Tokom sledeće godine, stopa rasta tržišta telekomunikacija verovatno će biti u padu, u odnosu na ovu godinu. To će verovatno zavisiti i od toga koliko mi budemo radili na uvođenju novih usluga, ali kada cela privreda beleži usporavanje, teško je očekivati da jedan sektor beleži rast. Manje će se telefonirati, manje će se koristiti i ostale usluge, jer će ljudi sada opreznije trošiti svoj novac, tako da će sve to rezultirati padom u sektoru telekomunikacija. Ipak, tržište neće mnogo stradati, kaže ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo Jasna Matić.
Autor: Nenad Milosavljević
|
Izvor: Biznis
Kada će biti raspisan tender za „Vajmaks" i koji će biti minimalni uslovi?
Raspisivanje tendera planirano je do Nove godine, a da li će se to desiti, zavisi od nekoliko nedoumica koje moramo da rešimo. Novi operateri će morati da obezbede dostupnost svojih usluga na 80 procenata teritorije u roku od dve godine i to je glavni uslov.
Međutim, jedan od najvećih problema je alokacija spektra, jer je u Beogradu, koji je glavno tržište, taj spektar već ranije zauzet, tako da ćemo te provajdere (Telekom, Telefonija, Medija Vork i Verat - prim. aut.) morati da izmestimo u drugi frekvencijski spektar. Alternative su da se oni odreknu tog dela frekvencijskog spektra i da se premeste u drugi spektar. Oni drže mnogo veći deo spektra nego što im je potreban. Ratel je već neko vreme u pregovorima sa tim provajderima, ali proces još nije doveden do kraja.
Koliko će licence koštati?
Još postoji dilema oko toga da li će biti dodeljene samo nacionalne ili i regionalne licence. U zavisnosti od toga koliko će se i kakvih licenci izdavati, zavisiće i njihova cena. Cene će zavisiti i od tehnologije koja bude korišćena. Nedavno smo bili u Hrvatskoj i videli da ni tamo uvođenje „Vajmaksa" nije išlo bez problema.
Naime, tamo su dodeljene dve licence, ali još uvek nijedna od njih nije realizovana. Glavna greška bila je u tome što su Hrvati dodelili samo regionalne licence i to što postoji mogućnost za produžavanje roka za izvođenje radova, tako da su operateri odugovlačili. Tek sada su počeli da nabavljaju opremu, tako da se očekuje da „Vajmaks" uskoro počne da funkcioniše u Hrvatskoj.
Koliko bi moglo da bude licenci?
Za sada su u planu tri nacionalne i po dve regionalne licence. Regiona će biti četiri ili pet i najvažnije je da se pažljivo odredi njihova veličina zbog što bolje pokrivenosti signalom.
Koga možemo da očekujemo na tenderu za „Vajmaks" i fiksnu telefoniju?
Ne bih licitirala niti vršila pritisak na bilo koga, ali očekujem da to budu igrači koji su već kod nas na tržištu. Fiksna telefonija je bitna, mada je u celom svetu ona u izvesnom padu, ali je u svakom slučaju veoma važno omogućiti korisnicima pristup fiksnoj mreži, jer kod nas postoji trend rasta i ko sada uđe u posao sa fiksnom telefonijom i „Vajmaksom", imaće lepu poslovnu budućnost na srpskom tržištu.
Kako će se povećanje cena usluga u fiksnoj telefoniji odraziti na standard građana i tržište telekomunikacija?
Povećanje cena će se na standard građana umereno odraziti. Povećanje pretplate sa 80 na 230 dinara nije veliki udar, kao što je to recimo povećanje cena gasa, koje je došlo u istom momentu i koje realno ugrožava kućni budžet. Povećanje cena došlo je zbog toga što se one nisu menjale jako dugo.
„Telekom" je zbog toga bio u teškoj poziciji, jer je u obavezi da svoje poslove vodi odvojeno, što je značilo da u fiksnoj telefoniji gotovo ne može ni da zaradi, a samim tim ni da investira u razvoj. Povećanje cena omogućiće „Telekomu" da u ovom poslu bude rentabilan, da radi na razdvajanju dvojnika, digitalizaciji mreže i ostalim problemima. Povećanje cena će takođe tržište fiksne telefonije u Srbiji učiniti atraktivnijim stranim investitorima.
Da li će korisnici u Srbiji zbog porasta cena fiksne telefonije početi više da koriste telefoniranje preko VoIP-a odnosno preko interneta?
Verovatno hoće, mada telefoniranje preko interneta u cenovnom pogledu ima smisla ako telefonirate prema inostranstvu, dok je telefoniranje u lokalu nešto manje isplativo. Uvođenje VoIP-a je za sada bez numeracije, a sledeće godine će početi i dodeljivanje numeracije. To znači da ćete sada uz broj morati da ukucate i mnogo drugih prefiksnih brojeva, a kada bude dodeljena numeracija, korisnici će dobijati posebne brojeve.
Šta će Pravilnik o VoIP-u, koji je nedavno donet, značiti za kompanije koje nameravaju da pružaju te usluge?
Loša strana tog dela tržišta do sada je bila to što ono nije bilo zakonski regulisano. To je dosta uticalo na investitore koji su navikli da posluju u zakonskim okvirima, tako da su odustajali. Dolazili su oni nešto spremniji, koji su želeli da posluju u takvim uslovima. VoIP operateri će imati obaveze prema „Telekomu", jer će morati da sklope ugovor sa njim, kako bi mogli da koriste njegovu infrastrukturu.
