcije većine kompanije u koje investitori ulažu pružaju prosečan prinos.
Međutim, istorijski posmatrano, prosečan prinos na tržištu hartija od vrednosti je bio mnogo veći od kamatnih stopa koje su plaćale banke (za novac stavljen na štednju), kao i od onih na obveznice koje je emitovala država, kako na zapadnim tržištima, tako i na tržištima u razvoju, poput našeg.
Pesimisti bi rekli da je mogućnost da se pronađu kompanije čije akcije daju prinos iznad prosečnog jednaka onoj da se pronađu one kod kojih je prinos ispod prosečnog. I bez obzira kako ih mi zvali, oni jesu u pravu.
Međutim, ovaj odnos se može ublažiti relativno jednostavnom metodom: upravljanje rizikom. Investitori moraju znati koliko su spremni da investiraju u akcije određene kompanije, u kom vremenskom periodu i kakvi su rizici od ulaganja u istu.
Kada su slobodna sredstva uložena u akcije određenih preduzeća, odnosno kreiran je portfolio, investitori već moraju imati na umu određeni investicioni plan, to jest na koliko dugo investiraju, koji je potencijalni dobitak, kao i koliko su spremni da rizikuju da izgube.
Upoređivanjem potencijalnih dobitaka i potencijalnih gubitaka, možemo da vidimo i koji je potencijalni rizik investitor spreman da prihvati, i da li je taj rizik racionalan.
U praktičnom primeru to znači sledeće: ukoliko su akcije preduzeća ABC plaćene 100 dinara, i investitor očekuje da njihova cena poraste za 30 odsto u sledećih godinu dana, ali on je istovremeno spreman da uloži u ove akcije samo ukoliko veruje da cena iste akcije ne može pasti za više od deset odsto u istom vremenskom periodu.
Ukoliko cena gore navedene akcije posle određenog vremenskog perioda poraste na 115 dinara, tada bi za investitora bilo pametno da uradi jednu od dve moguće stvari. Ako očekuje dalji rast cene, da kupi još istih akcija i na taj način svoju nabavnu cenu poveća na npr. 107,5 dinara (ali poveća i broj ovih akcija u svom portfelju), ili ukoliko nije siguran da će cena i dalje rasti proda deo akcija i novac reinvestira u druge kompanije.
Takođe, postoji i onaj drugi, manje omiljen scenario, kada cena akcija padne sa 100 na 90 dinara. Investitor može da se odluči da i dalje čuva te akcije i čeka povoljniji trenutak za njihovu prodaju, ili može da ih proda, i da kao što mnogi investitori rade pošto prodaju svoje “gubitnike”, uloži u akcije koje imaju pozitivan tržišni trend.
Upravo zbog mogućeg gubitka na određenim akcijama vrši se diversifikacija, odnosno uvek se kupuju akcije više različitih preduzeća.
Investicione odluke su relativno jednostavne, i sastoje se od sledećeg: izbor u koje kompanije ulagati i definisanje roka investiranja; čin investiranja; praćenje akcija izabranih kompanija (akcije iz portfelja) na tržištu; hartija od vrednosti; izlazak iz investicije.
U akcije kojih kompanija ulagati?
Posle izbora grane industrije koje imaju naveći potencijal za rast, vodeće kompanije iz ovih grana se analiziraju i daju se preporuke za investiranje. Postoje dva osnovna analitička metoda koja se mogu koristiti: fundamentalna i tehnička analiza.
Fundamentalna analiza uzima u obzir sledeće fundamentalne karakteristike prilikom donošenja investicione odluke: ekonomski rast, sadašnji i budući očekivani rast prihoda i dobiti kompanije, bilanse preduzeća, tržišno učešće, očekivani budući razvoj kompanije.
Tehnička analiza je bazirana na verovanju da kretanje cene u prošlosti može biti korišćeno za predviđanje njenih budućih kretanja. Tehnička analiza uključuje komplikovane matematičke formule i što pojedini stručnjaci vole da zovu “željeno razmišljanje - wishful thinking”.
Bez obzira na ove kritike, rezultati dobijeni tehničkom analizom mogu se uspešno kombinovati sa fundamentalnom analizom da bi pomogli investitorima da donesu precizniju odluku kada da uđu i kada da izađu sa tržišta. Tehnička analiza zahteva vrlo likvidno finansijsko tržište, što za Srbiju još uvek nije slučaj. Upravo iz ovog razloga većina iskusnih investitora kombinuje ove dve analize da bi donela dobru investicionu odluku, kao i da bi što bolje tempirala svoj ulazak i izlazak sa određenog tržišta.
Istovremeno sa odlukom u akcije kojih kompanije ulagati, investitori moraju da kreiraju svoj investicioni plan. Uopšteno, investitori koji su odbojni prema riziku plasiraju svoja sredstva u akcije kompanija koje su relativno likvidne, tako da je i izlazak iz ovakvih akcije brz i jednostavan, bez velikih pomeranja cena sa datim prodajnim nalogom. Ova grupa investitora takođe preferira da kupuje akcije kompanija koje su istorijski gledano imale stabilne prinose i pozitivnu politiku isplata dividendi.
