Ako do povećanja plata i penzija stvarno dođe (ovu mogućnost nikako ne treba isključiti) tu malu pojedinačnu dobit platićemo sutra velikim mukama. Evo šta će se desiti. Najpre ćemo svi dobiti neštoviše novca u ruke, čime naravno nećemo biti zadovoljni jer povećanje može biti tek minimalno i što je još važnije – samo kratkoročno.
Autor: Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta BU i članica CLDS-a
|
Izvor: Politika
Onda će svako tim novcem pokušati da reši neki svoj gorući problem: da promeni bojler, da popravi klima-uređaj, da kupi deci (i sebi) neku lepu letnju ili jesenju obuću, ili da ode na neko kasno letovanje i tamo za taj novac priušti sebi nešto bolji provod. I šta ja imam protiv toga? Pa imam, jer će im se sve ovo obiti o glavu.
Prvo, obiće im se o glavu tako što će sve te pare koje potroše otići u inostranstvo – u nemački Simens, ili Boš, u neku italijansku fabriku cipela, tako da od oživljavanja privrede koji ministar obećava da ostvari ovim parama neće biti ništa. Kao što iz istog razloga neće doći do otvaranja novih radnih mesta ili do budućeg rasta plata, jer sa ubačenom većom količinom novca nećemo podsticati privredni rast u Srbiji već u zemljama iz koje budu uvozni proizvodi.
Sutra ćemo tako dobiti ogroman spoljnotrgovinski deficit i ubrzano klizajući dinar, jer je to vezana stvar. Dalje vam je sve jasno – dinarske rate kredita sa deviznom klauzulom će skočiti, što će samo povećati pakao u našim malim životima.
Do rasta inflacije u svakom slučaju mora doći, bilo da se novac za rast plata obezbedi prodajom Telekoma, bilo da NBS otkupi obveznice srpskog Trezora, što bi bilo skoro isto kao da smo novac naštampali (eto izazova za novog guvernera). U svakom slučaju, mi sutra imamo i inflaciju i deficit i rast duga i pad kursa – a sve zbog tog prokletog porasta plata od desetak odsto, koje će inflacija pojesti već za koji mesec.
I nemojte mi samo reći da se ne sećate da nam se ovo već dogodilo, pre trinaest godina: prodali smo Telekom Italijanima, pare otišle pravo u povećanje plata i penzija, a ostali smo siromašni kao što smo bili, jer smo svaki par adidas patika i svakukandi veš-mašinu platili rastućom privrednom nesigurnošću, klizanjem kursa i sve mizernijim životom.
Pa kada se setite da se tako stvarno i desilo, hajde da vas pitam: je l’ stvarno hoćete još jedan krug?
Ipak, ovde je ministar potegao snažan adut: ako već ne verujete meni, poručio je, verovaćete valjda jednom pravom nobelovcu Polu Krugmanu, koji priča isto što i ja. Ali problem je što to nije tačno! Krugman priča o snažnoj ekspanziji kao leku za Ameriku (što nas trenutno ne zanima, pa ću ovu temu preskočiti). Ali zemljama slabog kreditnog rejtinga, poput Španije, Italije, Irske, Grčke, a tu bi negde došla i Srbija, Krugman daje krajnje kontradiktorne savete.
Jednom kaže kako je ovim zemljama jedini lek da povećaju konkurentnost, a to mogu učiniti samo ako smanje (!) plate ili ako izvrše snažnu devalvaciju (19. januar), da bi u junu ustvrdio kako su mnogo bolje prošli oni koji su postupili upravo suprotno onome što im je on sam pre neki mesec savetovao. Zašto to radi, aman?
To je već priča o samom Polu Krugmanu i o tome kako je on prestao da se ozbiljno bavi ekonomijom. U stručnim krugovima dugo je kružila priča kako je Nobelova nagrada te 2008. godine prvi put dodeljena posthumno, pošto (živa i zdrava) osoba po imenu Pol Krugman već čitavu deceniju nije ozbiljan ekonomista već je samo javna ličnost koja se bavi istim poslom kao, recimo, Opra Vinfri. Čista estrada, dakle, dragi ministre Dinkiću.
I šta sada? Ništa. Naš ministar će agilno kao i uvek pritiskati misiju MMF-a da mu odobri rast plata i penzija. Ako do povećanja stvarno dođe – s blagoslovom MMF-a ili bez njega (ovu mogućnost nikako ne treba isključiti) tu malu pojedinačnu dobit platićemo sutra velikim mukama. Ali neće stradati baš svi. Naši tajkuni-uvoznici preko kojih će sirotinja raja nabaviti svoje šampone, žilete i kreme za sunčanje ipak će pokupiti lep kajmak, i umesto da propadnu nastaviće srećno i zadovoljno da vladaju Srbijom.