Kada će biti privatizovan „Telekom" i na koji način će to biti učinjeno?
„Telekom" ne treba još privatizovati, kako zbog trenutne globalne krize, tako i zbog toga što mi još nismo spremni za to. Do nove godine bi sa radom trebalo da počne privatizacioni savetnik, koji će analizirati domaće, ali i svetsko tržište, kao i da se definiše šta je to što „Telekom" nudi i zbog čega bi investitori trebalo da budu zainteresovani za njega.
Još nije odlučeno da li će privatizacija biti sprovedena preko inicijalne javne ponude ili na neki drugi način, jer će to zavisiti od situacije na globalnoj finansijskoj sceni i od toga kako će i koliko globalno telekomunikaciono tržište biti pogođeno krizom. Privatizacija „Telekoma" neće početi pre 2010. godine, jer još nismo započeli ni pripreme za taj proces, a i efekti krize očekuju se tek sledeće godine, tako da je bolje sačekati.
Kada će biti realizovana digitalizacija radiodifuznog sistema u Srbiji?
Evropska unija zacrtala je rok do 2011. godine, a naši susedi pokušavaju da ga pomere na 2015, tako da će to biti rok i za nas. Na toj strategiji rade Ministarstvo telekomunikacija i kulture, Republička radiodifuzna agencija i Ratel. Postoji nekoliko problema, od kojih je najvažniji alokacija spektra, jer je on prilično zagušen.
Drugo pitanje je tehnika kojom će se program emitovati, a takođe treba razmišljati i o tome kako će građani primati te sadržaje. Kada se oslobodi spektar, država će dobiti digitalnu dividendu, što znači da će deo spektra biti oslobođen i država će moći da profitira od toga. Moraće da pomogne određenim slojevima stanovništva koji ne mogu sebi da priušte risivere i ostalu opremu kako bi mogli da primaju digitalni signal.
Za emisionu opremu i pomoć građanima će biti potrebno desetine miliona evra. Neki emiteri već imaju tehniku novije generacije koja im je potrebna, ali većina nema. Verovatno će se RTS podeliti na javni servis i emisionu tehniku, koja će svima koji su zainteresovani omogućiti da po odgovarajućoj ceni emituju svoj program na taj način. Za taj projekat potrebno je oko deset miliona evra.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vozači na Kubi suočavaju se sa mogućnošću da će na gorivo čekati mesecima, dok se nestašice, koje vlasti pripisuju američkoj "energetskoj blokadi", dodatno pogoršavaju.
Hrvatska vlada je sa sednice uputila u skupštinsku proceduru konačan Predlog zakona o deviznom poslovanju kojim se, između ostalog, uređuje poslovanje ovlašćenih menjača, kao i propisuje obaveza prijave gotovine koja se unosi ili iznosi iz Hrvatske.
Nestle, najveći svetski proizvođač hrane i pića saopštio je u četvrtak da se nalazi u "naprednim pregovorima" da proda ostatak svog posla sa sladoledom partneru u zajedničkom preduzeću, kompaniji Froneri.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da su Ukrajinci odgovorni za trenutno zatvaranje naftovoda Družba, nazivajući to "neprijateljskim činom" protiv Mađarske.
Niskotarifna avio-kompanija Ryanair za 2026. godinu najavila je ukidanje niza linija širom Evrope, što će uticati na milione putnika u Španiji, Francuskoj, Nemačkoj i drugim zemljama.
Turska je danas saopštila da se protivi, kako je navela, jednostranim energetskim aktivnostima Grčke južno od ostrva Krit sa konzorcijumom predvođenim američkom naftnom kompanijom Ševron.
Donald Tramp rekao je da je želeo sam sebi dodeliti Kongresnu medalju časti nakon posete američkim snagama u Iraku, ali je priznao da bi to bilo "malo nategnuto".
Rat u Ukrajini – 1.458. dan. Američki predsednik Donald Tramp namerava da postigne rešenje za rat do novembra, pre srednjoročnih izbora u Americi, pritiskajući Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, piše Njujork tajms.
Ukrajinski i moldavski službenici za sprovođenje zakona razotkrili su organizovanu grupu koja je pripremala naručena ubistva istaknutih ukrajinskih građana, navodi portal NV.ua.
Zasto blokaderi žele da kazne decu Beograda i decu cele Srbije i da im zabrane ono što imaju deca u Moskvi, deca u Londonu, deca u Madridu, deca u Parizu i brojnim drugim svetskim metropoloma – pitanje je koje postavljaju mediji.
Srbija je pod uticajem snažnog ciklona sa severnog Jadrana, preovladavaju jaka južna strujanja, pa nam i oblaci sa kišom dolaze sa juga, ali i topla vazdušna masa.
U eri opsednutoj zdravljem, sve se više ljudi okreće tabletama, napicima i dodacima ishrani, iz straha da im nedostaje neki vitamin ili važna hranljiva supstanca.
Sezona virusa je u toku, a među njima su i ovčije boginje. Koliko se brzo prenose, koji je period inkubacije i može li doći do ozbiljnijih komplikacija?
Glumac Daniel Redklif (36), koji je igrao najpoznatijeg čarobnjaka na svetu, zamolio je obožavatelje da ne upoređuju novu generaciju glumaca iz nadolazeće HBO-ove serije o Hariju Poteru sa originalnom filmskom postavom.
Ukoliko film "Hamnet" trijumfuje u kategoriji za najbolji film, postoji mogućnost da Pol Tomas Anderson osvoji priznanje za najboljeg reditelja – ili da se scenario odigra obrnuto.
Komentari 23
Pogledaj komentare