Investitori koji “uživaju” u većim rizicima obično investiraju u akcije kompanija koje su trenutno jeftine i daleko od “sigurnih stvari”, ali za koje očekuju da će im cena nadprosečno porasti u određenom roku. Konačni zaključak: koliko ljudi – toliko ćudi. Svaki investitor sam odlučuje gde će i kako investirati.
Investiranje
Pre samog čina investiranja, investitor mora odabrati respektibilnu brokersku kuću, onu koja neće obećavati nemoguće, odnosno onu koja nema loš imidž na tržištu hartija od vrednosti.
Brokeri ne smeju da presiraju klijenta da donosi ishitrene investicione odluke, a takođe svi njihovi saveti moraju imati snažno uporište na prethodnim analizama. Oni moraju tretirati svog klijenta kao nekoga sa kim žele da izgrade dugoročnu, uspešnu saradnju, a ne kao jednokratnog investitora.
Brokeri moraju poznavati kompaniju koju pominju kao jednu od investicionih mogućnosti. Moraju biti sposobni da klijentu razjasne kako različiti događaji iz ekonomske sfere mogu uticati na rezultate rada datog preduzeća, a samim tim i na cene ovih akcija na tržištu.
Posle izbora brokera, investiranje je lakše: ono što investitor treba da uradi je da svom brokeru da nalog kupovine. Kao što smo već napomenuli, investitori moraju imati pripremljenu i odgovarajuću izlaznu strategiju, koja u velikoj meri zavisi i od njihovog investicionog plana.
Za većinu investitora važi pravilo da im je mnogo lakše da ulože novac u akcije, nego da posle taj novac povuku sa tržišta, čak iako su bili u pravu što se tiče izbora koji su napravili. Udeo u tome ima i broj akcija koje poseduju. Na Berzi je uglavnom lakše prodati 0.1% nego 30 odsto od ukupnog broja akcija neke kompanije.
Praćenje kompanije u čije akcije se investiralo, kao i tržišta uopšte
Pošto je investirao svoja sredstva kupujući akcije određenih kompanija, investitor treba da nastavi da aktivno prati šta se dešava sa ovim kompanijama, sa granom industrije u kojoj se one nalaze, kao i sa ukupnim ekonomskim okruženjem. Naravno, podrazumeva se da je izlazna strategija već napravljena.
Investitori treba da nastave i da otkrivaju nove i potencijalno profitabilne investicione mogućnosti. To što je neko svoja slobodna sredstva uložio u pet od deset najboljih kompanija prisutnih u tom trenutku na tržištu, ne znači da treba da prekine sa praćenjem tržišnih dešavanja, i da poput medveda utone u „zimski san“.
Možda će se na tržištu vrlo brzo listirati neko novo preduzeće čija će cena akcije biti vrlo primamljiva, ili će cene pojedinih akcija koje su ranije bile previsoke u određenom trenutku postati prihvatljivije zbog svog trenutnog pada ili promene pojedinih tržišnih pokazatelja u njihovu korist.
Izlazak iz investicije
Kao što smo ranije napomenuli, izlazna strategija mora biti napravljena u trenutku kada se ulazi u neku investiciju. Ovo bi trebalo da omogući investitorima da smanje gubitke kod loše donetih investicionih odluka, odnosno da maksimizira profit kod onih dobrih. Jedini profit koji se stvarno računa je onaj koji se i ostvari.
Investitori moraju biti dovoljno fleksibilni da nekada izađu iz investicije koja izgleda kao da će i dalje donositi dobre rezultate, ukoliko se u međuvremenu pojavi nova, potencijalno unosnija investicija, odnosno ukoliko je postojeća dostigla određeni nivo koji je prethodno urađena analiza označila kao gornju granicu profitabilnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanije BOSQAR INVEST i Fortenova Group objavile su danas da su potpisale ugovor o kupovini poslovnog udela, prema kojem Bosqar planira da stekne 100-postotni udeo u PIK Vrbovcu, jednom od vodećih hrvatskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina.
U debati o reformi nemačkog penzionog sistema pojavio se predlog da puna penzija više ne bi bila vezana za određenu starost, već za 45 godina uplaćenih doprinosa.
Dvesta pedeset milijardi dolara (249,7), prema odluci arbitražnog suda u Moskvi iza zatvorenih vrata u petak, Centralnoj banci Rusije (CBR) trebalo bi da isplati Juroklir.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa nije izdala naredbu kojom se produžava ovlašćenje za kupovinu ruske nafte nakon što je izuzeće od sankcija isteklo 16. maja.
Evropska unija razmatra pravila koja bi zahtevala od evropskih kompanija da nabavljaju kritične komponente od najmanje tri različita dobavljača, u pokušaju da obuzdaju zavisnost od Kine, objavio je Financial Times.