Zbog svega, ne sumnjam da će ministar Dinkić nastaviti borbu sa MMF-om, sve do konačne pobede (može li drugačije?). A kada vam zbog toga sutra poskupe devizni krediti, a plate realno padnu više nego što vam ih je ministar povećao, ipak, setite se da nisu baš svi stradali kao vi. Biće vam lakše, sigurna sam.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka carina na prelazima ka Poljskoj i Češkoj kontroliše vozače koji idu u komšiluk po gorivo zbog znatno nižih cena, objavili su nemački mediji u subotu.
Napadi Irana i rat na Bliskom istoku uzdrmali su poverenje investitora u UAE, pa bogati Azijati ubrzano prebacuju novac i imovinu iz Dubaija u finansijske centre poput Singapura i Hong Konga.
Narodna Republika Kina je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog plana Evropske unije (EU) da u javnim nabavkama favorizuje domaće kompanije, ocenjujući da to stvara barijere za investicije i institucionalnu diskriminaciju, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine.
Venecuela je danas potpisala višemilionski ugovor o prodaji do 1.000 kilograma polupročišćenih zlatnih poluga ("dore") trgovačkoj kompaniji Trafigura za američko tržište, a isporuku će obezbediti državna rudarska kompanija Minerven.
Hrvatska ima dovoljno semena i đubriva za prolećnu setvu, ali se ne zna koliko će đubrivo koštati jer je gas koji se koristi u njegovoj proizvodnji znatno poskupeo, rečeno je na konferenciji za novinare o prolećnoj setvi.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je u pismu zatražio od predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da obustavi sve sankcije ruskim energentima, jer je to potrebno da bi se zaustavio rast cena sirove nafte u Mađarskoj i EU.
Cene nafte danas su se vratile na ispod 100 dolara po barelu nakon što su skočile na otvaranju, jer su glavni proizvođači sa Bliskog istoka počeli da smanjuju proizvodnju nakon poremećaja transporta u Ormuskom moreuzu.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuški moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Poslanik vladajuće mađarske stranke Fides, Mate Kočiš, podneo je parlamentu predlog zakona kojim se traži da gotovina i dragocenosti zaplenjene od ukrajinske državne Oščadbanke ostanu zadržane do završetka krivične istrage.
Deseti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Zemlje Bliskog istoka bile su tokom protekle noći ponovo meta iranskih napada raketama i dronovima, u kojima su u Bahreinu ranjene najmanje 32 osobe.
Donji dom švajcarskog parlamenta odobrio je planove za jednokratnu isplatu od 50.000 švajcarskih franaka preživelima i porodicama žrtava novogodišnjeg požara u baru na skijalištu u Kran-Montani u kojem je poginula 41 osoba, a povređeno 115.
Triler "Dvostruki rizik" iz 1999. godine ponovo je privukao veliku pažnju publike, a sad je na trećem mestu najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji.
Sastav Gospon Tamburaši, kojem je ime dao Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava Centra, sa najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Kristina Eplegejt u svojim novim memoarima otkrila je detalje o davnoj večeri kada je ostavila tadašnjeg dečka Breda Pita na dodeli nagrada zbog drugog muškarca.
Israeli airstrikes on around 30 Iranian fuel depots have caused the first serious disagreement between the U.S. and Israel since the start of the conflict, as the scale of the attacks was significantly greater than Washington had expected, Axios learns.
Tenth day of the conflict between Iran, the United States, and Israel. Middle Eastern countries were once again targeted overnight by Iranian missile and drone attacks, in which at least 32 people were injured in Bahrain.
The Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) congratulated Mojtaba Khamenei on his election as the new Supreme Leader of Iran and expressed full loyalty to his leadership, after he was chosen for the position by the Iran Leadership Council, as media report.
U.S. President Donald Trump is considering sending special forces into Iran to seize highly enriched uranium, amid concerns that the stockpile may have been moved, officials familiar with diplomatic planning told Bloomberg.
Kompanija TerraPower, čiji je osnivač milijarder i filantrop Bil Gejts, dobila je ključnu dozvolu za početak izgradnje svog inovativnog nuklearnog reaktora u Vajomingu.
Keitlin Kalinovski, koja je predvodila ambiciozne planove OpenAI-a u svetu robotike, napustila je kompaniju nakon neslaganja oko kontroverznog ugovora sa Ministarstvom odbrane SAD.
Novi direktor kompanije Porsche, Mihael Lajters, razmatra mogućnost da se modeli Taycan i Panamera u budućnosti spoje u jednu modelsku liniju kako bi se smanjili troškovi razvoja.
Grupacija pokreće veliki talas zapošljavanja kako bi unapredila kvalitet svojih američkih brendova nakon kritika i promenljivih rezultata u istraživanjima pouzdanosti.
Komentari 16
Pogledaj komentare