Prema podacima Spoljne obaveštajne službe Ukrajine (SZRU), Rusija smanjuje broj aktivnih bušotina, a prerada nafte u Rusiji je već smanjena za 10 odsto u 2026, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Kompanija NIS tradicionalno i ove godine učestvuje na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, gde predstavlja pogodnosti programa namenjenog poljoprivrednicima.
Na 15. sednici Komisije za dodelu subvencija za kupovinu prve nekretnine po osnovu rođenja deteta, koja je danas održana u Palati Srbija, odobrena su 54 zahteva u ukupnoj vrednosti od blizu 900.000 evra.
Radovi na rekonstrukciji Kovinskog mosta na Dunavu biće gotovi do novembra, pre početka zimske sezone, rekao je danas pomoćnik direktora iz "Puteva Srbije" Miodrag Poledica i dodao da se trenutno izvode najzahtevniji radovi.
Sukob na Bliskom istoku – 80. dan. Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je odložio vojni napad na Iran koji je bio planiran za utorak, na molbu lidera Katara, Saudijske Arabije i UAE. Pakistan je dostavio SAD revidirani predlog Irana za okončanje sukoba.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.545. dan, a Rusija je pokrenula kombinovani napad na Ukrajinu sa više od 500 dronova i 20 raketa. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da su Rusi gađali Dnjepar više od šest časova.
Tajni luksuzni stambeni kompleks navodno izgrađen za uže okruženje Volodimira Zelenskog mogao bi postati korupcijski skandal koji definiše njegovo predsedništvo.
Pet osoba ubijeno je u masovnoj pucnjavi koja se danas dogodila u džamiji u San Dijegu, a dvojica tinejdžera, koji su osumnjičeni za ovaj napad, likvidirani su, saopštila je tamošnja policija.
U blizini Zaječara je Tokom terenskih aktivnosti na mapiranju biodiverziteta pronađena retka i zaštićena biljka za koju se smatralo da je nestala u Srbiji.
Glumica koja je u "Hari Poter" filmovima glumila profesorku Spraut, Mirijam Margolis, napunila je 85. godina, a ovo su neki urnebesni detalji iz njenih memoara.
Sredovečni čovek je navodno više od godinu dana živeo u jednom hotelu u Berlinu, a da nije platio račun. Trošak koji prevazilazi 100.000 evra, navodi tužilaštvo, nije izmirio.
U danima kada ceo svet bruji u širenju virusa sa kruzera i pitanjima o novoj pandemiji, stručnjaci upozoravaju da zarazne bolesti poput hantavirusa i ebole postaju sve češće i razornije, piše Gardijan.
Jedna odrasla osoba iz okruga Daglas u američkoj saveznoj državi Kolorado preminula je od hantavirusa, saopštile su danas lokalne zdravstvene vlasti, navodeći da slučaj nije povezan sa nedavnim izbijanjem zaraze na kruzeru "MV Hondius".
Ako jedan od roditelja u anamnezi ima atopijski dermatitis šanse da dete razvije je oko 50 odsto. Ukoliko oba roditelja imaju, šanse da dete oboli su oko 80 odsto.
Kruzer Hondius na kojem je izbila smrtonosna epidemija hantavirusa, danas je stigao u Holandiju gde će biti usidren u holandskoj luci Roterdam i u potpunosti dezinfikovan, preneli su evropski mediji.
Nakon što je filmom "Božiji čovek" pokrenula bioskopsku publiku i podsetila na snagu duhovnih priča na velikom platnu, rediteljka Jelena Popović vraća se sa novim ostvarenjem "Sveti Mojsije Crni".
Pet filmskih stvaralaca iz Nemačke želi da stvara izuzetna dela - bez interneta, bez ulepšavanja i brzo. Pokrenuli su Dogmu - radikalan odgovor na mejnstrim kinematografiju i veštačku inteligenciju.
Neobična scena sa seta filma "Nemoguća misija 7" ponovo je privukla pažnju javnosti, nakon što je jedan vozač u Norveškoj ugledao Toma Kruza kako sedi na krovu voza u pokretu.
WhatsApp nestajuće poruke postoje već godinama, ali uz veliki problem: kada korisnik podesi tajmer, odbrojavanje počinje istog trenutka kada pošalje poruku, a ne kada primalac zapravo pročita sadržaj.
Apple već godinama obećava pametniju Siri, ali su mnoga od tih obećanja završena odlaganjima. Privatnost aplikacije do sada uglavnom nije bila glavna tema, ali bi to uskoro moglo da se promeni.
Popularni Suzuki Jimny u aktuelnoj četvrtoj generaciji nalazi se na tržištu još od 2018. godine, što znači da Suzuki već uveliko radi na razvoju naslednika.
Američka kompanija Automated Tire predstavila je SmartBay, AI robota koji gotovo samostalno menja i balansira gume. Sistem bi mogao ozbiljno da promeni način rada vulkanizerskih i servisnih radionica.
Dok u SAD traje javna debata o zabrani kineskih automobila, zavisnost Detroita od Kine tiho raste, a prema novim izveštajima situacija je mnogo ozbiljnija nego što većina ljudi misli.
Komentari 9
Pogledaj komentare